FTV: Član Predsjedništva se javlja kao politički analitičar
- – 14. mart 2022.
KAKO (NE) RAZGOVARATI S DONOSIOCIMA ODLUKA? FTV u subotu (Maida Muhović) donosi intervju sa Šefikom Džaferovićem, koji je na diplomatskom forumu u Antaliji. Glavna tema intervjua je ubrzani put BiH u EU, ali i sumiranje utisaka iz Turske. No, glavna zamjerka razgovoru je što je vođen kao da je prekoputa politički komentator, a ne kreator politika i donosilac odluka. Od novinara se očekuje da političare koji odlučuju o tome kako i koliko ćemo napredovati u evrointegracijama direktno pitaju o njihovoj ulozi i doprinosu. Zatim, da ih se pita o agendi partije koju zastupaju i ispred koje su izabrani. Svaki razgovor u kojem se političara pita o impresijama, generalnim porukama i mišljenjima ne zadovoljava javni interes ili interes gledalaca.
JESU LI BANKE UGROŽENE? Urednica Muhović donosi naslove kao što je „Nemir u svjetskoj ekonomiji“, te se pita da li je i koliko ugrožen bankarski sektor. Hoće li rasti kamatne stope? Jesu li građani koji imaju štedne uloge ugroženi? Prvo je dat prilog u kojem su objašnjena svjetska ekonomska kretanja obilježena inflacijom, a onda smo u razgovoru sa predstavnikom bankara čuli da je bankarski sektor prilično stabilan. Ne očekuje se rast kamatnih stopa, a nema ni indicija da su banke ugrožene. FTV sve češće umije solidno obratiti priloge ekonomske sadržine.
ZAŠTO JE BITNO IMENOVATI STVARI PRAVIM IMENOM? Reporter Aleksandar Marković javio se iz Bruxellesa odakle nam je pokušao prenijeti posljednja dešavanja koja se tiču BiH. Dobro je da FTV šalje reportere u središte zbivanja, ali od njih se očekuju oprez i precizno izvještavanje. Marković na jednom mjestu kaže kako je do sada jedino Evropski parlament podržao sankcije Miloradu Dodiku, a da će teško to učiniti i Vijeće Evrope, koje to može i sprovesti u djelo. Dva puta se u javljanju ponavlja da je odgovorno tijelo Vijeće Evrope, iako upućeniji gledalac iz konteksta može naslutiti da reporter misli na Vijeće Evropske unije, koje se sastoji od ministara članica EU-a. I sam Marković to kaže na jednom mjestu kada zaključuje da teško da će u tom tijelu postojati podrška sankcijama zbog protivljenja Mađarske i ministara iz nekih drugih zemalja. Ali reporter koji izvještava o EU odnosima i procesima ne smije praviti propuste i brkati Vijeće EU-a i Vijeće Evrope, zbunjujući gledaoce. Vijeće Evrope je organizacija sa sasvim drugim mandatom koju sačinjavaju i članice koje nisu u EU-u, uključujući i našu zemlju. Markoviću je kao dobro upućenom reporteru ovo poznato, ali je učinjena pogreška potpuno iskrivila sliku i zbunila publiku.
OCJENA: 4
BHT1: Kratko o ratu u Ukrajini
- – 14. mart 2022.
MINUTAŽA: Rat u Ukrajini udarna je vijest u svjetskim i regionalnim medijima, te iako traje sada već sedmicama, izaziva pažnju, pa se daju detaljni i opširni izvještaji sa ratišta i političkih bojišta. BHT1 je u prosjeku izdvajao tri do četiri minute na rat koji okupira pažnju Evrope i svijeta. FTV je imao nešto bolji tretman, ali ovdje skrećemo pažnju urednicima da informativni programi drugih medija imaju značajno veće minutaže.
OTPREMNINE I KOLIKO JE PREVIŠE? Anel Nurković donosi u nedjelju solidan prilog o otpremninama političara parlamentaraca koje su izuzetno visoke, a postavlja se i pitanje da li su moralno opravdane. One teže i po nekoliko desetina hiljada maraka, a sve dosadašnje inicijative da se smanje su propale. Solidan prilog u kojem su date brojke i prikazani najveći iznosi otpremnina i njihovi vlasnici, ali je politička pozadina slabo ispitana. Zašto se konačno ne mijenjaju propisi? Šta kažu u strankama? Zašto ovo nije prioritet i kada će biti? Od političara smo čuli jedino Damira Arnauta, koji podržava ideju da se smanje otpremnine. Šta misle drugi? I šta misle čelnici stranaka?
PENZIONERI RADNICI: Solidan prilog u vikend-izdanju o penzionerima koji rade. Da li je to poželjna praksa ili ne? Koliko penzionera je u radnom odnosu? Kakva je regulativa, a kakva iskustva. Urednik Nurković je odabrao dobru priču koja dosta govori o ekonomsko-socijalnim pravima građana treće dobi.
OCJENA: 3
KOMPARATIVNA ANALIZA: Obje televizije su imale dosta grešaka i propusta u sedmici iza nas, a u oči posebno upada ne baš velika minutaža koja se izdvaja za rat u Ukrajini. To je posebno vidljivo u Dnevniku 2 BHT1, iako su borbe u Ukrajini svjetska vijest broj jedan. Globalni, ali i regionalni mediji se utrkuju u informacijama sa terena, a pojedini regionalni portali, kao što je hrvatski Index, iz minute u minut prenose najnovije informacije. Teško je opravdati ulogu relevantnog informativnog medija ako se pomno ne prati događaj oko kojeg se loma koplja i koji se tumači kao istorijska prekretnica.
Od dnevnog informativnog programa se očekuje da se da presjek dešavanja u posljednja 24 sata, da se prikažu političke posljedice, kao i dešavanja na ratištima. Naši javni mediji nisu pripremljeni za ovo. Vijesti iz svijeta su i dalje prevelik zalogaj za njih, a mnogi portali, koji se isto oslanjaju na agencijske vijesti i strane medije, snašli su se bolje, zadržavajući izgled aktuelnosti i dajući informacije iz minute u minut.
Plus sedmice
BHT1
Prilog o otpremninama političara je obrađen uz brojke i činjenice, bez suvišnog moraliziranja.
FTV
Ekonomske teme sve češće dobijaju tematski i opširan pristup kakav već dugo zagovaramo.
Minus sedmice
BHT1
Rat u Ukrajini, bez obzira na objektivne poteškoće i nedostatak resursa, zaslužuje veću pažnju i minutažu.
FTV
Nekoliko puta je ime Josepa Borrella neobično akcentovano sa naglaskom na slovu „o“. Savjet prezenterima da provjere način izgovora imena stranog dužnosnika na televizijama iz inostranstva ili da konsultuju lektore.
