FTV: NEJASAN UZROK, NEJASNA NADLEŽNOST U ŽELJEZARI ZENICA!?

25. februar 2026. – 03. mart 2026.

KOME ADRESIRATI PROBLEM ŽELJEZARE ZENICA: Uprava kompanije koja je nedavno preuzela Željezaru Zenica, uz podršku radnika koji su se prošle sedmice okupili u tvorničkom krugu, traži podršku vlasti kako ne bi, kako su naveli, bili prisiljeni obustaviti proizvodnju i otpustiti radnike. U prilogu FTV čuli smo da su radnici zabrinuti jer bi mogli ostati bez posla, čuli smo od radnika i da Željezara mjesečno isplati pet miliona KM plaća pa bi zatvaranje željezare imalo posljedice na lokalnu zajednicu, ali i na ekonomiju države u cjelini. U najkraćem, a kako je rečeno i u najavi priloga, nakon gašenja koksare u Lukavcu ista sudbina mogla bi zadesiti i željezaru u Zenici. Zašto? E, to nismo mogli u potpunosti saznati jer je prilog urađen na način da mu nedostaje dio u kojem bi sagovornik ili autor objasnili šta je uzrok problema zbog kojeg bi željezara mogla prestati s radom. Uprava i sindikati kažu da od vlasti, a spomenuli su Vladu FBiH i Vijeće ministara BiH, traže uvođenje zaštitnih mjera od prekomjernog uvoza čelika. Jedan od sagovornika kaže da problem nije odluka Srbije o uvođenju kvota za izvoz čelika. Kroz off-ove se može naslutiti da je problem prekomjeran uvoz čelika iz drugih država, ali gledaocima ostaje nejasno zašto bi željezara mogla biti ugašena. Nedorečeno je i koji nivo vlasti ili koja institucija bi trebali poduzeti mjere kako bi se spriječio crni scenario i da li je uvođenje mjera koje traže u ovoj kompaniji uopće moguće s obzirom na niz sporazuma koje je BiH potpisala kako u procesu pridruživanja EU tako i u okviru niza regionalnih inicijativa. U prilogu smo čuli predstavnike radnika, sindikata i uprave, ali ne i predstavnike vlasti kojima se radnici, sindikat i uprava obraćaju, a koji bi trebali ponuditi rješenja.

VIJEST BEZ INFORMACIJE: “Vlada Federacije BiH razmatrala je dopunjenu informaciju resornog ministarstva u vezi sa prijedlogom odluke o uvođenju privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika i čeličnih proizvoda. Prethodno mišljenje je stavljeno van snage, a predložena je izrada novog prijedloga koji je zasnovan na principu reciprociteta na već uvedene mjere Srbije prema našoj zemlji. Zabrinutost je izazvala i predložena carinska stopa od 30 odsto uz jednaku primjenu na sve zemlje uključujući i države članice EU. Predloženi model može dovesti do dodatnog poskupljenja od stambenog prostora, građevinskih radova i infrastrukturnih projekata pa do pravne nesigurnosti za kompanije koje već imaju zaključene ugovore.” Ovako glasi vijest emitirana u Dnevniku FTV u proteklu srijedu. Upravo ovako izgleda primjer kako se vijest ne treba pisati. Niz je nedostataka u ovom novinarskom uratku, a navest ćemo samo neke od njih. Prvo, ovdje uopće nema vijesti i nejasno je zašto je ovaj sadržaj uopće objavljen. Dakle, vlada je razmatrala dopunjenu informaciju, a predložena je, kako je objavljeno, i izrada novog prijedloga. Ukratko, vlada nije usvojila nikakvu odluku niti povukla potez koji bilo šta mijenja u ovoj oblasti pa ovoj vijesti fali, kako smo već rekli, novost. Ostatak “vijesti” je napisan na način da izaziva dodatnu zbunjenost gledaoca jer je potpuno nejasno ko je predložio carinsku stopu od 30 odsto, zašto primjena ove stope, bez obzira o čijem se prijedlogu radilo, izaziva zabrinutost u bh. entitetu FBiH jer bi se trebala provoditi u državama članicama EU. Ništa manje nejasna nije ni posljednja rečenica o mogućem poskupljenju i pravnoj nesigurnosti jer je teško utvrditi šta je uopće uzrok tog mogućeg poskupljenja. U vijesti stoji da je to “predloženi model” bez preciziranja da li se radi o predloženom modelu Vlade FBiH, Srbije ili nekog trećeg. Svrha, smisao i cilj svake vijesti mora biti da informiše, a ovakve “vijesti” tu svrhu ne ispunjavaju.

TURISTIČKA PROMOCIJA MJESTA MASOVNIH SILOVANJA: Na sajmu turizma u Beogradu promoviran je hotel Vilina vlas iz Višegrada kao jedna od poželjnih turističkih destinacija u bh. entitetu RS. Izazvalo je to, najblaže rečeno, zgražavanje svakog normalnog čovjeka jer je ovaj hotel poznat kao mjesto masovnih silovanja Bošnjakinja tokom agresije na BiH. Niz sudskih presuda vlastima u Višegradu, entitetu RS, ali i Srbiji nije bilo dovoljno da, a što bi bio civilizacijski minimum, ovaj objekat ne stave na mapu turističkih ponuda. Umjesto toga, kako reče jedna od sagovornica u veoma dobro urađenom prilogu FTV-a, imamo situaciju u kojoj je moguće da porodica iz Srbije, u sklopu turističke posjete, boravi u sobi u kojoj su masovno silovane žene tokom minulog rata. Ugao iz kojeg je urađena priča FTV-a je dosta dobro izabran jer, kao što su sagovornici naglasili, kako drugačiji pristup očekivati od vlasti u Srbiji koji budžetskim sredstvima finansiraju izdavanje knjiga ratnog zločinca Milana Lukića koji je osuđen, između ostalog, i za silovanja. Lukić nije izuzetak nego pravilo jer srbijanske vlasti pružaju kontinuiranu podršku osuđenim i optuženim za ratne zločine čije knjige izdaje ministarstvo odbrane, oni su redovni učesnici u TV emisijama, o njima se prave dokumentarni filmovi u kojima ih se portretira kao heroje… Ovaj prilog, a koristeći promociju mjesta masovnih silovanja kao dijela turističke ponude kao povod, veoma dobro opisuje odnos trenutne vlasti prema ratnim zločincima koji, kako reče autor priloga, za javnost u Srbiji uopće nisu zločinci.

Ocjena: 6

BHT1: LOBIRANJE ENTITETA RS

18. februar 2026. – 24. februar 2026.

LOBISTIČKE AKTIVNOSTI BH. ENTITETA RS: Vlasti bh. entiteta RS i u ovoj godini nastavile su s praksom zaključivanja ugovora s lobističkim kućama u SAD. Posljednji takav vrijedan je tri miliona KM. U prilogu emitiranom u Dnevniku BHT1 zaključivanje ovog ugovora poslužilo je kao povod za istraživanje o efektima ranije zaključenih lobističkih ugovora. Sagovornici, bivše diplomate i novinari, slažu se da je ukidanje sankcija entitetskim dužnosnicima jedan od rezultata ovog lobiranja, ali i da lobiranje teško može dovesti do promjene politike SAD prema Bosni i Hercegovini. Stavovi izrečeni u ovom prilogu vjerovatno su tačni i, za dio gledaoca, korisni. Problematično je što je priča urađena na način da je teško dokučiti šta je bio cilj. Ako je fokus na efektima dosadašnjeg izdvajanja novca za lobiranje, onda nedostaje niz podataka poput iznosa novca kojeg su entitetske vlasti izdvojile za ove aktivnosti kao i informacija da li su obnovljeni ugovori koji su ranije zaključeni s lobističkim kućama što bi mogao biti indikator da li su one uspijele realizirati preuzete obaveze. Također, ako je cilj bio istražiti šta je svrha lobiranja i koji su to interesi bh. entiteta RS koje ove kuće trebaju zastupati, onda smo o tome saznali manje nego o efektima lobiranja. Prilog završava informacijom da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputilo notu Ministarstvu vanjskih poslova Austrije u kojoj se upozorava na aktivnostima predstavništva RS-a u Beču. Nejasno je kakve veze ima ovaj dopis s ugovorima o lobiranju u SAD-u što cijeli prilog čini dodatno zbunjujućim za gledaoce. Ovo je primjer priče koja od početka nije jasno postavljena, novinarski ugao nije jasno definiran i rezultat je sadržaj koji izgleda kao da je urađen samo da bi nešto bilo urađeno o lobiranju entitetskih vlasti.

OTKAZI LJEKARA U ZAPADNOJ HERCEGOVINI: Više od polovine ljekara medicine i stomatologije u Zapadnohercegovačkom kantonu dali su otkaze nakon što su propali pregovori s kantonalnim vlastima o povećanju plaća i poboljšanju uslova rada. Predstavnici sindikata ljekara kažu da uposleni u ovom dijelu BiH imaju najmanje plaće u bh. entitetu FBiH te da plaća ljekara specijaliste iznosi manje od 2500 KM. Zato su u pregovorima o novom kolektivnom ugovoru tražili povećanje primanja za 30 odsto. Vlada im je ponudila povećanje od 27 odsto što su predstavnici sindikata odbili. Nakon toga uslijedila je odluka o kolektivnom otkazu 53 ljekara. U prilogu BHT1 obrađeni su svi segmenti ove priče. Gledaocima je jasno prezentirano šta je uzrok problema, stavovi svih relevantnih strana te posljedice po zdravstveni sistem i pacijente. Prilog je, dakle, urađen u skladu s novinarskim standardima ali emitiranje ovakvih priča u programu državnog emitera ima i dodatnu vrijednost. U javnom prostoru priče iz ovog dijela BiH nisu tako česte, a vrlo se malo govori o problemima u kantonu u kojem HDZ BiH suvereno vlada posljednjih 30 godina. Zato je važno da javni servis bude platforma posredstvom koje će se čuti glasovi iz svakog dijela BiH.

BORBA PROTIV KAMENOLOMA: Stanovnici naselja Kuti, nedaleko od Mostara, mjesecima protestiraju protiv otvaranja kamenoloma nedaleko od njihovih kuća. Zbog toga su djelimično blokirali i put koji vodi ka njihovom mjestu, ali i kamenolomu. Put je, kažu, djelimično na privatnoj svojini pa su odlučili da taj dio ograde te onemoguće prolaz vozilima. Prošle sedmice održani protest samo je jedan u nizu. Stanovnici tvrde da će im nakon početka rada kamenoloma, zbog prašine, buke i eksplozija, život u ovom mjestu biti nemoguć. U prilogu emitiranom u Dnevniku BHT1 čuli smo stavove više mještana i advokata investitora koji negira bilo kakav štetan utjecaj kamenoloma na okolinu. Ono što nismo čuli u ovom prilogu jeste stav vlasti odnosno institucija koje su, kako tvrde mještani, izdale dozvole za otvaranje kamenoloma. Iako se radi o problemu koji traje i o kojem su mediji, pa i BHT1, više puta izvještavali nužno je svaki put objaviti i stavove svih uključenih. Posebice je važno tražiti odgovore vlasti jer investitor može imati svoje ciljeve, mještani svoje stavove, a vlasti imaju obavezu da djeluju u najboljem javnom interesu i u skladu sa zakonom. Zato je ovaj prilog primjer nedorečenog novinarskog rada zbog čega su gledaoci ostali uskraćeni za vrlo važnu informaciju, a to je šta su vlasti poduzele ili šta namjeravaju poduzeti u ovom slučaju.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Napad SAD i Izraela na Iran očekivano je dominirao dnevnicima BHT1 i FTV-a od protekle subote. Oba javna emitera sasvim korektno i u skladu s resursima koji su im na raspolaganju pokrivali su ove događaje. Prvog dana napada uz informacije o napadima, žrtvama, šteti te reakcijama gledaocima su ponudili i širu sliku kroz razgovore s gostima koji su govorili o regionalnim, ali i ukupnim geopolitičkim implikacijama. U studiju BHT1 gost je bio vanjskopolitički analitičar Hamza Višća, a u Dnevnik FTV javio se Denijal Jogić, profesor Univerziteta u Bejrutu. Oba gosta analizirala su više aspekata napada na Iran te su gledaocima pružila dodatne informacije korisne za razumijevanje ovog sukoba. FTV je svojim gledaocima ponudio i analizu sukoba iz ugla SAD kroz javljanje svog reportera iz Washingtona. I drugog dana sukoba oba emitera su značajnu pažnju posvetila ovom događaju, posebice ubistvu iranskog vrhovnog vođe. Izvještavanje o ovom sukobu je primjer u kojem su oba emitera pokazala da, u okviru svojih kapaciteta, mogu isporučiti dosta kvalitetan sadržaj. Iako su u dnevnicima značajno vrijeme posvetili informacijama o sukobu, vijesti su dosta kvalitetno selektirane i prezentirane na način da gledaoci dobiju potpunu sliku.

BHT1 i FTV na sličan su način pokrivale i proteste u Sarajevu koji se održavaju nakon tramvajske nesreće u kojoj je jedan mladić poginuo, a mlada djevojka teško povrijeđena. Slično je bilo i pokrivanje dosadašnje istrage, ali oba emitera su ove događaje pokrivala na način da, primjerice, rade priloge o istrazi samo na osnovu press konferencije kantonalnog tužilaštva. Vlastitog istraživačkog napora skoro da i nije bilo pa je ukupni dojam da interes za ovu priču polako prestaje.

Oba emitera prošle sedmice su izvještavala i o problemima s kojima se suočava državni javni emiter koji je, očekivano, značajnu pažnju posvetio ovoj temi. Gledaocima su, po ko zna koji put, jasno prezentirali uzroke problema, modele rješenja ali i političke blokade koje su BHRT dovele na rub opstanka. FTV je u jednom od dnevnika sasvim korektno izvještavao o apelima kolega s državnog servisa, ali je dan kasnije centralnu informativnu emisiju počeo saopćenjem vlastite uprave koja, kako su naveli, pojedine članove uprave državnog emitera optužuje za iznošenje neistinitih informacija o dugovanjima. FTV negira postojanje bilo kakvog duga, a u Dnevniku su izneseni podaci o ukupnim uplatama BHRT-u po dva osnova. Fokus je bio na ukupnom iznosu uplaćenom u posljednjih deset godina.

Plus sedmice

FTV

Sud Bosne i Hercegovine nije prihvatio prijedlog državnog tužilaštva da se Dragoljubu Kunarcu odredi pritvor. Sud je Kunarcu odredio mjere zabrane te će na slobodi čekati novo suđenje za ratne zločine. Haški tribunal ranije ga je osudio na 28 godina zatvora zbog silovanja i drugih zločina, te je nakon služenja kazne u Njemačkoj deportovan u BiH gdje ga čeka novo suđenje. Ova odluka suda izazvala je negodovanje žrtava, a FTV je priču o ovom slučaju uradila u skladu s profesionalnim standardima podsjećajući na niz drugih slučajeva u kojima su optuženi za ratne zločine, nakon što im je omogućeno da se brane sa slobode, pobjegli u Srbiju ili Hrvatsku koje ih ne žele izručiti BiH.

BHT1

Povodom međunarodnog dana bajki u Istočnom Sarajevu održan je maraton čitanja bajki. U Dnevniku BHT1 emitiran je prilog o ovoj korisnoj manifestaciji što je lijep primjer edukativne uloge medija, ali i primjer svrsishodnog novinarstva kojim se trebaju baviti javni emiteri.

Minus sedmice

FTV

Vijeće ministara BiH na prošlosedmičnoj sjednici nije razmatralo dva tehnička sporazuma s EU koji su, uz imenovanje koordinatora za Plan rasta, uslovi za isplatu prve tranše od oko 68,4 miliona eura za BiH iz Plana rasta za Zapadni Balkan. U vijesti koja je emitovana u Dnevniku FTV navedeno je da je rok za usvajanje ovih sporazuma ljeto ove godine te da će BiH, ukoliko ovaj posao ne bude završen, ostati bez 800 miliona eura. Prema javno dostupnim podacima, rok za usvajanje ovih sporazuma davno je prošao i upravo zbog probijanja rokova BiH je jedina zemlja u regiji koja nije dobila niti euro iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Također, nejasno je kako se uopće pojavila cifra od 800 miliona eura ako znamo da je za BiH u okviru ovog plana, a u periodu od 2024. do 2027, planirano oko 976 miliona eura kreditnih i grant sredstava. Uslov za dobijanje ovog iznosa je provedba reformi, a BiH još nije provela niti jednu.

BHT1

Korištenje izjava političkih i javnih dužnosnika datih prilikom gostovanja u, primjerice, jutarnjem programu u prilozima koji se emitiraju u centralnoj informativnoj emisiji može biti korisno kako za sam prilog urađen za informativnu emisiju tako i za promociju vlastitog sadržaja. Ali, kad se te izjave koriste samo zato što je gost osoba koja obnaša određenu funkciju, onda to ima suprotan efekat. Primjer toga bilo je prošlosedmično gostovanje Dragana Miokovića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, u jutarnjem programu BHT1 i korištenje njegove dvije izjave o blokadama u radu Vijeća ministara BiH za što uopće nije nadležan.