Oba medija odlučila su raspravu o Srebrenici svesti na pristojnu mjeru, ne dajući previše prostora Dodikovim populističkim igricama. Za razliku od opozicije u manjem entitetu
BHT1: Solidno, ali daleko od izvanrednog
14. – 20. august 2018.
SKUPŠTINA I OKO NJE: Početak tjedna obilježila je skupštinska sjednica u Republici Srpskoj na kojoj su poslanici listom podržali zaključak da Vlada odbaci Izvještaj o Srebrenici. Urednica Svjetlana Topalić je vijest obradila pregledom najvažnijih informacija ne gradeći prilog na komentarima, i ne tematizirajući posebno ovu vijest. BHT1 je, za razliku od FTV-a, istakao i vrlo bitnu informaciju o Adamu Šukalu kao jedinom poslaniku koji ne dolazi iz redova bošnjačkih stranaka, a koji nije podržao kontroverzne zaključke. Šukalo je poručio da je rasprava suvišna, da predstavlja stvaranje ratne psihoze i na svojoj je stolici ostavio pitanje: Ko je ubio Davida Dragičevića? Taj se dio nije smio izostaviti.
NOVI PREZENTER: Nedjeljni dnevnik je vodio Dejan Petrović, kojeg ranije nismo gledali u ulozi voditelja u centralnom izdanju u 7. Petrović je u svom debiju izgledao staloženo i iskusno, te je odavao utisak prezentera čija je prezentacija neutralna. Bez suvišnih sugestija u izričaju.
IPAK PRIBILJEŽENI ODJECI IZ BERLINA: U prošloj sedmici smo kritikovali što posjeta Denisa Zvizdića nije praćena s više interesovanja. Sada je ta greška ispravljena u pripremi urednice Topalić koja je sumirala odjeke berlinske epizode.
IZDVOJENO:
BHT1 je ljetnu političku pauzu, koju je samo nakratko prekinula Narodna skupština, iskoristio da posveti veću pažnju vijestima ili temama koje su inače manje u centru pažnje. Zašto se novac od akciza ne usmjerava prema zdravstvenom sektoru, kakvo je stanje mostova kod nas, migrantska kriza iz svih uglova… To su samo neke od tema koje su otvarane proteklih sedam dana.
OCJENA: 7
FTV: Šta može značiti jedan propušten kadar?
14. – 20. august 2018.
RASPORED I KOKSARA: Urednik Darjan Babić je u utorak napravio zanimljiv raspored: kao prvu vijest je stavio rušenje vijadukta u Italiji, druga je bila skupštinska sjednica o Srebrenici, dok je konferencija o radu lukavačke koksare koja uporno zagađuje okolicu bila tek u petnaestoj minuti. Dok se izboru prve dvije vijesti nema šta prigovoriti, kako je tragedija u Genovi bila udarna vijest širom svijeta, nejasno je zašto se kontroverzna koksara ponovno našla u zapećku.
TURSKA EKONOMSKA KRIZA I MI: Novinarka Lejla Čeljo u Dnevniku 2 Edine Šečerović donosi nam u subotu priču o turskoj ekonomskoj krizi kroz prizmu propitivanja kako će se to odraziti na našu zemlju. Čeljo iznosi činjenice te pokriva vijest s više strana, objašnjavajući nam gdje su moguće posljedice i koliko će one duboke biti. Kontaktirani su i bh. izvoznici koji bi mogli biti pogođeni, kao i resorni ministar. Bila je to dobro posložena informativna priča koja je gledateljima približila ono o čemu svi bruje, sa stavljanjem naše zemlje u središte pažnje. Gledatelji koji su to gledali mogli su sami zaključiti kako bismo mogli osjetiti daljnji pad turske ekonomije. Turska je dovoljno blizu, a i značajan je spoljnotrgovinski partner, da se javni servis odluči na posebnu obradu. Sve pohvale uredničkoj odluci i novinarkinoj pripremi.
IZDVOJENO:
Jedan propušten kadar može u potpunosti promijeniti pogled na ukupnu pripremu Dnevnika i izostaviti cijelu vijest, čak i kad je ona pokrivena. U ponedjeljak, urednik Darjan Babić propušta u prilog uvrstiti snimak s protesta ispred banjalučkog Tužilaštva u trenutku kada članovi grupe Pravda za Davida čekaju tužioce da završe sa poslom kako bi ih izviždali. Bila je to upečatljiva ilustracija naše sve napetije svakodnevnice: s jedne strane zadovoljni, ali poniženi tužioci spuštenih glava izlaze sa svojih radnih mjesta u čiju svrhovitost sve manje ljudi vjeruje, dok s druge strane nezadovoljni prosvjednici pitaju zašto ne radite svoj posao, natjeravši ih da bar na tren pognu glave. Odista nadrealna slika. Nosioci pravosudne moći spuštenih glava skrivali su se od javnosti kao u onim prizorima kada nam se kriminalci žurnim korakom pokušaju autoanonimizirati. FTV je, nažalost, propustio tu sliku, za razliku od urednice Samire Krehić koja ju je uvrstila na BHT1. A bila je to slika vrednija od svake riječi.
OCJENA: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Kako se ponašati kada politička elita pokušava nametnuti temu staru više od dvije decenije (zaključci o genocidu u Srebrenici) i to sa istim žarom i ambijentom kao i prije dvadeset godina? Da li biti ozbiljan, nepristrasan i suzdržan dok se ispraćaju Dodikove retorske igre? Smiju li se takve igre prećutati ili minorizovati? Koliko im posvetiti pažnje? Zatim, kako reagirati na smiješni sukob članova Predsjedništva oko izražavanja sućuti preminulom UN-ovom generalnom sekretaru Kofiju Annanu? Obje televizije su odabrale suzdržaniji, pa možemo slobodno reći i trezveniji pristup, pokazujući da su mnogo odgovornije od naših političara. Sve je teže održavati na površini prežvakane vijesti iz naše prošlosti kojom bi mnogi da nas zarobe. I to osjete i urednici, koliko god morali pratiti skupštinske sjednice, demonstrirati neutralnost i ozbiljnost. Ili konsultovati opinionmejkere koji će imati reći išta suvislo o nečemu što treba ostaviti istoriji ili sociologiji. Zbog toga su, čini se, oba medija odlučila skupštinsku raspravu o Srebrenici svesti na pristojnu mjeru ne dajući previše prostora Dodikovim populističkim igricama na koje se opozicija u manjem entitetu tako lako prima. S druge stane, neusaglašenost članova Predsjedništva oko posljednjeg pozdrava Annanu mogla je proći i sa oštrijom, smjelijom političkom pripremom. FTV je pokušao to učiniti, ali je podsjećanje na raniju saglasnost članova Predsjedništva, sa aluzijom da se manje slažemo tada nego sada, bilo poluuspješno. Činilo se da analogija s odabranim primjerom nije precizna. BHT1 je pak bio bezbojan prelistavajući samo izjave sadašnjih članova Predsjedništva kao kad se prelete stranice u novinama koje se ne žele čitati.
