U govoru održanom pred Odborom za kulturu i obrazovanje Evropskog parlamenta, komesar Evropske unije za unutarnje tržište Thierry Breton prvi je put iznio mogućnost donošenja evropskog Zakona o slobodi medija.
Prijedlog dolazi usred sve veće zabrinutosti zbog slobode medija u srednjoj i istočnoj Evropi, jer je Breton spomenuo “zabrinjavajući razvoj događaja” za slobodu medija i pluralizam medija u Poljskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Češkoj.
Poljska i Mađarska godinama su u sukobu s Bruxellesom zbog padajućih standarda vladavine prava. U obje zemlje vlade su nastojale staviti medije pod kontrolu.
U Sloveniji, koja 1. jula preuzima rotirajuće predsjedanje EU-om, premijer Janez Janša vodio je ciljane kampanje protiv određenih medija kao što je Slovenska tiskovna agencija STA, a direktno je ciljao i same novinare.
Također, Reporteri bez granica (RSF) objavili su svoj Svjetski indeks slobode medija, godišnji izvještaj koje je naglasilo sve veće razlike u EU u pridržavanju temeljnih sloboda medija.
– Vjerujem da bismo trebali pripremiti evropski zakon o slobodi medija koji će nadopuniti naš zakonodavni arsenal kako bismo osigurali da sloboda medija i pluralizam budu stupovi naših demokratija – kazao je francuski komesar.
Evropski zakon o slobodi medija trebao bi se stoga nadovezati na trenutno zakonodavstvo EU-a, posebno na Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD), kako bi ojačala sposobnost EU-a za praćenje i sankcioniranje radnji koje ograničavaju ili štete slobodi medija.
Također bi trebao razviti zajednički okvir za upravljanje javnim medijima, kako bi se suprotstavio politizaciji javne službe i potaknuo raznolikost i pluralizam u medijskom sektoru.
Još u decembru Komisija je pokrenula Akcijski plan za podršku oporavku i transformaciji medijskog i audiovizualnog sektora. Cilj je mobilizirati resurse za podršku oporavku sektora koji je temelj demokratskog procesa, a manje pogođen krizom COVID-19.
Ipak, finansiranje medijskog sektora od strane EU-a slabo koristi ako se ne osigura sigurnost novinara. Nedavni atentat na grčkog novinara Georgea Karaivaza bio je dramatičan podsjetnik da se sigurnost novinara ne može uzimati zdravo za gotovo.
Poznati grčki novinar ubijen je u petak u mafijaškom hladnokrvnom ubojstvu ispred svoje kuće, što je izazvalo šok u grčkom društvu.
S tim u vezi, Komisija priprema preporuku za poticanje država članica da bolje garantiraju sigurnost novinara. Međutim, to će počivati na nacionalnim kreatorima politike i provedbi zakona kako bi se osiguralo da novinari mogu raditi sigurno.
Kao što je naglašava analiza RFS-a, vrlo oskudni rezultati policijske istrage i sudskih postupaka nakon ubistva malteške novinarke Daphne Caruane Galizie i Slovaka Jána Kuciaka doprinose stvaranju osjećaja nekažnjavanja za nasilne zločine nad novinarima, a time i povećanju percepcije opasnosti.
Izvor: EURACTIV/SNH
