Film ‘Sonja’, o zloglasnom logoru u Vogošći, proglašen je najboljim dokumentarnim filmom na Frida Film Festivalu

Film donosi priču o ratnim strahotama u zloglasnom logoru “Sonja” u Vogošći, ali i životu mladića Harisa Hastora koji je imao 21 godinu kada je zarobljen

Film ‘Sonja’, o zloglasnom logoru u Vogošći, proglašen je najboljim dokumentarnim filmom na Frida Film Festivalu

Dokumentarni film „Sonja“ redateljice Sanele Prašović Gadžo, proglašen je najboljim dokumentarnim filmom na Frida Film Festivalu u Parisu, Francuska. Riječ je o filmskom festivalu posvećenom Fridi Kahlo, umjetnici koja i danas predstavlja simbol ženske emancipacije.

Festival organizira projekcije u različitim gradovima diljem svijeta i kvalifikacijski je IMDb, a pokrenut je od osoba koji su surađivali su s nekoliko umjetnika nagrađenih Oscarom i poznati su širom svijeta.

– Ovo je inače četvrta nagrada i pobjeda „Sonje“ na festivalima u svijetu. Sretna sam sto je izvan BiH prepoznata poruka koju nosi ovaj film – kazala je rediteljica Sanela Prašović Gadžo.

Film donosi priču o ratnim strahotama u zloglasnom logoru “Sonja” u Vogošći, ali i životu mladića Harisa Hastora koji je imao 21 godinu kada je zarobljen i zatočen u logor “Sonja” u Vogošći.

Haris je u maju 1992. godine iz Goražda došao u Sarajevo kao student i zarobljen je u “Sonji”. Nakon tri mjeseca shvatio je da ne može više trpjeti torture i odlučio je da pobjegne, što je i uspio.

– Mogao je preko Crvenog križa, kao logoraš, otići u zemlje Zapadne Europe, ali se priključio policiji i branio ovu zemlju. S Petim korpusom učestvovao je u oslobađanju Krajine – kazala je Prašović-Gadžo svojevremeno za portal Radiosarajevo, napominjući da je film igrano-dokumentarni.

U filmu Harisa glumi njegov sin, Aldin Hastor. Aldin nije ni znao da je njegov otac bivši logoraš. I to je saznao na snimanju posljednje scene, da je osoba koju on glumi, koja je preživjela sve te strahote, zapravo njegov otac.

U motelu “Kon- Tiki”, poznatom kao i logor “Kod Sonje” ili “Sonja”, su brojne žene silovane, a muškarci mučeni. Do sada je, prema evidenciji Udruženja logoraša Vogošće, ekshumirano 297 ubijenih logoraša. Još uvijek se traga za njih 59.

Prostorija bez prozora, u podrumu motela, je korištena za ispitivanje i mučenje zarobljenika. Pored motela nalazi se betonski bunker, smješten uz željezničku prugu, u koji je Vojska Republike Srpske zatvarala građane iz Vogošće i okolnih naselja. Mnogi od njih su odvedeni u nepoznato.

Vojska Republike Srpske je početkom 1992. godine oduzela Motel Kon-Tiki od tadašnjeg vlasnika, Željka Beganovića. Željko je i sam bio zatočen i fizički maltretiran, nakon što je uhvaćen kako logorašima u obližnjem bunkeru krišom dostavlja hranu, cigarete i ćebad. Željko je o zločinima u motelu svjedočio na suđenju Jovanu Tintoru. Preminuo je nakon rata.

Sarajevske vlasti su u februaru 2023. godine kupili bivši motel i planiraju na tom mjestu osnovati ‘Muzej stradanja građana Bosne i Hercegovine’, kao podsjetnik na torture koje su preživjeli zarobljeni građani.

Planirano je da muzej ima izložbeni prostor, informaciono-dokumentacioni centar, te dvije učionice za predavanja i seminare u pomoćnom objektu. Jovan Tintor i Borislav Herak su dvojica od sedam osoba koji su osuđeni ili im se sudi za ratne zločine počinjene u Vogošći.

Izvor: Analiziraj/Radio Sarajevo

About The Author