BHT1: Na rubu egzistencije

11. august – 17. august 2024.

ŽIVOT NA RUBU EGZISTENCIJE: Pad kupovne moći jedan je od najvažnijih trendova koji predstavljaju problem građanima Bosne i Hercegovine, i nešto čemu mediji trebaju posvetiti dužnu pažnju. U svojim dnevnicima je u prošloj sedmici BHT1 čak dva puta obrađivala ovu temu – u srijedu i u petak, a „duplanje“ priloga slične sadržine je bilo potrebno ne samo zbog aktuelnosti pitanja nego i zbog toga što je prilog od srijede donio uglavnom subjektivne dojmove i ocjene građana a nedostajalo mu je konkretnih informacija i parametara. U petak je to dopunjeno poređenjem s indeksom kupovne moći od prošle godine, kao i propitivanjem mjera za obuzdavanje poskupljenja kakva je popularno „zaključavanje cijena“.

GOVOR MRŽNJE ONLINE: Društvene mreže su se odavno pretvorile u platforme za slobodno ispoljavanje mržnje i frustracija, odnosno – kako je rečeno u dnevniku BHT1 od četvrtka, „osvetničke platforme“. Ova pojava postaje sve veći problem u društvu, doprinosi stvaranju toksične atmosfere u državi i otežava pronalaženje konstruktivnih rješenja. Nesumnjivo je govoru mržnje online potrebno posvetiti više pažnje u medijima, aktualizirati ovu temu i pritisnuti nadležne da reaguju, što je zadatak medija kojem je BHT1 sa svojim prilogom u četvrtak adekvatno odgovorila.

VIDEO NOVINARSTVO: U nedjelju je BHT1 u dnevniku emitirala prilog o poljoprivredniku iz Tešnja koji uzgaja lubenice, što baš i nije uobičajeno za to područje. Iz zanimljivo ispričane priče smo saznali kako se tešanjski poljoprivrednik odlučio na uzgoj lubenica, koliki su mu prinosi, kako nema problem s plasmanom i kako sve što proizvede uspije prodati po jako dobroj cijeni. Ovaj pozitivan prilog o rataru koji se odlučio na neobičan pristup poslu je i sam po sebi poseban, pozitivan i neobičan jer je urađen u formi video novinarstva gdje je novinar, osim za samu priču, zaslužan i za kameru, ton i montažu. Čak ni dobro obučeno oko ne bi primijetilo razliku između ovog priloga i onih koji su rađeni profesionalnom TV produkcijom, i primjer iz Tešnja novinara Arnesa Grbešića je hvale vrijedan putokaz za javne servise kad je izvještavanje s terena u pitanju.

Ocjena: 7

FTV: Muke s budžetom

11. august – 17. august 2024.

BUDŽET KS: Jasno je da je budžet Kantona Sarajevo u većoj krizi nego što je vlast spremna priznati, ali i da se u kritikama koje iznosi opozicija puno toga ignoriše i prešućuje. Zato je obaveza medija prikazati što širu perspektivu i građanima pružiti što potpuniju sliku stanja stvari, što je FTV uspjela svojim tretmanom problema budžetskog deficita KS u dnevniku u utorak. Ovaj prilog su odlikovale posvećenost činjenicama, balansu i odmjerenosti, uz prenošenje stavova svih uključenih strana, uz uzdržavanje od vlastitih komentara i vrijednosnih sudova – baš kako to jedan javni servis treba raditi.

„NAJBOLJE OBJASNIO“: „Šta sve ne zna Sanin Musa, a šta bi građani Bosne i Hercegovine najbolje je možda demaskirao i u svom Facebook statusu pojasnio Nedim Hrbat izvršni direktor programa Mediacentra IZBiH“, rečeno je u dnevniku FTV u četvrtak. Ne ulazeći u to ko je šta najbolje „demaskirao“ i „najbolje objasnio“ daćemo najbolji primjer FTV-u da se u poziciju apsolutnog tumača istine ne bi trebao stavljati ni javni televizijski servis. U centralnoj informativnoj emisiji najgledanijeg javnog servisa bi Hrbat možda kritikovao Musino znanje, suprotstavio mu činjenično stanje stvari, ponudio drugačije mišljenje, ali sigurno ne bi „najbolje objasnio“.

KUPOVINA ONLINE: Kao i BHT1, i FTV se ove sedmice dotakla jednog problema kojeg nam je donijelo digitalno doba, a u slučaju Federalne televizije riječ je bila o kupovini putem interneta. Loša regulacija ovog načina trgovine, potencijalne opasnosti za kupce, šteta za legalne biznise koji trpe zbog nelojalne konkurencije, te stotine miliona neplaćenih poreza zbog kojih trpi budžet – sve su to stvari kojih građani trebaju biti svjesni, a što im je FTV približila u četvrtak.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Ova sedmica je bila siromašna političkim dešavanjima, tako da su dnevnici BHT1 i FTV bili puno relaksiranijeg tona. U tako opuštenijim izdanjima nije bilo prostora za posebno isticanje po kvaliteti rada, ali je bilo mjesta za manje zamjerke pa bi svaka ocjena viša od „šestice“ bila nezaslužena, a svaka niža neopravdana.

Što zbog godišnjeg odmora na kojem se nalazi većina naše političke scene, što zbog ubrzane dinamike dešavanja u svijetu, u prvom planu su se našla dešavanja vezana za sukobe u Ukrajini i Palestini, s tim što je ove sedmice Ukrajina ipak dominirala u vijestima. Sastanak američkog i ruskog predsjednika bio je u fokusu obje televizije, s tim što je FTV bila dosta slobodnija u isticanju kritika svjetske javnosti na račun Donalda Trumpa i poteza kojim vraća Vladimira Putina iz diplomatske izolacije. Ovdje bilježimo i jednu zamjerku FTV-u i rečenici „niko ne zna kako će Trump reagirati i koliko će ga Putin očarati i vrtjeti oko malog prsta“ iz dnevnika od srijede, koja se može opisati kao potpuno neprihvatljiva u kontekstu profesionalnog izvještavanja o diplomatskim odnosima.

Obje televizije su dosta vremena posvetile problemima građana pa smo na BHT1 mogli gledati kvalitetne priloge o nedostatku radne snage u državi (ponedjeljak) ili narodnoj kuhinji u Sapni (subota), dok je FTV uradila odličan posao prilozima o tome kako politička previranja utječu na bankarsko poslovanje (subota), te kako usjevi kukuruza trpe usljed suša (nedjelja).

I BHT1 i FTV su puno prostora posvetile dešavanjima iz regiona, u čemu prednjače demonstracije u Srbiji. Gledateljima su pružene informacije koje odražavaju sliku stanja, a FTV je ovdje u prednosti jer je osigurala živo javljanje predstavnika srbijanske opozicije koji je izvještavanju o ovoj temi dao naročito upečatljiv ton. Što se dešavanja u Hrvatskoj tiče, FTV je u subotu čak osam minuta prve polovine dnevnika posvetila podizanju optužnice protiv novinarke Danke Derifaj zbog narušavanja privatnosti kontroverznog pjevača Marka Perkovića Thompsona. Uz sve poštovanje prema novinarskoj solidarnosti, iz viđenog nije jasno zbog čega bi za bh. publiku bile opravdane takva minutaža i prioritizacija.

O dešavanjima u zemlji su državni i federalni javni televizijski kanal izvještavali na prilično sličan način, a značajnu razliku bilježimo u izvještavanju o incidentu u Jajcu u subotu. O osjetljivom incidentu koji može biti zapaljiv s aspekta etničkih podjela BHT1 je izvijestila na način da je opisala kako je MUP SBK potvrdio da se „protiv više osoba poduzimaju radnje sukladno zakonu o javnom redu i miru“ zbog „nedozvoljenog paljenja baklji i narušavanja javnog reda i mira“, a da je iz općinskog odbora SDA navedeno kako je riječ o djelima s očitom namjerom provokacije. Federalna televizija je bila konkretnija i jasno navela kako su iz MUP SBK naveli da je protiv jedne osobe podnesena krivična prijava „zbog oštećenja putničkog automobila drškom od zastave“.

Na kraju, treba spomenuti kako je u ovako relaksiranoj sedmici centralno mjesto domaćih događanja zauzeo Sarajevo Film Festival – od izvještavanja o početku prodaje ulaznica, preko već poprilično dosadnih izjava građana o tome šta SFF znači za njih i za grad Sarajevo pa sve do šetnji crvenim tepihom. Na sam dan otvaranja Festivala u petak, dnevnik BHT1 je bio skraćen za desetak minuta, što je i razumljivo zbog partnerskog odnosa ove televizije i SFF-a, dok je dnevnik FTV otvaranju posvetio skoro polovinu emisije (trinaest i po minuta). Možda se to nekima može činiti previše, ali nije da će zbog toga politika ostati naročito uskraćena.

Plus sedmice

BHT1

Prvih deset minuta dnevnika u ponedjeljak činili su prilozi koje je napravila ekipa BHT1 iz njihovog centra u Tuzli, iako im je tog dana zbog neplaćenih računa isključena struja. Predanost poslu u takvim okolnostima je vrijedna poštovanja, a problemima ove kuće vlasti konačno moraju posvetiti dužnu pažnju.

FTV

Može li društvo učiniti više za djecu u domovima za djecu bez roditeljskog staranja – ovo je pitanje koje je postavljeno nakon sjajnog priloga o mladiću koji je odrastao u domu, a koji je danas odrasla osoba ostvarena u profesionalnom i privatnom životu. Ovakve teme ne smiju biti gurnute na marginu i uvijek je pohvalno kad se mediji njima bave na pravi način.

Minus sedmice

BHT1

U ovoj sedmici na dnevnike BHT1 nema nekih posebnih zamjerki, ali bi se mogla izdvojiti jedna zamka s interpretacijom podataka u koju se upalo u ponedjeljak. Naime, u prilogu o godišnjici ubistva Nizame Hećimović s početka dnevnika podaci o porastu izrečenih pritvorskih mjera zbog nasilja u porodici su protumačeni kao „porast nasilja“, što ne mora nužno biti tačno – jedino što je sigurno jeste da porast izrečenih mjera pritvora s 65 na 120 pokazuje da je policija u ovoj godini počela striktnije primjenjivati zakon i da je riječ o porastu broja registrovanih slučajeva. O porastu samog nasilja možemo jedino nagađati, a neoprezna interpretacija brojki može navesti na pogrešne zaključke i – možda – dati nasilnicima opravdanje za njihove postupke.

FTV

Ni FTV se ne mogu ove sedmice pripisati neke teške zamjerke, ali bi se moglo malo više povesti računa o nekim tehničkim propustima koji su neprihvatljivi u dnevniku ozbiljne televizije, kao što su naprimjer promašeni potpisi ili zvuk bušilice u pozadini što se moglo vidjeti u prilozima iz Bihaća i Banje Luke u dnevniku od srijede.