Sve je bitno

Najbolju ilustraciju odsustva ikakve veze sa nekom vizijom djelovanja i brigom za građane ove zemlje dao je premijer Vlade Federacije BiH Fadil Novalić čija se nesklonost transparentnom obavljanju dužnosti može mjeriti jedino sa njegovom sklonošću ka transparentnom otkrivanju svog toka misli, a koji je rijetko kad razumno odmjeren i ukusno strukturiran.

U svom obraćanju zastupnicima Parlamenta Federacije, Novalić je izostanak djelovanja svoje vlade pravdao čekanjem na akciju državnog nivoa vlasti, uz sljedeću antologijsku izjavu: “Da smo mi htjeli glumit’ državu mi bi je (vakcinu, op. aut.) nabavili u decembru, ali nije bitno.”

Javnost je sa punim pravom dočekala ovu njegovu izjavu na nož, što zbog priznanja kako je vakcine ipak bilo moguće nabaviti puno ranije, ali i zbog njegovog poslovično nespretnog odabira riječi u kojem je, de facto, odgovoran rad u interesu građana bez čekanja da to učini neko drugi nazvao “glumljenjem države”. Pustimo sada i poštovanje nekog hijerarhijskog lanca koji očito niti ne postoji, te kretanje po klizavom geopolitičkom terenu u šta su se dobrim dijelom pretvorile nabavke vakcina – dužnost Novalićeve vlade je bilo da u najkraćem roku, u okviru svojih nadležnosti i uz poštovanje vlastitih procedura učini ono što je najbolje za njihove građane.

Ali, malo je u sjeni prvog dijela citirane izjave ostao način na koji je Novalić završio rečenicu – “nije bitno”. Besmisleno je govoriti kako bi nakon ovakvog priznanja vlastite nezainteresiranosti za život i zdravlje građana svugdje na svijetu morala uslijediti ostavka, naročito nakon što tu rečenicu na kraju začinite sa “nije bitno”. Pa, bitno je, Fadile. Itekako je bitno.

Od tog decembra o kojem je federalni premijer govorio, odnosno od prvog januara pa do danas u Bosni i Hercegovini je, prema zvaničnim podacima dostupnim na stranici Worldometers.info, od virusa COVID-19 oboljelo 37.748 osoba, a umrlo je 1.643. Samo u martu u prosjeku umiru 34 osobe dnevno, a prosjek od početka godine je dvadeset jedna preminula osoba dnevno. To je za pedeset posto više mrtvih na dnevnoj bazi nego u 2020. godini, računajući od datuma prvog zabilježenog smrtnog slučaja. (Adis Nadarević, Al Jazeera)

Rastezljiva pravda za sudije i tužioce

Sudija Milan Tegeltija je ušetao nasmijan i opušten u Osnovni sud u Banjoj Luci, na svoje staro-novo radno mjesto. Upravo se vratio sa bajkovitih plaža Maldiva gdje je, između dva posla, sa suprugom proveo godišnji odmor.

Tegeltija je krajem prošle godine dao ostavku na mjesto predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), a karijeru je nastavio u Banjalučkom sudu, iako je iz VSTV-a otišao nakon događaja koji su doveli u pitanje njegov kredibilitet. Dvaput je snimljen kako razgovara o nezavršenim predmetima i zapošljavanju u pravosuđu. On tvrdi da je dao ostavku radi lične sigurnosti i gubitka povjerenja u kolege.

„Problem nije u snimku. Problem je što su članovi Savjeta dozvolili da im nešto nezakonito (snimci, op. a.) bude uopšte predmet razgovora“, kaže Tegeltija za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Disciplinska komisija VSTV-a nije provela postupak za utvrđivanje njegove disciplinske odgovornosti jer „za to nije bilo zakonske osnove“ i to je bio presedan u njihovim odlukama. Istovremeno su tokom prethodne četiri godine oslobodili optužbi još 12 sudija i tužilaca koje je Ured disciplinskog tužioca (UDT) teretio za propuste u radu i ponašanja koja štete ugledu zajednice.

„To, zaista, djeluje obeshrabrujuće u pogledu daljeg postupanja Ureda diciplinskog tužioca“, kaže zamjenik glavne disciplinske tužiteljice Mirza Hadžiomerović.

U maju 2019. godine je podignuta disciplinska tužba protiv tadašnjeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije zbog nedoličnog ponašanja koje narušava sliku pravosuđa u javnosti. U to vrijeme je objavljen videosnimak na kojem Tegeltija u kafani razgovara sa biznismenom Nerminom Aleševićem o problemima u njegovim sudskim postupcima. Na snimku se čuje kako bivši predsjednik VSTV-a traži od Aleševića broj predmeta kako bi „vidio što može uraditi“ za njega. Alešević je ispred kafane dao novac inspektoru Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Marku Pandži koji ga je, navodno, trebao proslijediti Tegeltiji za „potkivanje“.

„Žurnal“ je objavio snimak koji je izazvao veliki revolt i ljutnju građana zbog ponašanja predsjednika VSTV-a. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je pokrenulo istragu i utvrdilo da nije prekršio krivični zakon, ali je disciplinski tužilac Mirza Hadžiomerović smatrao da mora disciplinski odgovarati. Podigao je tužbu pred Disciplinskom komisijom VSTV-a, navodeći da je Tegeltija svojim ponašanjem doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudova. (Centar za istraživačko novinarstvo)

Šta će biti s italijanskim otpadom u Drvaru?

Devet mjeseci nakon što je 414 tona tekstilnog otpada uvezenog iz Italije zatrpalo Drvar i još četiri opštine u Federaciji BiH, ovih dana je konačno počela akcija čišćenja. Odvoz i zbrinjavanje tog otpada koštaće 165 600 KM i platiće ga federalni Fond za zaštitu okoliša, dakle, građani. Ali, konačni ceh bi mogao biti mnogo veći.

Uvoznici, koji su otpad iz Italije dopremili u BiH i time izazvali revolt građana, najavljuju da će tužiti državu i za izgubljenu dobit tražiti odštetu od 1,2 miliona evra. Ako ostvare taj naum, odšteta bi bila plaćena iz budžeta, dakle, s leđa građana Federacije BiH.

Žao mi je što će to platiti narod, koji je izmanipulisan od strane raznih dušebrižnika. Ali, nama nije dozvoljeno da radimo, iako smo imali sve za to potrebne dozvole. Partneri iz Italije su raskinuli ugovor, posao je propao i mi smo pretrpeli ogromne gubitke – kaže za „Impuls portal“ Miljan Lainović iz Novog Sada, jedan od suvlasnika firme „Krom reciklaža“ d.o.o. Drvar, koja je uvezla italijanski otpad.

Lainović i njegovi partneri tvrde da je Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH „bez ikakvog osnova“ i „pod pritiskom javnosti i politike“ njihovoj firmi oduzelo dozvolu za uvoz otpada.

Zato smo pokrenuli upravni spor i čim se taj postupak završi, a sigurni smo da će to biti u našu korist, tražićemo odštetu – kategoričan je Lainović. (Milkica Milojević, InfoRadar)

Beogradski tabloidi napadaju KRIK

Od prošle sedmice, tabloidi i mediji bliski vlastima Srbije pokrenuli su ozbiljnu i opasnu kampanju protiv Mreže za istraživanje kriminala i korupcije-KRIK kojom je narušena bezbjednost novinara tog medija čiji se rad pokušava diskreditovati dovođenjem u vezu sa Veljkom Belivukom, uhapšenim vođom kriminalno-navijačke grupe koji je pod istragom zbog tri ubistva, otmica i posjedovanja oružja, za Media.ba kažu novinari i predstavnici novinarskih udruženja te zemlje.

“KRIK-Belivukov privatni medij”, “TAJNI DIL KRIK-A I BELIVUKA: Odavao informacije novinarima portala – OTAC NESTALOG STRAHINJE: Velja rekao da se njima javimo!”, “Imaju jedan cilj, a to je da unište Aleksandra Vučića i preuzmu vlast!”, “KAKVI LICEMERI, STRAŠNI LICEMERI! Novinari KRIK tvrde “da im neko crta mete na čelu”, a šta bi se desilo da je neko svedočio da je Belivuk sarađivao sa Informerom?!?”, samo su neki od naslova koji su se u posljednje vrijeme mogli vidjeti u tabloidima Alo, Kurir, Informer i drugim, a u kojima se KRIK povezuje sa kriminalnom grupom i njenim vođom.

“Kampanja je naročito opasna jer nas kriminalizuje i targetira, stavlja na jednu stranu kriminalnog rata u kom je život izgubilo više od 50 ljudi”, kaže novinarka KRIK-a Bojana Pavlović.

Kada je riječ o optužbama koje su iznesene na račun KRIK-a, Pavlović kaže da su one sulude jer KRIK godinama kontinuirano izvještava o “ovoj grupi i njenim dubokim vezama u državi” i dodaje da je riječ o napadu koji je “još jedan pokušaj vlasti da nas zastraši, spreči da govorimo o njenim vezama sa organizovanim kriminalom, poljulja poverenje čitalaca u naše izveštavanje i obeshrabri buduće izvore da sa nama razgovaraju”.

O navedenoj kriminalnoj grupi KRIK je počeo prikupljati podatke 2016. godine, a Pavlović objašnjava da se to desilo u vrijeme kada je Veljko Belivuk poznatiji kao Veljo Nevolja preuzeo tu grupu poslije ubistva jednog od vođa navijača Fudbalskog kluba “Partizan”, Aleksandra Stankovića zvanog Sale Mutavi. (Nejra Hasečić, Mediacentar Sarajevo)