Drugi novembar obilježava se kao Dan borbe protiv nekažnjivosti napada na novinare, a u Bosni i Hercegovini se taj datum dočekuje s nepromijenjenom situacijom u odnosu na prethodne godine, smatraju u Udruženju BH novinari.

Učestalo ugrožavanje medijskih sloboda, pritisci, prijetnje i otvoreni napadi na novinare i ostale medijske radnike prisutni su u bosanskohercegovačkoj svakodnevici, a konkretniji pomaci kada je u pitanju adekvatno procesuiranje, sankcioniranje ili preveniranje tih pojava nisu napravljeni.

Iako su novinari, medijski radnici i strukovna udruženja upozoravali na potrebu adekvatnijeg rješavanja zakonodavnog okvira, kojim bi se procesuiranje odgovornih za prijetnje i napade na novinare učinilo efikasnijim, izostala je reakcija nadležnih zakonodavnih tijela.

Istovremeno je ukazivano i na propuste u poštivanju postojećih zakona, te su brojne prijetnje i napadi na novinare i medijske radnike ostali nekažnjeni.

Predstavnike struke naročito zabrinjava i sve učestalija pojava online nasilja, te rast broja prijetnji koje novinari dobijaju putem društvenih mreža i u komentarima na internet portalima. Autori takvih prijetnji uglavnom ostaju nekažnjeni.

Prema podacima Udruženja BH novinari od početka 2018. godine do oktobra ove godine evidentirana su 143 slučaja kršenja novinarskih prava, među kojima su i fizički napadi i prijetnje.

Putem Linije za pomoć novinarima u okviru Udruženja BH Novinari zabilježeno je 58 slučajeva kršenja prava novinara u 2018. godini, uključujući šest slučajeva fizičkog napada, 17 slučajeva prijetnji i devet slučajeva političkog pritiska.

U 2019. godini je Udruženje BH novinari zabilježilo 56 slučajeva kršenja prava novinara, uključujući devet slučajeva fizičkih napada, 21 prijetnju, od čega osam prijetnji smrću i deset slučajeva političkih pritisaka. Od početka 2020. godine registrirano je 29 novih slučajeva.

Institucija ombudsmena za ljudska prava je u 2019. godini zaprimila 18 žalbi novinara, u odnosu na devet iz 2018. godine.

Dosadašnja sudska praksa, kada je u pitanju procesuiranje napada, rezultirala je osjećajem nesigurnosti i nezaštićenosti kod novinara i medijskih radnika u BiH, istaknuto je u analizi autora Nedima Pobrića koja donosi pregled najpoznatijih slučajeva napada na novinare u BiH posljednjih godina.

Analiza donosi i preporuke budući da dosadašnja praksa ukazuje da se osobe odgovorne za upućivanje prijetnji ili napade na novinare i medijske radnike ili uopće ne procesuiraju, ili se, u najboljem slučaju, ne procesuiraju na dovoljno efikasan i brz način.

Da bi se ta oblast unaprijedila, potrebno je, smatraju predstavnici strukovnih udruženja, promijeniti pristup u procesuiranju odgovornih za prijetnje i napade na novinare, ali ne izmjenama zakonskih okvira na način na koji se to pokušalo uraditi prijedlozima koji su upućivani u parlamentarne procedure.

Te inicijative, pojašnjava generalna sekretarka Udruženja „BH novinari“ Borka Rudić, su išle u pravcu da se novinari tretiraju kao „službena lica“ i da se štite kao i sva ostala službena lica, poput policije, vatrogasaca ili liječnika.

– Udruženje „BH novinari“ ne traži status službenih lica za novinare, niti načine zaštite na taj način. Novinarstvo je slobodna profesija, važna u informiranju građana i jačanju demokratije, te njihova zaštita zahtijeva drugačije i efikasnije postupanje pravosuđa. Želimo da se novinari štite od napada, prijetnji, posebno prijetnji smrću i nasilnog sprječavanja u obavljanju profesionalnih zadataka na efikasniji način, kroz brže sankcioniranje napadača i dostupnost pravde novinarima – kazala je Rudić.

Istraživanja Udruženja „BH novinari“ pokazuju da se tek jedna trećina krivičnih djela prema novinarima riješi u njihovu korist, te da su naročito slaba karika u zaštiti novinara tužilaštva, koja bi nakon policijskih istraga napada i prijetnji, a ponekad i po službenoj dužnosti, trebala podizati krivične prijave protiv odgovornih za napade i prijetnje.

– Oni to, nažalost, ne čine! Zbog toga „BH novinari“ smatraju kako bi nominalno uvođenje novinara u krivično zakonodavstvo i preciznije definiranje djela napada i prijetnji novinarima kao krivičnih djela mogli doprinijeti drugačijem ponašanju tužilaca i mnogo većoj efikasnosti u procesuiranju ovih napada. Ako ništa drugo, onda bismo imali više osnova pokretati žalbene postupke na odbijanje tužilaca da procesuiraju napade na novinare ili podignu krivične prijave protiv onih koji šalju eksplicitne prijetnje smrću novinarima i njihovim porodicama – zaključuje Rudić.

Iz institucije ombudsmena za ljudska prava BiH su u „Specijalnom izvještaju o položaju i slučajevima prijetnji novinarima u BiH“ iz 2017. godine preporučili Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH da razmotri mogućnost dogradnje postojećeg CMS sistema na način da se osigura uvođenje podataka o žrtvi, svjedoku i strankama u postupku.

Time bi se, smatraju u Instituciji ombudsmena, osiguralo praćenje profila osoba koje su izložene izvršavanju određenih krivičnih djela, kao i počinitelja, kao značajnih elemenata u stvaranju i provedbi promotivnih aktivnosti.

Promjena prakse u postupanju u predmetima koji se odnose na prijetnje i napade na novinare nije samo obaveza države u kontekstu osiguranja slobode govora i medija, zaštite novinara i medijskih radnika ili jačanja vladavine prava, već i jedna od ključnih obaveza na vanjskopolitičkom planu, u kontekstu procesa integracije u Evropsku uniju.

O važnosti iskoraka na tom polju svjedoči da je on uvršten među 14 ključnih prioriteta Evropske komisije koji su postavljeni pred BiH.

Međutim, uprkos deklarativnoj opredijeljenosti svih političkih struktura u BiH za evropskim integracijama i ispunjavanju uvjeta koji doprinose napretku na tom putu, konkretni pomaci na tom polju izostaju, zaključak je analize.

Izvor: Udruženje BH novinari