RTRS I BNTV: Rasprave o smrti Davida Dragičevića

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Mirjana Minić obradila je pitanje broja parafiskalnih nameta u BiH s podatkom da ih građani i privreda plaćaju čak 2.400. Otvorila je pitanje njihove svrsishodnosti, načina trošenja tako prikupljenog novca te iznijela i komparativne podatke prema kojima je broj parafiskalnih nameta u našoj državi veći u odnosu na Srbiju i Hrvatsku.

Minus nedjelje

RTRS
Malo je vjerovatno da novinari i uredništvo Dnevnika nisu upoznati sa činjenicom da je ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač pozvan na posebnu sjednicu Narodne skupštine RS kako bi poslanike upoznao o svim nalazima i radnjama policije vezanim za istragu smrti Davida Dragičevića. No, ministar većim dijelom nije govorio o tome, već je sipao optužbe na račun novinara i blogera Slobodana Vaskovića, kojeg je, uz ostalo, optužio i za saradnju s ambasadoricom SAD-a u BiH, a sve na štetu Republike Srpske i njenih institucija. Svoje navode pri tom nije potkrijepio dokazima pa je bilo krajnje nekorektno i neprofesionalno to emitovati kao poseban izvještaj u Dnevniku. Za utjehu ostaje da su gledaoci imali priliku, makar i u jednoj rečenici, saznati da je taj istup osudio Klub novinara Banjaluka, koji djeluje u okviru Udruženja BH novinari.
BNTV
Nijedan izvještaj.

RTRS I BNTV: Rasprave o smrti Davida Dragičevića

Iako su tretirale najvažnije pitanje, u sedmici iza nas ni jedna televizija nije posvetila dovoljno pažnje važnim ekonomskim i socijalnim temama

 

RTRS: Uobičajeni pogrom neistomišljenika

7. – 13. maj 2018.

KAPACITETI SAMO ZA ZABRANE: Ukoliko vlasti bh. entiteta Republika Srpska pokušaju da međuentitetske linije razgraničenja omeđe žilet-žicom ili policijom spriječe ulazak migranata, to nikoga ne treba da začudi. Naime, Vlada RS je u nedjelju, 13. maja, održala proširenu sjednicu kojoj su prisustvovali predsjednik RS-a Milorad Dodik i predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović i na kojoj je zaključeno da RS nema kapaciteta za prijem migranata. No u izvještaju je fokus bio na Dodikovoj izjavi da će “RS naći način da se odbrani od najezde migranata i da neće dozvoliti promjenu demografske strukture RS-a”.

Dodik se tako pridružio onoj grupi evropskih političara ksenofoba, a javni servis ponovo je bez propitivanja takvih stavova ostao tek neko ko ih samo prenosi. Zanimljivo je da smo u vezi s novom migrantskom rutom koja sada prolazi kroz BiH u Dnevniku RTRS-a vidjeli i izvještaj o migrantima koji su stacionirani u Sarajevu. U kojem je od zvaničnika BiH jasno navedeno da njihova ruta vodi preko Sarajeva i Bihaća put država Evropske unije i da oni nemaju namjeru ostati u BiH.

BEZ EMPATIJE PREMA MIGRANTIMA: Problemima s kojima se sarajevska opština Stari Grad suočava u nemogućnosti da pruži adekvatnu pomoć migrantima, u svom izvještaju bavila se i Branka Kusmuk. Ukazala je da vlasti BiH nisu ništa uradile od 2014. godine kako bi se pripremile za mogućnost da BiH postane nova migrantska ruta. Ono što je izostalo u prilogu, koji je ponovo obilovao nepotrebnim i neukusnm komentarima poput onog u kome predstavnike vlasti naziva “usnulim bh. mađioničarima”, jeste i minimum empatije prema tim ljudima. Kao da ljudi i nisu, već nekakvi nametnici kojih se, kad su već tu, treba hitno i efikasno riješiti.

KRV NEMANJIĆA: Obilježavanje Dana Vojske RS, koja odavno ne postoji, za političare RS-a bio je samo još jedan povod da u predizbornoj godini izreknu sve ono što je većini srpske javnosti drago čuti. Otuda u izvještaju s tog događaja novinari izdvajaju izjavu člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića da je “u srpskim vojnicima tekla krv Nemanjića?!”, ili pak onu Milorada Dodika da su “vojnici VRS-a poštovali pravila ratovanja”. Toliko, ali to naravno nije i nikada neće biti rečeno, da je gotovo cjelokupni vrh te iste vojske suđen ili osuđen za ratne zločine uključujući i zločin genocida.

SNSD JE SNSD: Tek nakon što se gledaoci izvijeste o aktivnostima ove stranke, prostor se daje i opozicionim strankama u Republici Srpskoj. A takva je situacija i s ostalim strankama koje čine dio koalicione vlasti. Otuda je, u bloku vijesti posvećenih aktivnostima političkih stranaka, izvještaj o izbornoj konferenciji Aktiva žena SNSD-a Banjaluka bio emitovan prije onog posvećenog sjednici predsjedništva NDP-a (Dnevnik 2, 13. maj).

Izdvojeno

Sjednica Narodne skupštine na kojoj se vodila rasprava o sigurnosnoj situaciji u RS-u u svjetlu još uvijek neutvrđenih okolnosti smrti Davida Dragičevića bila je udarna tema dnevnika emitovanih 10. i 11. maja. Prijatno iznenađenje je da su gledaoci imali priliku dobiti uvid u sve ključne diskusije poslanika te u obraćanja Davidovog oca, ministra policije RS-a te glavnog tužioca ovog bh. entiteta. Dobra praksa takvog izvještavanja nije nastavljena i dan nakon sjednice parlamenta, jer je javnosti ostalo nejasno šta je od zaključaka usvojenih na sjednici podržala vlast, a šta opozicija.

Isto tako krajnje nepotrebno fokus je stavljen i na komentar predsjednika RS-a Milorada Dodika o osnivanju anketnog parlamentarnog odbora koji je zadužen da prati istragu ovog slučaja. Tim prije jer se komentar sastojao od nadasve neukusnih primjedbi kako “odbor čini većina poslanika opozicije, što je dokaz da vlast u vezi ovog slučaja ništa ne krije”. Istovremeno, o svakodnevnim protestima na kojima građani Banjaluke i još nekoliko gradova u RS-u traže “pravdu za Davida”, gledaoci nisu informisani.

Ocjena: 1

BNTV: Još uvijek nedovoljno u službi građana

7. – 13. maj 2018.

PRAVDA ZA DAVIDA: Iza nas je još jedna nedjelja u kojoj je fokus emitovanih dnevnika bio na smrti Davida Dragičevića, čija porodica i dio građana traže istinu o okolnostima pod kojima je taj mladić izgubio život. Skupovi pod sloganom “Pravda za Davida”, koji se svakodnevno održavaju u Banjaluci i povremeno u pojedinim gradovima Republike Srpske, i dalje su bili vijest dana. Iz Dnevnika sedmog maja izdvajamo tematiziranje najave Ministarstva unutrašnjih poslova i Centra javne bezbjednosti Banjaluka da će podnijeti krivične prijave za klevetu protiv Davidovog oca i članova grupe “Pravda za Davida” koji čelnike tih institucija optužuju da su “saučesnici u njegovom ubistvu”. Novinar Vladimir Kovačević, pozivajući se na zakonske propise ovog bh. entiteta, ukazao je da institucije nemaju mogućnost da podižu tužbe za klevetu, već da to pravo imaju samo pojedinci.

Na zahtjev opozicionih poslanika, u Narodnoj skupštini RS 10. maja bila je održana posebna sjednica na kojoj se raspravljalo o sigurnosnoj situaciji u Republici Srpskoj upravo u kontekstu smrti Davida Dragičevića. Izvještaj sa same sjednice parlamenta trajao je duže od deset minuta, a na njega je vezan i onaj sa skupa “Pravda za Davida” održanog toga dana u Banjaluci.

Treba istaći i da je u tom Dnevniku emitovana i vijest (pročitala ju je prezenterka) da “BN ima saznanja da je na zatvorenoj sjednici SNSD-a premijerka RS-a Željka Cvijanović zahtijevala da policija vodenim topovima rastjera građane koji se okupljaju svakog dana u Banjaluci”. Demanti Cvijanovićeve samo je spomenut u nekoliko riječi.

ZA I PROTIV VJERONAUKE: Od ostalih tema koje su gledaocima ponuđene, navodimo i nastavak praćenja otvorenog pitanja u vezi s tvrdnjom predsjednika RS-a Milorada Dodika da će se u srednje škole već od sljedeće školske godine uvesti vjeronauka. Povod za vraćanje ovoj kontroverznoj temi bilo je saopštenje naučno-nastavnog vijeća Filozofskog fakulteta u Banjaluci koje se tome oštro usprotivilo.

PROPUŠTENA PRILIKA: Odluka Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju ovogodišnjih opštih izbora ostala je samo vijest. Time je propuštena prilika da se tematizuje pitanje nepostizanja dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH kojima bi se pooštrila kontrola izbornog procesa. Izgleda da se sve svelo na uvođenje, kako je iz CIK-a BiH saopšteno, posebnih “plavih olovki” koje nakon okončanog glasanja neće biti na raspolaganju članovima biračkih odbora.

Izdvojeno

Uz iskazivanje potpunog saosjećanja s porodicom Davida Dragičevića koja traži istinu o smrti svoga sina i protestnim okupljanjima u Banjaluci, koji iako konstantni nisu i veliki po broju okupljenih, otvaramo pitanje da li je to jedini problem za građane ovog bh. entiteta? Iz razloga jer su oni suočeni i sa nizom drugih koji ih svakodnevno pritišću i koji takođe zahtijevaju reakciju institucija.

Kao primjer navodimo kontinuirane probleme u vezi s položajem radnika javnog preduzeća Željeznica RS. Ova kompanija ušla je u proces restrukturiranja koji predviđa prestanak radnog odnosa i za hiljadu radnika, a da se i dalje ne znaju jasni kriteriji ko će, a ko neće ostati bez posla. Ali u Dnevniku emitovanom osmog maja, ovim problemima posvećeno je nedovoljno prostora, uz loše pozicionirano mjesto u slaganju vijesti i izvještaja.

Ocjena: 6

Komparativna analiza

Iako su iz različitih uglova fokusirani na slučaj nerazjašnjenih okolnosti smrti Davida Dragičevića, čini se da su i RTRS i BNTV našli dobar alibi da se što manje bave i ostalim pitanjima u vezi s nizom svakodnevnih društvenih, ekonomskih i socijalnih tema. Sve u vezi sa slučajem “Dragičević” jeste bitno i traži odgovore, ali smatramo da i druga pitanja moraju dobiti odgovarajuću pažnju.

About The Author