RTRS: “Telering”, 9. februara
Komplimentiranje i verbalna nježnost prema Draganu Čoviću u emisiji čiji je sadržaj u potpunoj koliziji s njenim nazivom – “Telering”. Kako izgleda verbalna borba s političarem u izvedbi Mate Đakovića? “Od kada ga znate, znate da je gospodin, i to ne samo politički. Zadovoljstvo je razgovarati s njim”, impresioniran je Đaković Čovićem, zaključujući kako njegovom gostu “po Ustavu zemlje ne treba ništa davati. To ga već sljeduje”.
Čime je to Čović impresionirao Đakovića tokom intervjua? Najavio je promjenu Ustava ako njegovi zahtjevi ne budu ispunjeni, upozorio da će se bez Hrvata Bosna i Hercegovina raspasti, izrazio negodovanje zbog nazivanja Republike Srpske manjim bh. entitetom, a Armiju BiH nazvao takozvanom. Đaković je u potpunom suglasju s gostom, pa u odgovorima na snishodljiva pitanja ne nalazi ništa sporno. Ni onda kad Čović tvrdi da su zahtjevi HDZ-a o izmjenama Izbornog zakona BiH usklađeni sa standardima EU-a i Venecijanske komisije, Đaković ne traži objašnjenje o tome pa sve ostaje na uopćenoj tvrdnji. U Đakovićevim pitanjima nema nikakve sumnje ni u opravdanost ni u ostvarivost Čovićeve politike. Naprotiv. Njegova pitanja bazirana su na Čovićevim stavovima kao neupitnim istinama.
FTV: “Mreža”, 15. i 22. februara
Prostor za mišljenje o sankcijama za Milorada Dodika i najavljenom formiranju VSTV-a Republike Srpske, Nevzeta Koljenović (15. februara) dala je počasnom predsjedniku PDP-a Mladenu Ivaniću. On ne vjeruje da će sudije u VSTV-u i funkcioneri u državnim institucijama slijediti Dodikovu politiku u velikom broju, kako se najavljuje. Suprotno populističkim izjavama s različitih strana, Ivanićeve prognoze čine se politički realnim. Ne vidi rješenje za izmjene Izbornog zakona. Smatra da Dejton nema alternativu, niti da u trenutnoj konstelaciji političkih odnosa postoji rješenje koje bi bilo prihvatljivo za sve strane. Uspostavljanje trećeg entiteta ocjenjuje nerealnim.
Zbog odnosa Hrvatske prema BiH, prostor je dobio i bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić (22. februara). Zašto građanska BiH nije prihvatljiva zvaničnom Zagrebu? – pita Koljenović. Mesić ne zna, jer su na tom principu zasnovane sve države Evropske unije. Zašto se Hrvatska toliko miješa u Izborni zakon BiH kada 15 godina ne može da uredi ni svoj? Mesić ovdje nije bio konkretan, pa je Koljenović postavljala potpitanja ili ih je parafrazirala. Jesu li Hrvati u BiH majorizirani Izbornim zakonom? Onda još konkretnije: Da li Bošnjaci majoriziraju Hrvate? Mesić objašnjava zašto ne vidi ni majorizaciju ni unitarizaciju o kojoj pričaju Čović i Dodik.
BNTV: “Puls”, 17. februara
Jesu li sankcije koje su SAD uvele Miloradu Dodiku dovoljne za suzbijanje korupcije u BiH? Koliko su izgledne nove sankcije koje najavljuju evropske države? Hoće li, osim Dodika, biti sankcionisani i drugi političari, uključujući i bošnjačke i hrvatske političke lidere? Urednica Suzana Rađen-Todorić je odgovore na ova pitanja potražila od političkog analitičara iz Beograda Dušana Janjića. Iako nedovoljnim, on sankcije smatra dobrim sredstvom za suzbijanje korupcije. Ne isključuje ni mogućnost korištenja bonskih ovlaštenja, pa čak ni zabranu učešća na izborima pojedinim političarima koji se nađu na tzv. crnoj listi.
Evropski parlament nedavno je usvojio Preporuku EU-a da uvede sankcije Dodiku. Voditeljicu Rađen-Todorić zanima koliko je realno da se to desi. Budući da nema konsenzusa 28 članica EU-a, Janjić prognozira da će ih države uvoditi pojedinačno. Prvo Njemačka, a odmah za njom i Belgija, Holandija, Francuska, odnosno nekih desetak država, a nakon njih i druge. Najavljeno je oko 100 osoba iz BiH za sankcionisanje zbog povezanosti s kriminalom i korupcijom. Od toga, njih 40-ak iz RS-a, ali je do sada identifikovano samo troje. Janjić je tumačio na koji način se pregovara s korumpiranim političarima, kojim mehanizmima ih se pridobija za saradnju i koji su mogući ishodi političkih trgovanja.
Bila je ovo solidna emisija u kojoj su gledaoci od relevantnog sagovornika čuli konkretne podatke i prognoze.
AJB: “Kontekst”, 7. februar
Bivši ambasador Hrvatske u Rusiji, Božo Kovačević, iznenađen je što se službena Hrvatska nije ogradila od savezništva Dodik – Čović. Tim više što je, kaže, Venecijanska komisija “jasno rekla” da treba jačati institucije BiH, a da je njena dezintegracija suprotna interesima međunarodne zajednice. Iznenađen je i diskrepancijom između onoga što hrvatski politički vrh javno govori i onoga što radi. Izjave Zorana Milanovića, koji se dolazeći u BiH nijednom nije sastao s ministricom spoljnih poslova BiH Biserom Turković, ocijenio je katastrofalnim. Tema emisije bio je odnos Hrvatske prema BiH, a osim Kovačevića, Harun Karčić ugostio je akademika Slavu Kukića i politologa Ljubomira Filipovića. Crnogorski politolog izabran je za sagovornika zbog upućenosti u odnos Rusije prema Balkanu. BiH je za Rusiju, tvrdi Filipović, samo teritorija na kojoj izaziva EU. Priča da Rusija koristi Zapadni Balkan kao sredstvo u trgovini s EU-om i SAD-om za ono što joj je najvažnije, a to su države s kojima graniči.
N1: “Dan uživo”, 21. februara
Hoće li biti novih sankcija EU-a za Dodika? – pitao je Boris Brezo predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denisa Zvizdića nakon njegovih nedavnih susreta s evropskim diplomatama. Zvizdić je siguran da će početkom marta uslijediti pojedinačne sankcije. Šta će biti s projektima Razvojne banke, čiju blokadu je Dodik najavio zbog sankcija? Hoće li se BiH raspasti? Gledaoci su čuli Zvizdićevo tumačenje da je Dodikova priča “velika laž” i da on “nema pojma” o evropskim integracijama, jer želi BiH u “srpskom svetu”. Zaključci HNS-a dodatno su uzburkali turbulentni politički život u BiH, pa je Brezo iskoristio priliku da o njima pita i Zvizdića. Ali, gledaoci nisu mnogo saznali. Za Zvizdića su zaključci HNS-a odraz želja HDZ-a, bez konkretnih rješenja. Tvrdi da u BiH neće biti novih podjela po etničkom principu, nego će se promjene dešavati samo po geografskim, ekonomskim i sličnim kriterijima, kako je to u državama EU-a.
ZAKLJUČAK: U fokusu političkih emisija različitih televizija su najavljene sankcije evropskih država za Dodika, kao i Izborni zakon BiH. Ali, interpretacije su različite. U “Teleringu” snishodljiva pitanja za Čovića koji ponavlja dobro poznate stavove, a Đaković ne dovodi u pitanje ni njihovu utemeljenost ni ostvarivost. U “Mreži” FTV-a, u priči o Dodiku, prostor za opozicionara Ivanića, a u priči o Izbornom zakonu za bivšeg predsjednika Hrvatske Mesića, koji je osvjedočeni prijatelj BiH, ali su dometi njegovih stavova u aktuelnom političkom ambijentu Hrvatske ograničeni. U “Pulsu” je fokus na procesuiranju korupcije. U “Kontekstu” nastojanje da se odgonetnu razlozi Milanovićevog drastičnog zaokreta u odnosu prema BiH, kao i bliskosti s Rusijom. Na Zvizdićevu samouvjerenost u pogledu evropske budućnosti BiH, Brezo reaguje skeptično – lijepo zvuči, još samo da se ostvari.
