BHT1: Kako se kalilo jedinstvo?
- juli – 2. august 2021.
PRAVNE I DRUGE NEDOUMICE: Dopune Krivičnog zakona BiH, koje je donio odlazeći visoki predstavnik, stupile su na snagu, a BHT1 u prvim danima izvještava o pravnim nedoumicama. Da li je svako negiranje genocida krivično djelo? Da li organi gonjenja jednako shvataju biće krivičnog djela? Da li je samo djelo dovoljno jasno i precizno? Urednica Adisa Dedić-Kološ donosi različita mišljenja pravnih stručnjaka, i to od onih koji smatraju da je propisana inkriminacija nejasna (Branko Perić, sudija Suda BiH), do onih koji misle da je pravna norma dovoljno precizna (Kasim Trnka i Nurko Pobrić). BHT1 (Milan Đurović) javlja i da je podnijeta prva krivična prijava zbog negiranja genocida u Srebrenici, protiv novinara RTRS-a Branimira Đuričića zbog njegovog oglašavanja na društvenim mrežama. Opet su u fokusu moguće nejasnoće oko primjene zakona, a donosi se i mišljenje Ćamila Durakovića, podnosioca pomenute prijave. Ispravno bi bilo da se za mišljenje upitao i novinar protiv kog je prijava podnijeta.
JEDINSTVO: Bonske ovlasti visokog predstavnika okidač su za političke tenzije koje ne jenjavaju. Izvještavajući o reakcijama vlasti i opozicije u Republici Srpskoj, BHT1 u četvrtak (Milan Đurović) javlja da postoji i „jednoglasna podrška akademske zajednice“, kao i da je „utisak da su politički lideri Srba jedinstveni i odlučni da ne prihvate oktroisana rješenja u Bosni i Hercegovini“. Dan prije (Adisa Dedić-Kološ) zaključuje se da „javnost u Republici Srpskoj očekuje jedinstvo“. Državna televizija izgleda ima receptore za detekciju jedinstva, pa su u dva dana utvrdili jedinstvo: a) akademske zajednice, b) političkih lidera Srba i c) javnosti. Naprimjer, u isto vrijeme FTV prenosi izjavu opozicionara Nebojše Vukanovića koji se protivi tome da Narodna skupština RS zasjeda iza zatvorenih vrata. Miladin Stanić iz SDS-a pak na BHT1 potvrđuje da sumnja u dosljednost SNSD-a u vezi sa dogovorom oko blokade zajedničkih institucija. Opet, urednici i novinari su požurili da obznane da jedinstvo postoji ili da se očekuje. Posao novinara nije da registruju ili navijaju za jedinstvo, već da tačno i slobodno izvještavaju bilježeći sve moguće nijanse i razlike u mišljenjima.
EKONOMSKE TEME: Urednik Dejan Petrović u nedjelju donosi prilog o inflaciji i skoku cijena. Ekonomisti predviđaju da će uzlazni trend cijena biti teško preokrenuti u naredne dvije godine, kao i da država tu malo šta može učiniti. Jedini lijek je, po ocjeni mnogih, povećanje plata. Istovremeno, u prilogu saznajemo da se povećavaju budžetski prihodi dok traje inflacija, kao i da je ulje u epidemiji poskupilo za čak 90%. Prilog je najbolje oslikao zašto je neophodno na redovnoj bazi donositi pregled osnovnih ekonomskih parametara, kao što su podaci o prosječnoj plati. Ako je po ekonomistima povećanje plata jedino rješenje, uputno je analizirati kako se one kreću kod nas i koja je njihova realna vrijednost.
OCJENA: 4
FTV: Kako obraditi zamornu, a udarnu političku temu?
- juli – 2. august 2021.
RECIKLAŽA: Urednici na FTV-u posvećuju veliku pažnju političkoj krizi ili bojkotu predstavnika Republike Srpske u zajedničkim institucijama. To jeste top politička tema koja će sigurno okupirati javnost sedmicama, ako ne i mjesecima, ali bilo je zamorno iz dana u dan slušati reciklirane vijesti i stavove. U dnevnim aktuelnostima se moraju ponuditi nove informacije ili saznanja, koliko god je tema opštepoznata. U suprotnom, gledatelji će se hvatati za daljinski upravljač ne bi li promijenili kanal.
OTVORENI BALKAN BEZ BiH: Sredinom prošle sedmice lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije postigli su politički dogovor o inicijativi „Otvoreni Balkan“ koja bi trebala olakšati trgovinu i slobodni protok roba, usluga i ljudi između ovih zemalja. Do juče se inicijativa zvala mini Šengen, govorilo se i o učešću drugih zemalja, ali BiH ipak nije među potpisnicima. Urednica Nevzeta Koljenović propustila je ispitati domaće političare zašto se nisu pridružili inicijativi, pa se sve završilo na komentaru Aleksandra Vučića koji kaže da mu isto nije jasno zašto druge zemlje nisu pristupile. No, šta u svemu misle ovdašnji politički lideri?
ZAŠTO NEVRIJEME U BIHAĆU NIJE BILA PRVA VIJEST? Urednica Maida Muhović napravila je propust u nedjelju jer je prvo pustila prilog o požarima u Turskoj, Crnoj Gori i Grčkoj, a tek onda (u četrnaestom minutu) vijest o olujnom nevremenu u Bihaću, gdje je poginulo jedno lice. S druge strane, BHT1 (Dejan Petrović) je započeo Dnevnik 2 prilogom iz Bihaća gdje je vjetar napravio ogromnu štetu, o čemu su svjedočili i stravični prizori. Javne televizije moraju voditi računa da njihovi pretplatnici očekuju da u prvom redu pažnju posvete domaćim vijestima, te da pokrivaju događaje iz cijele zemlje, ne zadržavajući se samo na Sarajevu i Banjaluci u prvim minutama.
OCJENA: 4
KOMPARATIVNA ANALIZA: Dok se FTV više bavio aspektima političke krize, nakon što je Valentin Inzko donio izmjene krivičnog zakonodavstva, BHT1 se bavio pravnim nedoumicama. Javne televizije su u fokusu držale potpuno različite stvari. Prvi su pretjerivali sa političkim prilozima u kojima više nije bilo novih saznanja, a drugi su pretjerano naglašavali pravne nedorečenosti novih zakonskih rješenja iako je odluka tek ugledala svjetlo dana. FTV je napravio gaf jer nevrijeme u našoj zemlji nije stavio u redoslijedu vijesti ispred nepogoda u drugim krajevima svijeta, a BHT1 je prateći političku krizu u Republici Srpskoj dopustio si pristrasne ili, u najboljem slučaju, neoprezne zaključke o navodnom političkom i narodnom jedinstvu.
Plus sedmice
BHT1
Prilog o nestašicama voda u Bužimu i nedostatku razvojnih projekata u ovom malom krajiškom gradiću (Blažica Krišto). Teme od lokalnog značaja imaju svoje mjesto u Dnevniku 2.
FTV
Dolazak novog visokog predstavnika je ispraćen pažljivo i iz više uglova.
Minus sedmice
BHT1
Urednici i reporteri moraju voditi računa da ne žure u političkim procjenama kada izvještavaju o osjetljivim političkim temama i da ispoštuju princip neutralnosti.
FTV
Olujno nevrijeme u Bihaću je moralo biti u eteru prije nepogoda u drugim zemljama.
