Zadnjih nekoliko godina Facebook je borbu protiv dezinformacija i osiguranje tačnih informacija odredio kao osnovni prioritet kompanije. Investiranje u borbu protiv dezinformacija postavilo je temelje za borbu u globalnoj pandemiji.

Ti napori uključuju poboljšane taktike blokiranja i uklanjanja lažnih profila, pronalaženje i uklanjanje loših aktera, rast programa saradnje s nezavisnim fact-checkerima, poboljšane sposobnosti učenja, udvostručenje broja ljudi koji rade na sigurnosti te bližu saradnju s drugim tehnološkim kompanijama, stručnjacima i vladama.

Tim riječima započinje Facebookov izvještaj Evropskoj komisiji koja je od tehnoloških divova, potpisnika Kodeksa ponašanja iz 2018. godine, zatražila redovni monitoring i izvještavanje o suzbijanju dezinformacija o Covidu-19. Izvještaji Googlea, Mozille, TikToka, Twittera, Facebooka i Microsofta su prije nekoliko dana objavljeni na stranicama Evropske komisije.

U Facebookovom izvještaju se pojašnjava kako kompanija uklanja dezinformacije koje bi mogle dovesti do direktnog fizičkog ozljeđivanja ili nasilja još od 2018. godine, a ovog januara slična politika počela se primjenjivati za opasne misinformacije, odnosno dezinformacije o Covidu-19.

Pri odlučivanju o takvom sadržaju Facebook se konsultira sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i ostalim zdravstvenim ekspertima kako bi identificirao tvrdnje koje su netačne i opasne. One uključuju opasne tvrdnje o lijekovima ili prevenciji te o načinu prijenosa virusa ili one koje preispituju postojanje virusa. U martu je tako počeo uklanjati netačne tvrdnje koje povezuju 5G i Covid-19, nakon što se vidjelo kakve štete takve tvrdnje uzrokuju u stvarnom svijetu.

Facebook je, kako pobraja u izvještaju, zbog kršenja „Standarda zajednice“ u dijelu koji se odnosi na sprečavanje govora mržnje, a uključuje i govor mržnje povezan sa zarazom, u prvom kvartalu ove godine uklonio 9,6 miliona postova, dok je u drugom kvartalu taj broj narastao na 22,5 miliona postova.

Zbog kršenja standarda u dijelu koji se odnosi na nasilje i uznemiravanje, u prvom kvartalu 2020. godine uklonjeno je 2,3 miliona postova, a u drugom još 2,4 miliona.

U dijelu koji se odnosi na dezinformacije koje predstavljaju neposrednu opasnost, uklonjeno je u drugom kvartalu ove godine više od sedam miliona postova.

Za dezinformacije za koje ne procjenjuju da će dovesti do ozljeđivanja u stvarnom svijetu, ali štete integritetu platforme, Facebook sarađuje s mrežom partnera koji se bave fact-checkingom, odnosno provjerom točnosti informacija.

Nakon što je neki post od strane fact-checkera ocijenjen kao „netačan“ ili „djelomično netačan“, Facebook postavlja oznaku upozorenja i smanjuje mu distribuciju te identificira duplikate koje također označuje.

U drugom kvartalu 2020. godine, navodi se u izvještaju, Facebook je, globalno, postavio oznake upozorenja na oko 98 miliona postova, vezano isključivo za Covid-19.

Kad se uzme u obzir samo područje Evropske unije, na osnovi rada fact-checkera u martu je označeno više od 6,3 miliona postova, u aprilu više od 7,1 milion, u maju više od 6,2 miliona, u junu više od 4,8 miliona.

Facebook u izvještaju naglašava kako je program saradnje s organizacijama koje se bave provjerom činjenica ključni dio strategije za smanjenje dezinformacija na platformi te izvještava kako je tokom ove godine dodano još šest partnera s područja EU, gdje sad djeluje njih 24, na 16 jezika.

Osim područja EU, Facebook je u program nedavno uključio i partnere iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Švicarske, Ukrajine, Turske i Azerbajdžana, tako da sad u proširenoj evropskoj regiji ima 34 organizacije koje djeluju na 24 jezika.

Osim borbe protiv dezinformacija, platforme koje su potpisale Kodeks ponašanja obvezale su se na saradnju sa zdravstvenim autoritetima. Sve platforme su, također, za vrijeme lockdowna imale svoje programe koji su promovirali ili pomagali ostanak u kući.

Informacijski centar Facebooka i Instagrama, navodi se u izvještaju, preusmjerio je ukupno više od dvije milijarde korisnika na vjerodostojne zdravstvene izvore informacija o Covidu-19, od kojih je više od 600 miliona ljudi kliknulo kako bi naučilo nešto novo.

Google u izvještaju podsjeća da na svojoj tražilici daje prednost člancima organizacija koje se bave fact-checkingom, a ti su članci na području EU imali doseg od više od 155 miliona u prvoj polovini godine.

YouTube od početka godine prikazuje informacijske panele koji povezuju s relevantnim zdravstvenim izvorima, a ti su paneli globalno imali oko 300 milijardi impresija.

Google u izvještaju tvrdi i kako pravila korištenja YouTubea zabranjuju sadržaj koji negira postojanje virusa ili potiče korištenje neprovjerenih pripravaka umjesto prave medicinske skrbi, kao i onaj koji se protivi mjerama proglašenog distanciranja.

TikTokova informativna stranica o Covidu-19 posjećena je više od 52 miliona puta na pet glavnih evropskih tržišta – britanskom, njemačkom, francuskom, talijanskom i španjolskom.

Twitterove stranice koje se bave koronom posjetilo je više od 160 miliona ljudi, a ukupno su pregledane više od dvije milijarde puta. Na njima se donose najsvježiji tweetovi zdravstvenih vlasti, medija i civilnog društva vezanih za koronavirus na lokalnim jezicima. Od izbijanja koronakrize, Twitter je, navodi u izvještaju, uklonio 14.900 tweetova koji su kršili smjernice.

Sve kompanije tvrde kako su na svojim platformama zabranile korona profiterstvo, odnosno oglašavanje proizvoda koji se odnose na suzbijanje pandemije, a pogotovo one koji nude proizvode koje navodno liječe bolest. Istovremeno, poklanjale su besplatni oglasni prostor za informacije zdravstvenih vlasti, nevladinih organizacija koje pomažu stradalima i vjerodostojnih medija.

Tokom 2019. godine, prije pojave korone, Google je globalno uklonio 2,7 milijardi „loših oglasa“, (odnosno više od 5.000 po minuti) te ukinuo gotovo milion računa za oglašavanje koji su narušavali proklamirane politike Googlea.

Od januara 2020. godine, Google je na području EU blokirao više od 68 miliona oglasa koji su se odnosili na koronavirus te suspendirao više od hiljadu računa.

Sve platforme ipak navode kako nisu primijećene koordinirane dezinformacijske operacije i kampanje vezane isključivo za Covid-19, na način kako su se one odvijale primjera radi prije prošlih američkih izbora.

Veliki tehnološki divovi u oktobru 2018., uoči izbora za Europski parlament, potpisali su Kodeks ponašanja na liniji onog što je u travnju iste godine zacrtala Evropska komisija. Ocijenjeno je da je ponašanje po zadanom kodeksu pojačalo odgovornost platformi, ali da i dalje postoje neki nedostaci koji proizlaze najprije iz samoregulacije.

Izvor: Faktograf/Sanja Despot