AL JAZEERA BALKANS: “Kontekst”, 8. marta
VICEVI O FAKULTETSKIM DIPLOMAMA: Student javnog univerziteta kaže: “Ostala su mi dva ispita do završetka studija”, a student privatnog univerziteta: “Ostale su mi još dvije rate”. Vic je u “Kontekstu” posvećenom lažnim diplomama ispričao gost Slobodan Prvanović, naučni savjetnik na Institutu za fiziku u Beogradu. On je 2019. dao ostavku u Etičkom komitetu Univerziteta u Beogradu zbog spornog doktorata tadašnjega ministra finansija Siniše Malog. Urednica emisije Žana Kovačević zamolila je gosta da objasni zašto je to uradio. Univerzitet je, kaže, imao hrpu dokaza da je doktorat plagiran, ali kolege se nisu htjele suočiti s tim jer je Mali bio u samom vrhu vlasti. Postupili su kukavički, pa je slučaj prebacivan s jedne instance na drugu. Tek pod pritiskom javnosti, uključujući i studentske proteste, utvrđeno je da je doktorat plagiran. I javnost u BiH, primjećuje Kovačević, već dvije decenije upozorava na slične slučajeve u visokom obrazovanju ove države, ali bez konkretnih rezultata. Na razmjere korupcije u visokom obrazovanju, uključujući kupovinu diploma, ali i akademskih zvanja, osim pojedinih medija koji povremeno izvještavaju o tome, ukazuje i prava riznica viceva. “Da sam znao da je ovako lako završiti fakultet, završio bih i srednju školu.” Ili onaj u kojem vozač autobusa praveći pauzu u Travniku (Kiseljaku, Banjoj Luci…) kaže putnicima da imaju 15 minuta da popiju kafu ili završe fakultet.
39 UNIVERZITETA, A MANJE OD TRI MILIONA STANOVNIKA: Povod za emisiju bila su dva posljednja događaja koja su ukazala na brojne poremećaje u sistemu visokog obrazovanja. Prvi je nedavna akcija Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koja je pretresla 18 lokacija u BiH i uhapsila 11 osoba zbog nezakonitog izdavanja i trgovanja fakultetskim diplomama. Drugi je poništenje magistarskog zvanja Sebije Izetbegović. Osim spomenutog Prvanovića, u emisiji su gostovali profesorica emeritus Lamija Tanović i sociolog Vladimir Vasić. Gosti se slažu da je zbog lošeg kvaliteta nastave, nelojalne konkurencije, trgovine diplomama i akademskim zvanjima, ovakvo obrazovanje pogubno za društvo. Ali, priča o ovim anomalijama za većinu gledalaca nije neka novost. U emisiji su, međutim, nedostajali predstavnici drugih institucija odgovornih za zakonitost i kvalitet visokog obrazovanja. Nismo čuli nikoga iz Tužilaštva BiH, a njih bi trebalo pitati zašto su prethodne afere završile neprovođenjem istraga ili oslobađajućim presudama. Nije bilo ni predstavnika Agencije za visoko obrazovanje BiH, u čijoj nadležnosti je akreditovanje visokoškolskih ustanova. Pitajući goste ko kontroliše rad visokoškolskih ustanova, Kovačević je dobro primijetila da je njih 39 previše za državu s manje od tri miliona stanovnika. Šteta što o tome nisu pitani predstavnici kantonalnih vlasti odnosno entiteta RS i Distrikta Brčko, jer je osnivanje i funkcionisanje VŠU-a u njihovoj nadležnosti.
ZAŠTO ŠUTI AKADEMSKA ZAJEDNICA? Istovremeno, mnoga pitanja koja se tiču visokog obrazovanja u nadležnosti su akademske zajednice, pa Kovačević opravdano pita zašto profesori šute o brojnim anomalijama. Saznajemo da profesori uglavnom ne žele preuzeti rizik objavljivanja spornih informacija, očekujući da to prvo urade novinari, potom da preraste u aferu, pa da se tek tada počnu oglašavati.
BNTV: “Crno na bijelo”, 12. marta
PO DIPLOMU NA BENZINSKU PUMPU: O istoj akciji SIPA-e izvještava i Danka Cvijić. U opsežnom prilogu zastupljeni su brojni izvori: od predstavnika javnih institucija odgovornih za regularnost rada visokoškolskih ustanova, preko predstavnika organizacija civilnog društva, do novinara koji su izvještavali o aferama u visokom obrazovanju. Od Milanka Kajganića, glavnog tužitelja Tužilaštva BiH, čujemo alarmantne izjave: diplome nekih univerziteta kupuju se i na benzinskim pumpama, a akademska zvanja se na pojedinim univerzitetima mogu steći i za samo pet dana! Ovdje bi bilo korisno da novinarka ili njen izvor pojasne koliko obično traje regularan proces sticanja akademskih zvanja. Zavisno od zvanja, to je uglavnom između četiri i šest godina za jedno zvanje, a akademsko napredovanje od asistenta do redovnog profesora 20-ak godina. Dakle, zvanje koje se u regularnim okolnostim stiče pet godina, neki univerziteti obezbjeđuju za pet dana!
KO SU KUPCI DIPLOMA? Tužilaštvo raspolaže i dokazom o kupovini diplome inženjera građevine, pa prognozira kako bi se i u BiH zgrade mogle urušavati slično kao u Turskoj. Ministar za visoko obrazovanje RS-a Željko Budimir obećava dalje provjere i preduzimanje “svih zakonom predviđenih mjera”. Novinarka se pita hoće li istraga stati na ovome, navodeći da je trebalo istražiti i ko su kupci diploma. Međutim, ovo ostaje retoričko pitanje jer ga novinarka spominje u prilogu, ali ga ne postavlja ministru budući da je riječ o ranije snimljenoj izjavi. Kasnije spominje i podatak iz biografije entitetskog ministra energetike i rudarstva Petra Đokića o tome da je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, ali da u evidenciji svršenih studenata tog Fakulteta nema njegovog imena. Srđan Traljić iz organizacije Transparency International u BiH ukazuje na to da treba provjeriti i javne univerzitete, ali i sumnja u ishode istraga jer je “upitno koliko je pravosuđe nezavisno”.
FTV: “Mreža”, 14. marta
DRŽAVNA IMOVINA: U prilogu Omera Hasanovića o novom zakonu o državnoj imovini koji najavljuje predsjednik RS-a Milorad Dodik čuli smo uglavnom poznate stavove. Dok SNSD-ovi predstavnici institucija RS-a kategorično ponavljaju da neće odustati od knjiženja državne imovine na ovaj entitet, profesor ustavnog prava i zastupnik DF-a u državnom parlamentu Zlatan Begić, kao i stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero te član Predsjedništva BiH Denis Bećirović očekuju da Dodik krivično-pravno odgovara. I novinar navodi kako su sada “na potezu Tužilaštvo BiH i Ured visokog predstavnika”. Zašto onda u prilogu nema predstavnika ovih institucija?
ŠEST MILIJARDI ENTITETSKOG DUGA: Potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković i politička analitičarka Tanja Topić, razloge Dodikove najave o prenošenju državne imovine na entitetski nivo, kao i prijetnje secesijom, povezuju s kreditnim zaduženjima RS-a. Ta zaduženja veća su od šest milijardi konvertibilnih maraka, a nova imovina RS-a mogla bi poslužiti kao zalog postojećih i budućih zaduženja.
ZAKLJUČAK: Iako građani već dvije decenije opravdano zbijaju šale na račun korupcije u visokom obrazovanju BiH, a mediji povremeno izvještavaju o aferama u ovoj oblasti, javne institucije u čijoj je ovo nadležnosti reaguju tromo ili nikako. Šteta što u emisiji Al Jazeere Balkans posvećenoj ovom problemu povodom hapšenja 11 osoba zbog trgovanja diplomama, ali i oduzimanja magistarskog zvanja Sebiji Izetbegović, nisu zastupljeni i predstavnici kantonalnih i Vlade RS-a odnosno Distrikta Brčko u čijoj nadležnosti je visoko obrazovanje, a onda i predstavnici državne Agencije za visoko obrazovanje te inspekcija i tužilaštava. U opsežnom prilogu BNTV-a o istom hapšenju, zastupljeni su brojni izvori. Bilo bi dobro obećanja resornog ministra o obračunavanju s korupcijom provjeriti konkretnim pitanjima i podsjećanjem na ishode ranijih afera, umjesto prenošenja izjava. U prilogu FTV-a o Dodikovoj najavi novog zakona kojim bi državna imovina bila prenesena na entitet, nedostaju predstavnici institucija koje su u prilogu najviše prozvane na odgovornost – Tužilaštva BiH i OHR-a.
