Ekvador je oduzeo državljanstvo Julianu Assangeu, osnivaču Wikileaksa koji se trenutno nalazi u britanskom zatvoru.
Ekvadorski pravosudni sistem zvanično je obavijestio Australiju o poništenju njegove naturalizacije, u pismu koje je uslijedilo kao odgovor na zahtjev podnesen Ministarstvu vanjskih poslova te južnoameričke zemlje.
Po ekvadorskom zakonu, naturalizacija se smatra štetnom kada je odobrena na osnovu prikrivanja relevantnih činjenica, lažnih dokumenata ili na prevari.
Ekvadorske vlasti tvrde da Assangeovo pismo o traženju naturalizacije ima brojne nedosljednosti, razne potpise, eventualne izmjene dokumenta i neplaćene takse.
Assangeov advokat Carlos Poveda izjavio je za Associated Press da je odluka donesena bez odgovarajućeg procesa i da Assangeu nije dopušteno da se pojavi na ročištu, ali je najavio da će u žalbi zatražiti pojašnjenje odluke ekvadorskih vlasti.
– Više od značaja državljanstva postavlja se pitanje poštovanja prava i primjerenog zakonskog procesa u oduzimanju državljanstva – kazao je.
Assange je dobio ekvadorsko državljanstvo u januaru 2018. godine u okviru neuspjelog pokušaja vlade tadašnjeg predsjednika Lenína Morena da mu odobri diplomatski status kako bi ga izvukao iz ekvadorske ambasade u Londonu.
U ponedjeljak je sud za rješavanje administrativnih sporova ekvadorske pokrajine Pichincha povukao tu odluku.
Ekvadorsko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je za AP da je sud djelovao nezavisno i poštovao je pravila procesa koji je pokrenula prethodna vlada.
Assange (50) nalazi se u londonskom strogo čuvanom zatvoru Belmarsh otkako je uhapšen u aprilu 2019. godine zbog izbjegavanja kaucije sedam godina prije toga tokom posebnog sudskog postupka.
Proveo je sedam godina krijući se u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, u koju je pobjegao u 2012. godine kako bi izbjegao izručenje Švedskoj gdje bi se trebao suočiti s navodima za seksualno zlostavljanje.
Švedska je povukla istragu seksualnog zlostavljanja u novembru 2019. godine jer je isteklo previše vremena.
Američki tužioci optužili su Assangea po 17 tačaka za špijunažu i po jednoj tački za zloupotrebu kompjutera u Wikileaksovoj objavi hiljada povjerljivih vojnih i diplomatskih dokumenata. Te optužbe povlače presudu na maksimalnih 175 godina zatvora.
Američki tužitelji kažu da je Assange nezakonito pomogao analitičarki američke obavještajne službe Chelsea Manning u krađi povjerljivih diplomatskih dokumenata i vojnih dosjea koje je WikiLeaks kasnije objavio.
Advokati Assangea tvrde da se on ponašao kao novinar i da ima pravo na zaštitu slobode govora putem Prvog amandmana za objavljivanje dokumenata koji su razotkrili američke vojne prekršaje u Iraku i Afganistanu.
Ranije ovog mjeseca, britanski je Visoki sud odobrio američkoj vladi da uloži žalbu na odluku da osnivač WikiLeaksa ne može biti izručen u Sjedinjene Američke Države zbog optužbi za špijunažu. U januaru je sudac nižeg suda odbio američki zahtjev za izručenje Assangea u SAD-u.
Izvor: Associated Press
