Lični asistenti zasnovani na umjetnoj inteligenciji mogli bi postati nova generacija digitalnih posrednika koji će odlučivati šta korisnici kupuju, koje informacije dobijaju i kojim uslugama pristupaju. Iako obećavaju jednostavniji digitalni život, njihov razvoj otvara ozbiljna pitanja tržišne konkurencije, zaštite privatnosti i demokratske kontrole.
Na ove rizike upozorava George Colville, analitičar organizacije Open Markets Institute Europe, u tekstu objavljenom na portalu Tech Policy Press, pozivajući se na novo istraživanje o mogućem nastanku monopola u sektoru AI agenata.
Za razliku od klasičnih chatbotova, AI agenti mogu samostalno izvršavati zadatke u ime korisnika – od rezervacije putovanja i kupovine proizvoda do upravljanja elektronskom poštom, finansijskim uslugama i drugim svakodnevnim aktivnostima. Tehnološke kompanije nastoje razviti jedinstvene digitalne asistente putem kojih bi korisnici pristupali gotovo svim internetskim uslugama.
Problem nastaje ako kontrolu nad takvim sistemima preuzme nekoliko velikih kompanija, poput Googlea, Microsofta ili Mete. Zahvaljujući postojećim platformama, ogromnim bazama korisnika i pristupu ličnim podacima, ove kompanije imaju značajnu prednost nad manjim konkurentima.
Istraživači upozoravaju da bi dominantni AI agenti mogli davati prednost proizvodima i uslugama poslovnih partnera, naplaćivati visoke provizije trgovcima i koristiti detaljne podatke o korisnicima za personalizovano određivanje cijena. Posebno zabrinjava mogućnost utjecaja na informisanje građana, jer bi kompanije koje upravljaju agentima mogle oblikovati izbor vijesti i političkih informacija koje korisnici dobijaju.
Dodatni problem predstavlja vezivanje korisnika za pojedinačne platforme. Kako AI agenti postaju sve bolje upoznati s njihovim navikama, kontaktima i preferencijama, prelazak na konkurentsku uslugu postaje teži, posebno ako kompanije ne omogućavaju prenos tih podataka.
Autori istraživanja zato pozivaju regulatore da pravovremeno spriječe stvaranje novih digitalnih monopola. Među predloženim mjerama su otvoreni tehnički standardi, interoperabilnost različitih AI sistema, mogućnost prenosa korisničkih podataka te strožija pravila transparentnosti i odgovornosti tehnoloških kompanija.
Naglašavaju da umjetna inteligencija ima potencijal smanjiti zavisnost građana od postojećih digitalnih platformi i omogućiti veću kontrolu nad vlastitim internetskim iskustvom. Međutim, hoće li AI agenti zaista služiti interesima korisnika ili postati još jedan instrument koncentracije korporativne moći, u velikoj će mjeri zavisiti od regulatornih odluka koje se donose danas.
