Evropa zabrinuta za medije u Hrvatskoj

Evropska komisija objavila je izvještaj u kojem je izrazila zabrinutost za nezavisnost javnih medija u Hrvatskoj, transparentnost vlasništva i državnog oglašavanja

Evropa zabrinuta za medije u Hrvatskoj
Foto: Ajdin Kamber/Fotobaza.ba

Evropska komisija objavila je Izvještaj o vladavini prava 2022. godine, koje donosi pozitivna i negativna kretanja u državama članicama u četiri ključna područja vladavine prava – pravosudnom sistemu, okviru za borbu protiv korupcije, medijskom pluralizmu i slobodi medija te drugim institucionalnim pitanjima povezanim sa sistemom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Riječ je o trećem takvom godišnjem izvještaju Komisije, koje sadrži posebne preporuke usmjerene na pojedinačne države članice.

Šesnaest zemalja Evropske unije pozvano je da poduzmu mjere za zaštitu novinara, slobode medija i pluralizma, a među njima je i Hrvatska. Pritom se kao srednjim ili visokorizičnim smatraju poglavlja koja se odnose na nezavisnost javnih medija u Hrvatskoj, transparentnost vlasništva nad medijima i državnog oglašavanja, kao i zbog SLAPP-tužbi.

Revidirani Zakon o elektroničkim medijima donio je određene promjene u pogledu kvalifikacija zahtjeva za članove Vijeća za elektroničke medije, ali postupak imenovanja ostao je nepromijenjen.

Na prijedlog Vlade članovi Vijeća imenuju se običnom većinom glasova u parlamentu na petogodišnji mandat, koji se može obnoviti. To imenovanje tijela pod kontrolom parlamentarne većine i dalje se smatra potencijalnim ugrožavanjem političke nezavisnosti regulatora, ističe Komisija.

Samoregulacijski etički kodeks i relevantno Novinarsko vijeće časti Hrvatskog novinarskog društva ostaju ograničeni na novinare i ne uključuju izdavače informativnih medija.

Vlada se poziva na osnivanje samoregulatornog tijela za medije kao jednog od glavnih stavaka u reviziji Zakona o medijima, ali čini se da još nema dogovora o daljnjim koracima među dionicima.

Ako dionici medija pronađu konsenzus, takvo bi tijelo moglo igrati vrijednu ulogu u rješavanju problema novinara i nakladnika te im dati snažniju i nezavisniju zastupljenost u medijskom sektoru, navodi se u izvještaju.

Provedena su poboljšanja u pogledu transparentnosti vlasništva nad medijima zahvaljujući revidiranom Zakon o elektroničkim medijima; informacije o vlasništvu audiovizualnih i digitalnih medija na internetskim stranicama Agencije za elektroničke medije sada treba potkrijepiti izvatkom iz registra stvarnog vlasništva.

Hrvatski plan za oporavak i otpornost zahtijeva da Vlada uspostavi informacijski sistem za objavljivanje informacija o vlasništvu medija potkraj juna. Kako bi pratila te promjene, Vlada predviđa razvoj jedinstvene javne baze podataka za sve vrste medija.

Dionici tvrde da postoje slučajevi u kojima su temeljne vlasničke strukture i dalje skrivene, o čemu svjedoče izvještaji o dodjeli radijskih frekvencija.

Još trebati vidjeti hoće li izmjene revidiranog Zakona o elektroničkim medijima osigurati potpunu transparentnost vlasništva medija. Pregled medijskog pluralizma za 2022. pokazuje srednji rizik za transparentnost vlasništva medija.

Revidirana su pravila o državnom oglašavanju u lokalnim i regionalnim medijima, ali i dalje postoji potreba da se dodatno ojača okvir, među ostalim u vezi s novim postupkom javnog nadmetanja.

Kako se spominje u Izvještaju o vladavini prava za 2021. godine, dionici navode da državno oglašavanje često potkopava političku nezavisnost medijskih kuća, posebno na lokalnom nivou.

Zakon o elektroničkim medijima i dalje zahtijeva od tijela javne vlasti i institucija, kao i državnih preduzeća, da potroše 15 posto svojih godišnjih sredstava na promociju njihovih usluga ili aktivnosti za oglašavanje na regionalnoj ili lokalnoj televiziji ili radiju.

Takvi subjekti moraju podnijeti izvještaj Vijeću za elektroničke medije i objaviti relevantne podatke o oglašavanju na svojim web stranicama.

S revidiranim Zakonom o elektroničkim medijima sredstva za promociju javnih institucija i državnih kompanija potrebno je distribuirati na temelju kriterija za uvrštavanje na javni poziv.

Međutim, zakon ne sadrži pojedinosti o tim kriterijima ili povezanom postupku. Konkretno, ne postoje zaštitne mjere glede tijela koje donosi i provodi te kriterije.

Pregled medijskog pluralizma za 2022. godinu ukazuje na srednji rizik u vezi s državnom regulacijom resursa i podrške medijskom sektoru, navodeći da “pravila o raspodjeli državnog oglašavanja u medijskim kućama nisu jasna”.

Okvir za medije javnih medijskih servisa sadrži zaštitne mjere za nezavisnost, ali postoje zabrinutosti u vezi s upravljanjem javnom radiotelevizijom. Sistem je takav da parlamentarna većina ima odlučujući uticaj na javni medijski servis i to bi potencijalno mogao biti čimbenik ugrožavanje političke nezavisnosti HRT-a.

Godine 2021. tadašnji glavni direktor HRT-a smijenjen je nakon istrage o korupciji, što je dovelo do otvaranja pitanja o djelotvornost zaštitnih mjera koje su na snazi u vezi s nadzorom uprave HRT-a.

Relevantni pokazatelj praćenja medijskog pluralizma za 2022. godinu nezavisnost javnih medija označava visokim rizikom. Pravnim okvirom garantira se pristup informacijama, ali kašnjenja javnih tijela u obradi zahtjeva novinara i dalje su problem.

Povjerenik za pristup informacijama osigurava provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama. Njegov je ured i dalje aktivan za postupanje novinara u pogledu pristupa informacijama.

Prema informacijama Ureda povjerenika za informiranje, institucija je 2021. godine primila više od 43 pritužbe novinara (27 od tih slučajeva odnosilo se na nerješavanje zahtjeva za pristup informacijama u zakonskom roku).

Zainteresirane strane (novinarske organizacije) upozoravaju na znatna kašnjenja u njihovim zahtjevima za pristup informacijama.

Pokazatelj praćenja medijskog pluralizma 2022. godine ukazuje na srednji rizik u pogledu zaštite prava na pristup informacijama. Planirana revizija Zakona o medijima mogla bi pružiti priliku za poboljšanje pravnog okvira za pristup informacijama za novinare.

Iako su fizički napadi i dalje ograničeni, još ima slučajeva verbalnih napada na novinare, uključujući i one od istaknutih političara.

Strateške tužbe protiv učešća javnosti (SLAPP) usmjerene protiv novinara i dalje znatno zabrinjavaju. SLAPP i dalje predstavlja značajan finansijski rizik za novinare i ima važan zastrašujući učinak na medije.

Istraživanje Hrvatskog novinarskog društva u martu 2022. godine navodi 951 aktivnu tužbu protiv novinara i medija (u poređenju s 924 u 2021. godini i 905 u 2020. godini).

Ove tužbe, koje često ciljaju na novinare lično (a ne medijsku kuću), i dalje snažno utiču na medije prijeteći opstanku manjih, lokalnih medija i slobodnih novinara. I dalje ima niz primjera da tužbe protiv novinara pokreću političari ili javni dužnosnici, uključujući i suce.

Mnogi slučajevi SLAPP-a protiv novinara temelje se na optužbama za klevetu, sramoćenje ili vrijeđanje. Dionici su u više navrata pozivali Vladu da se pozabavi tim pitanjem.

Izvor: HND

About The Author