BHT1 I FTV: Gdje je nestao Dan žena?

Zašto bi oduzimanje magistarske diplome ugrozilo pregovore o izmjenama Ustava BiH i izbornu reformu? Kako se akademska zajednica u RS-u odnosi prema najavljenoj kriminalizaciji klevete i zašto su upravo prilozi na FTV-u i BHT1 pokazali status žena u društvu današnje BiH?

BHT1 I FTV: Gdje je nestao Dan žena?

BHT1: Kriza poljoprivrede

  1. – 14. mart 2023.

NESTAŠICA HRANE? Prijeti li nam nestašica hrane zbog galopirajuće svjetske krize, pitaju se opravdano u Dnevniku BHT1. Zbog dugogodišnje brige nadležnih, mali proizvođači hrane, ali i oni veći, zapostavljeni su, poticaja nema, sistemske podrške onima koji bi nas trebali hraniti – također nema. Neće biti ni proizvođača, s obzirom na trend odlaska građana iz BiH. Nema farmera u RS-u, kojem ne fali radnika – upozoravajuća je poruka predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača/mljekara RS-a Vladimira Usorca. Dobar prilog koji osvjetljava svakodnevnicu onih koji bi nas trebali opskrbljivati osnovnim životnim namirnicama i ne stavljati u podanički položaj zemlje ovisne o uvoznim politikama.

ŠTA ZNAČE POSJETE ZVANIČNIKA IZ EU: Ministri vanjskih poslova Italije i Austrije bili su u posjeti BiH, a nekad su ovakve posjete prilika da se otvore i teme koje nisu samo protokolarno bilježenje boravka nekog zvaničnika u našoj zemlji. No ovo nije bio takav slučaj. Uz izjave ministara koji žele veću saradnju, upozorenje da je previše vremena izgubljeno te podsjećanje na 14 prioriteta (često se 14 prioriteta spominje u informativnim emisijama, ali vrlo rijetko objašnjava i njihova suština), nismo dobili puno detalja koji mogu dati presjek stanja u BiH kad je riječ o putu ka EU.

POWER VS. DODIK: Najavljeni zakon koji će kriminalizirati klevetu, kao i onaj koji će regulisati djelovanje nevladinih organizacija, naišao je na reakciju Samanthe Power, direktorice USAID-a, koja navodi kako je Dodik na opasnom antidemokratskom putu te da takav zakon oduzima građanima osnovna prava. Dodik u odgovoru na ovaj stav kaže kako je kopiran upravo američki model, te da je zanimljivo kako baš direktorica USAID-a reaguje znajući da se preko USAID-a finansiraju mnogi “projekti” u BiH. I ništa: nikakvog priloga o ovome, samo puko prenošenje stavova objavljenih na Twitteru. Publika koja gleda Dnevnike BHT1 ne može od ovakvih informacija stvoriti nikakvu sliku, kontekst novinarskog priloga mora imati objašnjavajući karakter, a on je u ovom slučaju potpuno izostao.

Ocjena: 5

 

FTV: Nastavak slučaja “Respiratori”

  1. – 14. mart 2023.

KAD AKADEMICI UTIHNU: Kriminalizacija klevete u RS-u nastavlja da zaokuplja medijsku pažnju javnih servisa. Ovaj put se u Dnevniku 2 FTV-a pitaju: šta se dešava kada akademici utihnu? Analize i kritika predloženog nacrta zakona redaju se već danima, radi se o ugroženosti slobode govora, advokati također tumače tekst predloženih promjena, iznosi se kako nauka i struka nisu konsultovane. Ako akademsku zajednicu RS-a predstavlja rektor Univerziteta u Banjoj Luci Radoslav Gajanin, onda reakcije baš i nema. “O tome bi trebali da se izjasne pravnici. Po profesiji sam ljekar, i akademska zajednica će svakako izaći sa stavom”, veli Gajanin poprilično neuvjerljivo. Pravni stručnjaci kažu da će ovaj nacrt, ako dođe do njegovog usvajanja, biti oboren na ustavnim sudovima jer ograničava slobodu govora. I u narednim je danima ova tema u fokusu te se propituje sljedeća situacija: dok RS želi zakonom kažnjavati klevetu, ko će kažnjavati javni diskurs bh. političara koji često izlazi iz okvira zdravog i kulturnog dijaloga? Dobro praćenje slučaja na FTV-u, izuzetno važnog za nastavak djelovanja medijskih poslenika i slobodu govora u našoj zemlji.

DIPLOMA KOJE NEMA: Nakon svih dešavanja protekle sedmice vezanih za oduzimanje diplome generalnoj direktorici KCUS-a Sebiji Izetbegović, FTV donosi i reakciju njenog supruga, predsjednika SDA Bakira Izetbegovića: “Kampanja protiv moje supruge je politički motivirana i radi se o pritiscima čiji je cilj da se oslabi pozicija SDA pred nastavak pregovora o izmjenama Ustava i izbornog zakona.” Međutim, nema popratnih reakcija, zatraženih od samog Izetbegovića da pojasni kako magistarska diploma koje nema može ugroziti političke procese u BiH.

SLUČAJ “RESPIRATORI”: Iako je bilo perioda kad se u programima javnih servisa nije govorilo o slučaju “Respiratori”, ovih dana je drugačije. U završnim riječima odbrana odbacuje optužbe i kaže da su u pitanju odluke kolektivnih tijela institucija. Sudu se obratio i prvooptuženi, federalni premijer Fadil Novalić, govoreći da je riječ o montiranom procesu iza kojeg stoji Narod i Pravda i kako postoji interni dokument te stranke sa instrukcijama da se za puno stvari tokom pandemije optuži upravo Novalić i njegova vlada. Čelnik NiP-a Dino Konaković oštro reaguje te navodni interni dokument naziva falsifikatom kojeg bi bolje sročila djeca u osnovnoj školi. FTV donosi reakciju, ali ostaje dojam da bi, zarad interesa javnosti, moglo da se podsjeti šta se sve stavlja na teret optuženima iz pandemijskog perioda u slučaju “Respiratori” i kakve su sve informacije kolale medijskim prostorom od otvaranja ove afere.

Ocjena: 6

 

KOMPARATIVNA ANALIZA

Uz već istaknutu činjenicu da su oba javna servisa puno bolje mogla popratiti Međunarodni dan žena, izdvajamo i prilog na BHT1 u kojem se navodi kako je BiH u fokusu prepiranja na relaciji Moskva – Washington, i to zbog izjava predsjednika RS-a Milorada Dodika o tome kako niko neće oteti imovinu Republike Srpske. Diplomatski okršaj Kremlja i Bijele kuće možda najbolje govori o tome koliko izjave zvaničnika BiH narušavaju ugled naše zemlje. Pritom BHT1 daje primat Dodikovim izjavama u kojima on traži od State Departmenta da tačno navede član Ustava BiH po kojem imovina pripada BiH. Opasne paralele koje Kremlj u prilogu navodi – uzimajući za primjer Kosovo i Srbiju te poredeći ih sa BiH i RS-om – moraju imati poseban uklon u ovom prilogu, ali on izostaje. Oba servisa nastavljaju agencijski pratiti agresiju na Ukrajinu i borbe za grad Bahmut, Francuze koji sedmicama protestiraju zbog reforme penzionog sistema, ali i dnevnopolitička dešavanja koja i dalje ne donose nikakav rasplet situacije u FBiH, odnosno usaglašavanje stavova oko izbora nove federalne vlade.

Plus sedmice

BHT1 

Građani su ogorčeni divljanjem cijena i izostankom reakcije vlasti. BHT1 i dalje u fokusu drži temu koja zabrinjava najveći broj stanovnika BiH: inflacija, kojoj se ne nazire kraj. “Kupuje se na slamčicu, da se preživi”, “Mnogo manje kupaca dolazi na tržnicu”, opisuju prodavači trenutnu situaciju. Umjesto kilograma mesa uzima se 250 grama, pa se ta količina raspodijeli na pripremu obroka za narednih nekoliko dana – građani vrlo ilustrativno u prilogu objašnjavaju kako se snalaze sa novim cijenama.

FTV

Jedan poseban prilog na FTV-u popravlja dojam za Dan žena. Naime, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Služba za strance BiH obilježile su Osmi mart u prihvatnom centru Ušivak, te tako upoznajemo Angelu Pandu iz Konga koja priča svoju priču o putovanju ka boljem životu. Prilog nam donosi i korisne informacije o tome da su žene koje kroz migrantske rute putuju prema zapadnoj Evropi mnogo izloženije riziku od rodno zasnovanog nasilja, te svim drugim izazovima koje pred njih stavlja dug i trnovit put u neizvjesnost.

Minus sedmice

BHT1

BHT1 je također imala urednički propust tokom 8. marta. Naime, prilog o obilježavanju Dana žena emitovan je u 23. minuti, od 31 koliko je trajao Dnevnik 2. Puno, puno bolje se mogao kontekstualizirati položaj žena u današnjoj BiH. Pritom, kao ni FTV, ni BHT1 nije imao informaciju o incidentu u Banjaluci kada su tokom Osmomartovskog marša napadnute aktivistkinje i aktivisti. Tom prilikom oduzeta im je i zastava LGBTIQ zajednice. Zaslužuju žene kao publika javnog servisa bitno ozbiljniji pristup temi na ovaj datum, a mnogo manje cvijeća u kadru tokom emitovanja različitih priloga koji su se bavili 8. martom.

FTV

Od 31 minute, koliko je trajao Dnevnik 8. marta, tek je u 21. minuti na red došla priča o obilježavanju Međunarodnog dana žena. Nakon svih vijesti, važnih ili manje važnih, protokolarnih ili dnevnopolitičkih – što možda najbolje demonstrira kakvi su standardi društva kad su u pitanju prava žena. Dobar prilog koji je uslijedio govori o stanju prava žena u svijetu, od Irana do Ukrajine, te potom i priča o protestnoj šetnji žena u Sarajevu. Ipak, ostaje dojam da smo u mnogo udarnijem terminu mogli imati i konkretniju obradu obilježavanja ovog datuma u BiH, gdje ima puno primjera koji ilustruju loš položaj žena u društvu, od nasilja, diskriminacije, dominacije muškaraca na čelnim pozicijama, pa do govora mržnje ciljano usmjerenog na ženski spol. Pritom, prilog iz Banje Luke koji je uslijedio na kraju tematskog bloka o Danu žena uopšte nije uključio i napad na aktivistkinje i aktiviste na Osmomartovskom maršu i oduzimanje zastave LGBTIQ zajednice.

About The Author