BHT1 I FTV: Kako medijski pokriti sankcije Čavari i Šeraniću?

Christian Schmidt je vjerovatno najspominjanija ličnost u dnevnicima protekle sedmice: bonske ovlasti, konačno riješeno finansiranje izbornog procesa te odlazak bh. političara na novu rundu pregovora u Bruxelles

BHT1 I FTV: Kako medijski pokriti sankcije Čavari i Šeraniću?

BHT1: Nepotpuno i jednostrano o sankcijama  

  1. – 12. juni 2022.

ZA ILI PROTIV SANKCIJA: Početak sedmice donio je vijest čija težina najavljuje da će se o njoj još mnogo raspravljati: SAD su uvele sankcije predsjedniku FBiH Marinku Čavari i ministru zdravstva RS-a Alenu Šeraniću. Odluka je uredništva BHT-a da prostorom reakcija potpuno vladaju SNSD i HDZ – bez novinarskog odnosno istraživačkog pristupa u obrazlaganju odluke koja je stigla iz Amerike i zašto su se pomenuti uopšte našli na meti američke administracije. Zato je tu politički analitičar Milan Sitarski koji tvrdi da su sankcije neefikasno sredstvo u demokratiji. Poruke kojima SDA i NiP pozdravljaju odluke o sankcijama samo su spomenute.

KALABUHOV I OPOZICIJA: BHT1 izvještava poprilično loše i sa posebne sjednice NSRS-a, koju će obilježiti obraćanje ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova – novinarski pristup bez posebnog kontekstualiziranja ovog neuobičajenog gostovanja. Ipak nam se u prilogu nudi širok spektar reakcija opozicije, pa građani imaju priliku saznati i spoznati da opozicionari vode bitku samo protiv Dodika, a za vlast, bez interesa javnosti. Na dan korištenja bonskih ovlasti ova teza dobija još jednu potvrdu, i to kroz izjave zvaničnika iz Republike Srpske: opozicija tvrdi da je SNSD direktan krivac za vraćanje bonskih ovlasti u politički život BiH.

ZAKONI UMJESTO LJUDI: Vijest o usvajanju državnog budžeta i još jedna propuštena prilika da sadržaj TV priloga ne bude potpuno politički kontekstualiziran. Umjesto da informacije o usvajanju budžeta približe publici kroz širu priču, o, recimo, povećanju plata državnim policajcima, uredništvo se odlučuje da vijest o ovome servira kroz politička prepucavanja i poene koje u predizbornoj godini za sebe skupljaju aktuelni zvaničnici.  Zakoni, njihovo donošenje, kao i opstruiranje, jesu važne vijesti, ali insistiranje na toj terminologiji u dnevnicima donosi kontraefekat – nerazumijevanje kod publike i nezanimanje za važne teme, koje gube na zanimljivosti i jednostavnosti kroz nevješto napravljene TV priloge.

Ocjena: 3

FTV: Zašto nove sankcije

  1. – 12. juni 2022.

ČAVARA, ŠERANIĆ, OPOZICIJA: Dobar prilog na FTV-u o svemu što je vodilo sankcijama Marinku Čavari i Alenu Šeraniću. Posebna sjednica NSRS-a predstavljena je gledateljima kroz mnogo različitih pogleda na situaciju koja je i dovela do ovog zasjedanja. I FTV kao i BHT stavlja popriličan fokus na izjave opozicionih političara, dovodeći nas u poziciju da saznamo, opet, kako se samo stvara prostor za vlastite predizborne poruke – na sličnoj retorici koju koristi i Milorad Dodik.

ULOGA MEĐUNARODNE ZAJEDNICE U BiH: Bonske ovlasti za kojima je posegnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini inspirisale su dobar analitički prilog reportera Harisa Šertovića koji oslikava ulogu međunarodne zajednice u politički nestabilnim vremenima za BiH. Pozicija “s riječi na djela” izaziva, kako to prilog pokazuje, očekivane reakcije političara u ovisnosti iz kojeg stranačkog ešalona dolaze. Ukazivanje na krivce, opstruiranje funkcionalnosti države i, u konačnici, donošenje odluka umjesto domaćih političara, sve nam to donosi ova analiza na FTV-u.

O PROBLEMU NESTALIH: U moru vijesti koje izviru iz politički nestabilne situacije teško je odabrati i one koje ne govore najdirektnije o današnjici, ali FTV pronalazi prostora i za priče o velikom problemu koji tišti građane BiH: o osobama nestalim u ratu. Tematiziraju na pravi način priču o tome kako postoje identificirani posmrtni ostaci žrtava, ali kako oskudnost tih ostataka teško dovodi porodice do odluke o ukopu nekompletnih tijela.

Ocjena: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

FTV prednjači u boljem pristupu svim temama koje su obilježile sedmicu iza nas, posebno kad se radi o sjednici NSRS-a, kao i bonskim ovlastima visokog predstavnika te sankcijama Marinku Čavari i Alenu Šeraniću. Uređivačka politika dva servisa se na ovim “stranačkim” temama uveliko razlikuje, kako pristupom tako i minutažom koju daju sugovornicima. Vrijedi spomenuti da uredništva i BHT-a i FTV-a ipak rade na popravljanju imidža kad je u pitanju izvještavanje o “običnim ljudima” i svakodnevnim problemima, što je pohvalno.

Plus sedmice

BHT1 

Prva vijest jednog od dnevnika BHT-a je bila odlična tema: potrošačka korpa kroz prizmu građana, ali i političara. Sve je vrlo temeljno rečeno i prikazano: dok cijene divljaju, plate ostaju iste, a vlasti posežu za populističkim umjesto sistemskim mjerama. Uređivanje dnevnika na ovakav način vraća povjerenje u javni servis – vlastodršci se prikazuju tako da nemaju sluha za probleme građana, a demonstrira se i situacija u kojoj prosječne plate u entitetima ne pokrivaju, ili jedva pokrivaju, osnovne životne troškove. Standard građana je marginaliziran, a standard političara uvijek na prvom mjestu, te se radi o sukobu dva paralelna svijeta. “Ovo je teški rat, ovdje te psihički ucjenjuje, imaš domaću robu, a ne moreš je prodat. Nema života”, upečatljiva je rečenica sugovornice u prilogu, babe Đurđe Andžić, prodavačice voća i povrća.

FTV

Nakon što je njemački kancelar Olaf Scholz okončao turneju Zapadnim Balkanom susrevši se s brojnim političarima, FTV pravi analitički prilog o tome gdje je BiH u vanjskoj politici Njemačke, te koliko se ostalo na tragu onoga što je zagovarala Scholzova prethodnica Angela Merkel. Jačanje ideje većeg zalaganja Njemačke na rješenju problema u BiH.

 

Minus sedmice

BHT1

Problematiziranje krize energenata na prostoru BiH moglo je reportera odvesti u zanimljivu i neistraženu priču o tome kako rudari (kao pokretačka radna snaga iskopavanja uglja – energenta kojeg imamo i koji nam potencijalno omogućava da ne ovisimo potpuno o velikim igračima geopolitike) odlaze i nestaju sa tržišta rada, ali, nažalost, nismo dobili taj važan segment ove teme.

FTV

Vijest o poplavama u Čeliću i Tešnju servirana je gledateljima u 23. minuti Dnevnika 2, nakon svih političkih izvještaja, a ilustrirana je amaterskim snimcima načinjenim mobitelima. Trebalo je voditi računa o ažurnosti i blagovremenosti izvještavanja sa lica mjesta.

About The Author