FTV I BHT1: Počasni građanin Novak

Odsustvo pravih pitanja, stara boljka novinarske profesije prisutna već godinama u BiH, ponovo je protekle sedmice demonstrirano u dnevnicima BHT-a i FTV-a

FTV I BHT1: Počasni građanin Novak

 

FTV: Jedanaesti juli i oko njega

11.– 17. juli 2022.

SREBRENICA: Obilježavanje 11. jula i ukop 50 žrtava genocida u Srebrenici na pravi su način i vrlo senzibilizirano prikazani na FTV-u. Udarne minute i prilog koji obiluje ljudskim pričama, razgovorima sa preživjelim i sjećanjima na njihove najmilije. Pohvalno je što Dnevnik 11. jula nisu otvorili političari, velikodostojnici i drugi gosti na komemoraciji. Emitirana je i sporna izjava crnogorskog premijera Dritana Abazovića kako “genocid nije počinjen nad Bošnjacima, nego nad ljudima“, koja je problematizirana u javljanju reportera Aleksandra Markovića. Novinari su tražili pojašnjenje, kao i ljudi iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari. Rečeno je kako se desio genocid – baš nad Bošnjacima. Dritan Abazović se izvinio majkama Srebrenice i Memorijalnom centru – žao mu je što je izjava pogrešno protumačena. Da li se iza ovoga krije nečasna namjera relativizacije genocida ili samo nespretno artikulisan stav političara nevičnog istupima gdje je pijetet prema žrtvama najvažniji?

DAN POSLIJE: Reporteri FTV-a su i dan poslije 11. jula u Srebrenici. Potočari sablasno prazni, a red je za temu koja je posebno bolna, ali potrebna u javnom prostoru: ima li efekata zakon o zabrani negiranja genocida? Inzkovom odlukom od prošle godine zabranjeno je negiranje genocida i činjenica utvrđenih sudskim presudama. Reporter FTV-a podsjeća kako je za Republiku Srpsku to bio razlog za otpor i blokiranje rada državnih institucija. Vješto se biraju sugovornici, ali i prenosi dinamika protekle godine te zaključuje: šutnja je bolja od kazne. Semir Mujkić, novinar BIRN-a, poručuje kako direktnog negiranja genocida nema, a javni istupi posve su drugačiji. Primjer srebreničkog načelnika Mladena Grujičića zorno svjedoči u prilog ovoj tezi – istupi bez negiranja genocida, načelnikove izjave oprezne. Zaključuje se kako efekta ima, zakon je donio promjene, postoji stara priča između redova, ali je narativ drugačiji. Glasni borci u negiranju mijenjaju narativ: sloboda nema cijenu – poruka je ovog analitičnog i dobro postavljenog priloga.

NOVAK U VISOKOM: Novak Đoković je sa proslave titule osvojene u Wimbledonu stigao u Visoko i sa Semirom Osmanagićem otvorio kompleks teniskih terena. FTV prenosi atmosferu, pozitivnu priču koja mali bosanskohercegovački grad stavlja u centar svjetske pažnje jer jedan od sportskih velikana privlači medije i tu sliku šaljemo u svijet. Možda je mogao ići i kritički uklon o tome kako su uopšte nastali tereni u Visokom, podsjetiti na nikad potvrđene teorije o postojanju piramida u Visokom i to dovesti u vezu sa srbijanskim teniserom koji i sam ima naučno neutemljene stavove o medicini – posebno kad su vakcine u pitanju. Da li se Novaku trebalo postaviti pitanje o tome je li etično slaviti titulu 11. jula kad cijeli svijet obilježava genocid u Srebrenici, to ostavljamo novinarima da sami procijene u post festum analizama.

Ocjena: 5

 

BHT1: Smanjiti protokolarne vijesti

11.– 17. juli 2022.

JULI KROZ GRADOVE: Uz očekivano prenošenje atmosfere iz Potočara 11. jula, BHT1 pravi i prilog o tome kako su građani Zenice i Mostara obilježili ovaj tužni dan: jedni mirnom šetnjom, drugi skokovima u Neretvu. Zašto je u udarnim minutama emitirana izjava reisu-l-uleme umjesto ispovijesti porodica žrtava, pitanje je za urednika Dnevnika. Uvijek prednost imaju porodice žrtava, pa onda svi ostali (ako i trebaju biti). I BHT1 kao i FTV postavlja pitanje o izjavi crnogorskog premijera Dritana Abazovića, koji je možda i nenamjerno bacio sjenu na dostojanstveni skup.

STRADANJA SRBA: Prilozi, kao i svake godine, sa obilježavanja stradanja Srba u selima kod Bratunca i Srebrenice, prenosi se ogorčenje porodica žrtava zbog neprisustva predstavnika međunarodne zajednice, osjeti da je “onima tamo” sve drugačije. Ide i izjava Mladena Grujičića, načelnika Srebrenice: “Oni uvijek čuju drugu stranu i osuđuju Srbe“. Kako do pomirenja i suživota, pita se reporter, kao i njegovi sugovornici.

PROTOKOLI UMJESTO ŽIVOTA: Protokolarne vijesti preovladavaju dnevnicima – praćenje sastanaka s kojih se onda samo prenose poruke, prepune floskula, a bez suštinskog sadržaja; ponekad, razumljivo, tome i nema mjesta, ali svaki susret odnosno sastanak zvaničnika može iznjedriti i drugačiji ugao priče. BHT, ipak, i dalje drži teme o poskupljenjima, udaru na džepove građana, i zadržava pažnju na problemima svakodnevnice. Jedan od anketiranih građana poentira: “Život s ovom vladom je postao čekaonica smrti“. Usto, u jednoj od tema se problematizira otpor prema povećanju najnižih plata, te kako porodice s najnižom platom žive ispod granice siromaštva. Očekuje se novi val iseljavanja u potrazi za boljim standardom i sigurnijom budućnosti.

Ocjena: 4

KOMPARATIVNA ANALIZA

Iako je na obje televizijske kuće primjetna činjenica da su u toku godišnji odmori, to nama, gledateljima, daje priliku da odmorimo od političara u prvim minutama informativnih emisija. Obje televizije su prenijele atmosferu s komemoracije iz Srebrenice, ali FTV na puno profesionalniji i ljudskiji način; na BHT-u su u prvom planu opetovane izjave o tome kako je sve proteklo bez incidenata (jesmo li ih očekivali?). I BHT1 i FTV bave se obilježavanjem sjećanja na žrtve u Kravici, samo FTV na puno bolji način podastire situaciju u kojoj je stratište pod ključem bratunačkih vlasti, dok na BHT1 saznajemo o ovom problemu kroz reakciju američke ambasade u našoj zemlji.

Novinari i jedne i druge TV kuće imali su mnogo prilika da postave prava pitanja tokom sedmice. Naprimjer, člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je došao u Semberiju na pregovore o otkupnoj cijeni pšenice moglo se pitati zašto je on tamo kad nema nikakve nadležnosti, osim ako nije u svrhu predizborne kampanje. Usto, požari koji bukte Hercegovinom dobro su praćeni na obje televizije izuzev činjenice da se nisu postavila prava pitanja pravim osobama: imamo li protivpožarnu strategiju, radimo li na prevenciji, gdje su nam kanaderi i zašto građani koji strahuju da im kuće ne proguta vatra mogu računati samo na požrtvovane vatrogasce te na helikoptere Oružanih snaga BiH. Bilo je prilika i da se postavi pitanje o strategiji nakon najave povećanja cijena gasa za 23,3 posto, ali uglavnom nismo dobili nikakve odgovore o tome šta će se dešavati od septembra kad se odluka o poskupljenju počne i primjenjivati.

Plus sedmice

BHT1 

Odličan prilog koji pokazuje da ankete uvijek daju pravu sliku društva. Suština života u BiH u iščekivanju izbora, ovog puta o temi koja je vrlo zanimljiva: prednjačimo po broju stranaka na izborima. Građani efektno i jednostavno odgovaraju: “Nemamo kvalitetnih ljudi za toliki broj kandidata”, “Ako ćemo glasati ko i dosada, ništa se promijenit neće”, “Jednostavno, ljudi hoće da se uhljebe.” Dobra tema i dobro obrađena. Imamo li funkcionersku ili političku predizbornu kampanju? Kroz izjave analitičara Tanje Topić i Adnana Huskića razgolićuje se zloupotreba javnih resursa u svrhe predizborne kampanje te kako se sredstva iz javnih preduzeća mobilišu za stranačke interese.

FTV

U moru problema koji prestižu jedan drugi rijetko se novinari bave “sporednim” temama. Ovaj put jesu: napravljen je prilog o tome kakve su posljedice koronavirus odnosno lockdown i nastava od kuće ostavili na pravilan rast, razvoj i obrazovne navike djece. U Kantonu Sarajevu se u novu školsku godinu ulazi s posebnom stručnom strategijom – psiholozima i edukatorima. I roditelje i prosvjetne radnike i djecu čeka izazovna školska godina, ali se kreiraju strategije za psihofizičko zdravlje djece. Dobar prilog o temi koja se rijetko nalazi u sadržajima medija.

 

Minus sedmice

BHT1

BHT1 donosi priču o preimenovanju ulica u Mostaru koje su dugo vremena nosile osobe fašističke prošlosti. Uz izjave gradskih vijećnika i gradonačelnika Mostara, mogao se napraviti i ugao o tome zašto nijedna ulica nije dobila naziv po nekoj zaslužnoj ženi. Vijećnica Irma Baralija je dala dobar šlagvort, ali je izostala reakcija novinara da ponude publici i takav otklon – ravnopravnost žena u nazivima ulica.

FTV

Bilo bi dobro u ljetnim mjesecima imati i malo opuštenije teme: gdje ljetujemo, kako se štitimo od vrućina, pijemo li dovoljno tečnosti, šta savjetuju ljekari, koliko je važno djecu čuvati od sunca… Sve su to pitanja koja spadaju u red servisnih informacija, pa je preporuka za uredništvo FTV-a da ponekad pruži priliku i light temama da dospiju u Dnevnik 2.

About The Author