FTV: VIJEST O POSTUPANJU TUŽILAŠTVA U SLUČAJU “KRNJIĆ” BEZ ODGOVORA NA KLJUČNA PITANJA
06. maj 2026. – 12. maj 2026.
DELEGACIJA BiH U POSJETI NATO-u, PRILOG FOKUSIRAN NA DENISA BEĆIROVIĆA: Prilog FTV-a o učešću delegacije Bosne i Hercegovine na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća u Briselu otvorio je važnu temu vanjskopolitičkog pozicioniranja BiH i odnosa prema NATO integracijama. Pozitivno je što su gledaoci konačno dobili i informaciju da proces približavanja Bosne i Hercegovine NATO-u nije samo pitanje političkih izjava i deklarativne opredijeljenosti, nego i ispunjavanja konkretnih uslova koje domaće vlasti godinama ne realiziraju. Time je napravljen određeni odmak od ranijeg obrasca izvještavanja u kojem su često dominantno prenošene optimistične političke poruke bez ozbiljnijeg konteksta o stvarnom stanju procesa integracija. Međutim, problem priloga nastaje u načinu predstavljanja same delegacije Bosne i Hercegovine. Iako su sastanku prisustvovali Denis Bećirović i Željko Komšić kao članovi Predsjedništva BiH, prilog je gotovo u potpunosti fokusiran na stavove i nastupe predsjedavajućeg Predsjedništva. Komšićeva uloga ostaje gotovo marginalna i usputna, iako je riječ o ravnopravnom članu kolektivnog šefa države koji također učestvuje u predstavljanju zemlje na međunarodnom nivou. Takav uređivački pristup ostavlja utisak personalizacije državne delegacije i favoriziranja jednog političkog aktera, što nije u skladu sa standardima profesionalnog i uravnoteženog izvještavanja javnog servisa. Posebno je problematično što se ni u novinarskom off-u priloga jasno ne naglašava da je riječ o delegaciji države Bosne i Hercegovine koju čine dva člana Predsjedništva, nego se dominantno gradi priča oko političkih poruka jednog aktera.
TUŽILAŠTVO BiH I SLUČAJ GLASANJA U UO UIO-a: U vijesti o formiranju predmeta u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine Zijada Krnjića zbog neglasanja za odluku o otvaranju graničnog prelaza Gradiška korektno su prenesene osnovne informacije. Gledaoci su dobili podatak da je predmet formiran, kao i obrazloženje da Krnjić insistira na usvajanju i drugih odluka paralelno s ovom. I to je sve, bez konteksta i bez odgovora na niz pitanja. Ovo su samo neka od njih. Prije svega, potpuno je izostavljeno podsjećanje da i drugi članovi Upravnog odbora UIO-a, uključujući predsjedavajućeg i državnog ministra finansija, godinama blokiraju donošenje brojnih odluka bez ikakvih pravosudnih posljedica. Upravo zbog toga gledaoci ostaju uskraćeni za važan kontekst koji bi omogućio razumijevanje da li se radi o presedanu ili selektivnoj reakciji pravosuđa.
Drugi problem je što prilog ne otvara ključno pravno pitanje, odnosno da li je uopće moguće krivično procesuirati nekoga zbog načina glasanja ili neglasanja unutar kolektivnog tijela. To je suštinsko pitanje cijelog slučaja, ali umjesto pravnog pojašnjenja ili stava stručnjaka, vijest ostaje isključivo na nivou informacije da je predmet otvoren. Na kraju, nedostaje i element poređenja sa ranijim sličnim situacijama. Gledaoci ne saznaju da li je ovo prvi slučaj da Tužilaštvo BiH otvara predmet zbog blokade ili neusvajanja odluka u nekoj instituciji, niti kakva je dosadašnja praksa u sličnim političko-institucionalnim sporovima. Zbog toga ova vijest ostavlja više otvorenih pitanja nego odgovora i ne uspijeva ponuditi širu sliku značaja i mogućih posljedica ovog slučaja.
KRITIKE STAROJ, HVALOSPJEVI NOVOJ UPRAVI RUDNIKA: Prilog FTV-a o obustavi proizvodnje na površinskom kopu Rudnika uglja Đurđevik tematizirao je problem koji nesumnjivo ima veliki ekonomski i socijalni značaj. Ali, način na koji je priča uređena ostavlja utisak jednostrano postavljenog narativa u kojem je odgovornost gotovo u potpunosti prebačena na prethodnu upravu, dok se aktuelna uprava, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine predstavljaju kao akteri koji problem rješavaju. Takav pristup možda bi bio profesionalno održiv samo kada bi tvrdnje o uzrocima problema bile detaljno objašnjene i dodatno provjerene. Međutim, prilog ne nudi konkretno pojašnjenje šta je dovelo do obustave proizvodnje, da li su u pitanju loše poslovne odluke, tehnički problemi, finansijsko stanje ili dugogodišnji sistemski problemi rudarskog sektora. Umjesto analize uzroka, dominiraju izjave aktuelnih zvaničnika i predstavnika sindikata koje potvrđuju već unaprijed postavljen okvir priče. Poseban problem je potpuni izostanak druge strane. Gledaoci ne čuju stavove predstavnika ranije uprave kojima se praktično pripisuje odgovornost za stanje u rudniku, niti je uključen nezavisni stručnjak iz oblasti energetike ili rudarstva koji bi mogao potvrditi ili osporiti iznesene tvrdnje. Bez toga prilog ostaje na nivou institucionalnog narativa u kojem se politička i upravljačka odgovornost interpretira bez ozbiljne novinarske provjere. Zbog svega navedenog, prilog više djeluje kao afirmativno predstavljanje aktivnosti aktuelne uprave i vlasti nego kao cjelovita analiza problema jednog od važnih rudnika u Federaciji BiH.
Ocjena: 5
BHT1: PRECIZNA ANALIZA SKROMNIH REZULTATA RADA VLADE FBiH
06. maj 2026. – 12. maj 2026.
ZNAČI LI GAŠENJE ŽELJEZARE KRAH SISTEMA GRIJANJA U ZENICI: Prilog BHT1-a o posljedicama gašenja integralne proizvodnje u željezari u Zenici predstavlja solidan primjer kako se jedna velika industrijska tema može obraditi kroz širi društveni i ekonomski kontekst. Umjesto zadržavanja isključivo na političkim porukama i najavama rješenja, prilog fokus prebacuje na konkretne posljedice koje gašenje proizvodnje već proizvodi za grad Zenicu, lokalnu ekonomiju i građane. Posebno je važno što prilog ne ostaje samo na pitanju radnih mjesta u željezari, nego otvara i problem funkcionisanja sistema daljinskog grijanja, poslovanja transportnih kompanija i posljedica po druge firme koje su direktno ili indirektno zavisile od rada željezare. Time gledaoci dobijaju jasniju sliku koliko je jedna velika industrijska kompanija povezana sa širim ekonomskim i infrastrukturnim sistemom grada. Pozitivno je i to što su uključeni različiti sagovornici, odnosno stručnjaci, predstavnici lokalne zajednice, privrede i ekonomisti, pa prilog ne ostaje samo na političkom ili sindikalnom narativu. Posebno je značajno što se čuju i upozorenja da se ovakvi problemi ne mogu riješiti kratkoročno niti jednostavnim političkim obećanjima, čime prilog dobija potrebnu dozu realizma i kritičkog odmaka. Za razliku od dijela ranijeg izvještavanja o ovoj temi u domaćim medijima, ovdje nije dominirao promotivni ton prema vlastima niti pojednostavljena priča o “spašavanju” željezare. Fokus je stavljen na posljedice, održivost mogućih rješenja i činjenicu da problem nadilazi jednu kompaniju i postaje pitanje funkcionisanja cijelog lokalnog ekonomskog sistema. Upravo zbog toga riječ je o sadržajno i uređivački kvalitetnijem prilogu od većine dnevno-političkih izvještaja o istoj temi.
VIJEĆNIK DOBIO POSAO NA OPĆINSKOM TENDERU: Općina Usora sklopila je ugovor sa firmom u vlasništvu općinskog vijećnika o održavanju vodotoka u tom mjestu. BHT1 je o ovom slučaju uradio prilog za koji se može reći da predstavlja korektno i uglavnom profesionalno obrađenu priču o mogućem sukobu interesa i problemima u sistemu javnih nabavki. Gledaoci su dobili ključne informacije i jasno je navedeno da je posao finansiran javnim novcem dodijeljen firmi čiji vlasnik istovremeno ima političku funkciju i potencijalnu mogućnost uticaja na donošenje odluka. Važno je i to što su predstavljene obje strane, odnosno načelnik općine koji tvrdi da ne postoje zakonske prepreke za zaključenje ugovora, te predstavnik Transparency Internationala BiH koji upozorava da zakon o javnim nabavkama zabranjuje dodjelu poslova osobama koje mogu uticati na postupak odlučivanja. Upravo uključivanje nezavisne organizacije koja se bavi pitanjima transparentnosti i korupcije daje prilogu dodatnu vjerodostojnost i pokazuje ozbiljniji novinarski pristup od pukog prenošenja saopćenja ili političkih stavova. Međutim, iako je prilog otvorio važno pitanje mogućeg sukoba interesa, ostao je donekle ograničen na konkretan slučaj bez dubljeg ulaska u širi institucionalni problem. Tek usputno je pomenuto da vlasti u Federaciji BiH godinama ne uspijevaju ili ne žele usvojiti kvalitetan zakon o sukobu interesa koji bi preciznije i strožije regulisao ovakve situacije. Upravo taj segment mogao je biti mnogo snažnije razvijen jer se ovakvi slučajevi ne pojavljuju izolovano, nego predstavljaju dio šireg problema nedovoljno uređenog sistema kontrole javnog novca i političkog uticaja na javne nabavke. Također, potpuno je izostalo pitanje eventualne reakcije pravosuđa i nadležnih institucija. Upravo bi taj aspekt dao dodatnu težinu prilogu jer bi fokus sa političke polemike prebacio na pitanje institucionalne i pravne odgovornosti.
SKROMNI REZULTATI RADA VLADE FBiH: Prilog BHT1-a o analizi Istinomjera koja se odnosi na ispunjenost obećanja Vlade bh. entiteta Federacije Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od boljih primjera izvještavanja o radu izvršne vlasti u proteklom periodu. Umjesto dominantnog oslanjanja na dnevno-političke izjave i međustranačka prepucavanja, fokus priloga stavljen je na provjerljive podatke, konkretne pokazatelje i poređenje obećanog sa stvarno realiziranim. Posebno je važno što prilog nije ostao samo na saopštavanju procenta ispunjenih ili neispunjenih obećanja, nego je gledaocima ponuđen i širi kontekst. Podsjećanjem na ranije najavljene reformske procese, infrastrukturne projekte i ekonomske mjere, BHT1 je omogućio publici da jasnije razumije razliku između političkih najava i stvarnih rezultata rada Vlade. Važno je i to što je prilog otvorio pitanje političke odgovornosti bez senzacionalizma i bez pojednostavljivanja. Umjesto dramatičnih formulacija, gledaocima su ponuđene činjenice na osnovu kojih sami mogu procijeniti uspješnost rada Vlade. Upravo takav pristup predstavlja jednu od ključnih funkcija javnog servisa, a to je da kroz argumentovanu i kontekstualiziranu analizu omogući građanima kvalitetnije razumijevanje rada institucija koje se finansiraju javnim novcem. U vremenu kada značajan dio političkog izvještavanja ostaje na nivou prenošenja izjava i protokolarnih aktivnosti, ovakvi prilozi pokazuju da je moguće rad vlasti analizirati i kroz rezultate, rokove, ispunjena ili neispunjena obećanja i konkretne efekte politika na građane.
Ocjena: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA
U dnevnicima FTV-a i BHT1-a protekle sedmice dominirale su teme koje se odnose na još jednu u nizu političkih kriza u Bosni i Hercegovini, promjene u međunarodnom kontekstu i pitanja funkcionisanja pravosuđa i institucija. Kao i u ranijim analizama, razlike između dva javna emitera najvidljivije su u načinu na koji selektuju i strukturiraju teme, kao i u mjeri u kojoj novinarski prilog ostaje faktografski ili prelazi u šire komentatorske ocjene.
Jedna od tema kojoj je FTV posvetio značajnu pažnju bile su nove izborne tehnologije koje će biti korištene na općim izborima. Za razliku od ranijih uglavnom šturih informacija o tehničkim izmjenama izbornog procesa, ovaj put gledaoci su dobili konkretnije podatke o skenerima, identifikaciji birača i mogućim efektima na smanjenje izbornih manipulacija. Riječ je o temi od nesumnjivog javnog interesa i pozitivno je što je FTV pokušao objasniti šta se praktično mijenja u izbornom procesu i zašto dio političkih aktera pruža otpor tim promjenama. Sličan pristup ovoj temi imao je i BHT1, pa se može zaključiti da su gledaoci oba emitera dobili kvalitetne informacije o ovom veoma važnom procesu.
Međutim, kada je riječ o pravosudnim temama, razlike u pristupu ponovo postaju vidljive. FTV je detaljno i kroz poseban prilog izvještavao o hapšenju Naila Jusića, pri čemu je dominantan dio sadržaja bio zasnovan na tvrdnjama i narativu tužilaštva. Problem takvog pristupa nije samo u oslanjanju na jednu stranu, nego i u činjenici da je princip presumpcije nevinosti ostao gotovo potpuno potisnut iz priloga. Istovremeno, kada su u pitanju istrage ili pretresi koji se odnose na druge zvaničnike, FTV takve teme obrađuje znatno šturije i bez sličnog nivoa detaljnosti. Upravo ta razlika u intenzitetu i tonu izvještavanja ostavlja prostor za pitanje konzistentnosti uređivačkih kriterija.
Zanimljivo je bilo i izvještavanje o ostavci Christiana Schmidta na poziciju visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH. FTV je ovoj temi pristupio analitički, uključujući razgovore s političkim analitičarima i zaseban prilog sa reakcijama domaćih političara. Time je priča dobila širi politički kontekst i otvorila pitanje mogućih posljedica Schmidtovog odlaska po političke procese u BiH. S druge strane, BHT1 je temi pristupio suzdržanije i faktografski preciznije, podsjećajući da je Schmidt samo nekoliko mjeseci ranije tvrdio da ne odlazi, dok je sada OHR saopćio da ostavku podnosi iz ličnih razloga. Taj detalj dao je prilogu dodatnu novinarsku vrijednost jer je ukazao na očiglednu kontradikciju u ranijim i sadašnjim porukama OHR-a, kao i na moguće pritiske koji stoje iza ove odluke.
Slična razlika vidljiva je i u izvještavanju o sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i raspravi o Bosni i Hercegovini. FTV je kroz javljanje reportera i komentatorski ton pokušao predstaviti sjednicu kao politički poraz Milorada Dodika, iako za takvu tvrdnju nije ponuđeno ozbiljno utemeljenje u samim činjenicama ili zaključcima sjednice. Nasuprot tome, BHT1 je zadržao odmjereniji pristup, prezentirajući stavove različitih strana bez dodatnih političkih ocjena i interpretacija. Upravo se na ovakvim primjerima najjasnije vidi razlika između interpretativnog i dominantno faktografskog modela izvještavanja.
Kao i u ranijim analizama, može se zaključiti da BHT1 uglavnom ostaje bliži klasičnom javnoservisnom modelu koji insistira na suzdržanosti, ravnoteži i faktografiji, iako ponekad djeluje administrativno i bez dovoljno dubine. FTV je, s druge strane, dinamičniji i analitički ambiciozniji, ali u pojedinim slučajevima prelazi granicu između informacije, analize i komentara, posebno kada se kroz izbor sagovornika, ton priloga ili formulacije sugerišu politički zaključci koji nisu dovoljno potkrijepljeni činjenicama.
Plus sedmice
FTV
U Sarajevu je promovirana knjiga koja sadrži 26 analitičkih tekstova koji upozoravaju na eskalirajući problem neofašizma. U većini država regije vlasti njeguju revizionistički pristup te se u javnosti stvara iskrivljena slika o tome ko je bio saradnik fašista, a ko na strani antifašista. Zato su ovakve knjige važne i zato je važno da javni servisi posvećuju dovoljno pažnje ovim temama.
BHT1
Vijeće EU-a na sjednici na kojoj su sudjelovali ministri vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana raspravljalo je o situaciji u ovoj regiji s posebnim osvrtom na ostavku visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH. BHT1 je sve važne poruke ovog sastanka sažeo u više nego pristojan prilog. Važnoj temi posvećena je dužna pažnja.
Minus sedmice
FTV
Vijest FTV-a o posjeti ministra za ljudska prava BiH migrantskom kampu u Blažuju ostala je gotovo isključivo na nivou prenošenja njegovih ocjena o „zadovoljavajućim uslovima“ i unapređenju stanja u kampu. Problem takvog pristupa je što se tvrdnje zvaničnika predstavljaju bez dodatne provjere i bez uključivanja nezavisnih izvora koji bi mogli potvrditi ili osporiti takve ocjene. U profesionalnom izvještavanju o osjetljivim temama poput migrantskih centara očekivalo bi se uključivanje međunarodnih organizacija, stručnjaka za ljudska prava ili samih korisnika centra kako bi gledaoci dobili cjelovitiju sliku.
BHT1
Vijest BHT1-a o saopćenju Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine u kojem se osuđuju navodni „napadi radikalnih bošnjačkih krugova“ na kardinala Vinka Puljića ostala je nedovoljno kontekstualizirana i praktično svedena na prenošenje političkog saopćenja. Gledaoci nisu dobili ključnu informaciju šta je konkretno bio povod za reakcije dijela javnosti, niti je pojašnjeno da je kardinal prethodno učestvovao na konferenciji na kojoj se govorilo o teritorijalnom preuređenju Bosne i Hercegovine i formiranju trećeg entiteta. Izostalo je i podsjećanje da je i sam Puljić ranije javno podržavao takvu ideju, što je važan dio političkog i društvenog konteksta cijele priče. Bez tih informacija, gledaocima je teško da razumiju zbog čega je tema izazvala reakcije u javnosti.
