Upotreba umjetne inteligencije u izbornim kampanjama

Deepfake poljskog premijera razotkrio slabost u reguliranju upotrebe umjetne inteligencije

Upotreba umjetne inteligencije u izbornim kampanjama
Foto: Daily Star

Poljska opoziciona stranka Građanska platforma (Platforma Obywatelska, PO) koristila je tehnike deepfakea u videu oponašajući glas premijera Mateusza Morawieckog. Video je podijeljen na platformi društvenih medija X i prikazuje vrlo kontroverznu upotrebu segmenta umjetne inteligencije pod nazivom generativa AI.

S predizbornom kampanjom u punom jeku, PO i njezin čelnik Donald Tusk ušli su u novu fazu političkih borbi jer su upotrijebili softver AI kako bi oponašali premijerov glas koji “čita” napisane tekstove. Čak i ako su rečenice bile premijerove, izvučene su iz konteksta. Međutim, nije spomenuta činjenica da je u produkciji videa korištena generativna umjetna inteligencija.

Nažalost, ovo je samo još jedan slučaj zlouporabe umjetne inteligencije za manipuliranje javnim mnijenjem, ali razotkriva slabost u reguliranju upotrebe umjetne inteligencije i odgovornost velikih medijskih platformi u pomaganju širenja lažnih vijesti.

Zakonska obaveza spominjanja upotrebe softvera i tehnika umjetne inteligencije bit će uključena u Zakon o umjetnoj inteligenciji. Očekuje se da će uredba proći kroz Evropski parlament 2025. godine jer su ovog ljeta počeli sastanci između Parlamenta, Vijeća i Komisije. Trenutno Evropska unija tek treba dati precizne smjernice o korištenju umjetne inteligencije i njenih propisa.

Ovaj prvi regulatorni okvir predložila je Evropska komisija u aprilu 2021. godine. Komisija se do sada složila uvođenjem obaveze spominjanja da je sadržaj generirala umjetna inteligencija i potrebom za dizajnom modela kako bi se spriječilo “generiranje nezakonitog sadržaja”.

Najnoviji razvoj u vezi sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji predlaže četiri kategorije rizika: korisnicima za koje se smatra da su neprihvatljivi bilo bi zabranjeno korištenje umjetne inteligencije u cijelosti, umjetna inteligencija koja se koristi u infrastrukturi kao što je električna energija ili zapošljavanje bila bi klasificirana kao “visoki rizik” i podvrgnuta pravilima usklađenosti.

Deepfake kao što je onaj PO-a bio bi podvrgnut pravilima transparentnosti i zakonski je trebao spomenuti da je AI korišten za stvaranje sadržaja. Druge upotrebe umjetne inteligencije bile bi uglavnom neregulirane jer se smatra da nose manje rizika.

Prije nego što se Zakon o umjetnoj inteligenciji provede, lažne vijesti poput onih koje je koristio PO nastavit će uticati na javnost. U međuvremenu, važno je da građani budu svjesni ovakvih dezinformacija dok novinari nastavljaju provjeravati činjenice i razotkrivati lažne vijesti.

Izvor: EFJ

About The Author