Posljednji izvještaj UNESCO-a o temi „Mediji i planeta u opasnosti” naglasio je sigurnosne izazove s kojima su se novinari suočavali u posljednjih 15 godina kada su izvještavali o pitanjima zaštite okoliša. Izvještaj pokazuje porast napada u posljednjih pet godina s povećanjem od 42 posto u poređenju s periodom od 2014. do 2018. godine, što situaciju čini ozbiljnijom nego ikad.
Nalazi izvještaja temelje se na prikupljanju podataka od 2009. do 2023. godine i na istraživanju provedenom uz podršku Međunarodne federacije novinara (IFJ) u martu 2024. godine na 905 ispitanika u 123 zemlji.
Istaknute su ključne prijetnje s kojima se suočavaju klimatski novinari i novinske kuće. S prosječno 50 napada godišnje, pregled je otkrio da je najmanje 749 novinara, grupa novinara i novinskih medija bilo napadnuto dok su izvještavali o pitanjima zaštite okoliša u 89 zemalja u svim regijama u svijetu.
Teme koje se obrađuju uglavnom su ekološki protesti, rudarstvo i zemljišni sukobi. Na lokalnom nivou, raspon tema može se razlikovati (sječa šume, krčenje šuma i onečišćenje) jer se ova vrsta izvještavanja više fokusira na utjecaj na lokalne i regionalne zajednice.
Prema izvještaju, od 2009. godine prijavljena su 353 fizička napada, uključujući nekoliko vrsta prijetnji: napade, proizvoljna hapšenja, fizičko uznemiravanje, pokušaje ubistava, otmice ili oštećenje imovine. Fizički napadi najvažnija su vrsta prijetnje. Njihov se broj udvostručio između dva posljednja proučavana perioda.
Podaci također otkrivaju da su pravni napadi druga najozbiljnija prijetnja, s ukupno 210 slučajeva registriranih od 2009. Optužbe uključuju remećenje javnog reda i mira, terorizam, govor mržnje, širenje lažnih vijesti i rezultirale su osudom i zatvorom za 39 novinara zbog izvještavanje o okolišu. Tužbe za klevetu uglavnom su uobičajene u Evropi i Sjevernoj Americi, s najmanje 63 zabilježena slučaja.
U izvještaju se naglašava da, dok je 180 napada ostalo neidentificirano, 382 su počinili državni akteri (policija, vojne snage, državni službenici i zaposlenici, lokalne vlasti), a 207 privatni akteri (industrijske kompanije, kriminalne grupe, učesnici protesta i predstavnici lokalnih zajednica).
Te brojke odražavaju visoku nivo složenosti i ranjivosti profesije, jer se ekološko novinarstvo suočava s pritiskom političkih moćnika i uplitanja visokoprofitabilnih kompanija.
Istraživanje otkriva dodatne izazovne aspekte kao što su cenzura i prijetnje temeljene na spolu. Od 905 ispitanih novinara, 70 posto je navelo da su bili izloženi napadima, prijetnjama ili pritiscima dok su izvještavali o temama zaštite okoliša, s višim nivoom ako su bili freelanceri. Osim toga, 407 ispitanika izjavilo je da su samocenzurirali svoje aktivnosti izvještavanja o okolišu.
Konačno, novinari su rekli da bi obuka za izvještavanje o visokom riziku, svijest o situaciji, procjena rizika prije izvještavanja, samoobrana i upravljanje stresom, bile dobre mjere za poboljšanje njihove sigurnost.
Izvor: IFJ
