Al Jazeera Balkans: „Kontekst“, 16. decembra
LAVROV S ČOVIĆEM: U doba kakofonije na društvenim mrežama i profesionalni mediji znaju objaviti svačija mišljenja ‒ od anonimnih komentara polupismenih korisnika do difamacija pojedinih političkih analitičara koji uz višak samopouzdanja i manjak argumenata komentarišu sve i svašta. Tim je važnije davati medijski prostor izvorima koji su zaista kompetentni, a ne samo voljni medijski se eksponirati. Gosti „Konteksta“ (urednik Dragan Stanimirović) bili su specijalisti dobro upućeni u položaj BiH između SAD-a i Rusije, a usto i različitih stavova. Maksim Samorukov iz Istraživačkog centra Carnegie Moscow objašnjava da Rusiji najviše odgovara trenutno stanje u BiH jer ono koči reforme i članstvo u NATO. Susret šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova s Draganom Čovićem smatra pokazateljem da ta država želi savezništvo sa svakim ko je protiv NATO integracija. S njim se slaže i Ešref Kenan Rašidagić, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, ali ne i Ljubinka Milinčić, glavna urednica redakcije Sputnjik Srbija.
RUSIJA – DOBROČINITELJ VS. OPSTRUKCIONIST: Osvrćući se na kritike o tome da će BiH mnogo izgubiti zbog toga što su Šefik Džaferović i Željko Komšić odbili susret s Lavrovom, Rašidagić priča da „Rusija nema ni snage ni hrabrosti“ da mijenja granice BiH, kao i da je ruski kapital ovdje vrlo skroman. Suprotno uvjerenjima ljudi u RS-u da je Rusija među najvažnijim donatorima, statistika pokazuje drugačije. Šteta što ni gost, a ni voditeljica Ivana Momčilović-Odobašić nisu spomenuli neke od tih podataka. Milinčić smatra postupak Džaferovića i Komšića potpuno pogrešnim. Rusiju naziva dobronamjernom zaštitnicom Dejtonskog sporazuma, a sve poteze Lavrova posljedicom nepostojanja političkog konsenzusa u BiH. Voditeljica je iskoristila priliku da pita i to jesu li se dva člana Predsjedništva konsultovala s nekim prije odbijanja sastanka s Lavrovom, kao i za to da li njegova posjeta Zagrebu znači traženje „netradicionalnih saveznika“.
N1: „Dan uživo“, 17. decembra
KO MONTIRA MEKTIĆU? Voditelj Dalibor Mrdić iskoristio je gostovanje Dragana Mektića za traženje komentara o odbijanju Džaferovića i Komšića da se susretnu s Lavrovom. Zastupnik SDS-a u Zastupničkom domu PSBiH stava je da su se, uprkos svim neslaganjima, trebali sresti s njim „radi dijaloga“. Za jednog od najotvorenijih kritičara Milorada Dodika nije, naravno, izostalo ni pitanje o spornoj ikoni. Za Mektića je indikativna sama Dodikova šutnja. Povod gostovanja bilo je tog dana održano ročište u optužnici za zloupotrebe položaja koju Tužilaštvo BiH vodi protiv Mektića. Direktan kao i uvijek, Mektić priča o osveti glavne tužiteljice Gordane Tadić. Iako su Milan Tegeltija i Mektić na suprotstavljenim stranama, voditelj ga podsjeća na nešto što im je zajedničko ‒ tvrdnje o montiranim slučajevima protiv njih. Zato s pravom pita ‒ ko njemu montira optužnicu. Mektić je i ovaj put direktan: Tadić.
NEZAKONITO SNIMANJE I SKRETANJE PAŽNJE: Pitanje „opravdavate li što je Tegeltija sniman na nezakonit način“ je manje opravdano. To je narativ koji je pokušao, a dijelom i uspio nametnuti, sam Tegeltija. U profesionalnom novinarstvu, korištenje tajnih snimaka je opravdano ako se njim razotkrivaju informacije u javnom interesu do kojih se drugim metodama ne bi moglo doći. Tada je pravo na informaciju u interesu javnosti iznad prava pojedinca na privatnost. Ovdje nije riječ o informacijama iz privatnog života, nego o imenovanju sudija od čijih presuda zavise životi građana ove zemlje. Ako razotkrivanje korupcije u najvišem pravosudnom tijelu države nije u interesu javnosti, šta jeste? Kojim metodama doći do informacija ako se članovi VSTV-a, izbjegavajući novinare, oglašavaju na društvenim mrežama, ako novinarima doziraju odgovore na tvitove, ako se umjesto aktera afera na saslušanja pozivaju istraživački novinari, a svjedocima korupcije prijeti tužbama? Hoće li osumnjičeni za korupciju iskreno odgovarati na konvencionalno postavljena novinarska pitanja? Pitanje o opravdanosti tajnog snimanja predsjednika VSTV-a zaslužilo je da bude postavljeno i objašnjeno na početku afere, ali ne i dalje ponavljano. Time se skreće pažnja sa suštine, a ovo pitanje je postavljeno već mnogo puta.
RTRS: „Pečat“, 17. decembra
KAD MALI UMISLE DA SU VELIKI: Nada Veletić emisiju počinje informacijama o godišnjoj konferenciji Vladimira Putina. U „Pečatu“ se, ne samo ove sedmice nego i inače, može čuti više informacija iz Ruske Federacije nego iz Federacije BiH. Tako bi, recimo, stranac koji slučajno pogleda ovaj politički magazin mogao pomisliti da je RS u istoj državi s Rusijom, a ne s Federacijom BiH. Više od pola emisije posvećeno je Lavrovljevoj posjeti. Već iz najave je jasno kakav će biti prilog, a kasnije i intervju s premijerom RS-a Radovanom Viškovićem, čiji značajan dio je posvećen ovoj posjeti. Iz najave saznajemo: Lavrov je poručio da je Dejton svetinja, frustrirani bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva odbili su njegovu posjetu, a onda im je uskoro stigla opomena iz Moskve u vidu smanjenja opskrbe Sarajeva gasom. „Tako se završi kad mali umisle da su veliki“, zlosutno poentira Veletić.
O IKONI ‒ MUK: U prilogu slušamo šta je poručio Lavrov, a šta Dodik. Citat Lavrova, pa citat Dodika i tako nekoliko puta dok se ne utvrdi lekcija koju su održali SAD-u i Zapadnoj Evropi. Za ostrašćenim i neprimjerenim kvalifikacijama kojim je Veletić najavila prilog ne zaostaje ni njegov autor Gvozden Šarac. Rečenice vrve pridjevima i negativnim etiketiranjem, što je odlika pristrasnog i tabloidnog novinarstva, a nikako profesionalnog novinarstva po standardima javnog servisa. Šarac izvještava o „histeriji u Sarajevu“, Džaferoviću i Komšiću koji „brukaju BiH“, „izrežiranom skandalu“, „prizemnim provokacijama“, „nekakvim Bosancima i Hercegovcima“. O bruci koju je uzrokovao Dodik poklanjanjem ikone zbog koje je Ambasada Ukrajine u BiH uputila diplomatsku notu o njenom porijeklu, ni riječi. Muk.
BNTV: „Crno na bijelo“, 20. decembra
DIPLOMATSKI SKANDALI: Iako najava Suzane Rađen-Todorić o diplomatskom skandalu „u režiji bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH“ nagovještava prilog sličan onome u „Pečatu“, Slađana Jašarević pripremila je ipak potpuniju priču. Glavni sagovornici su joj politički analitičari Ivana Marić i Dušan Janjić. Gledaoci su čuli o nedosljednosti šefice bh. diplomatije Bisere Turković, ali i o „diplomatskim provokacijama“ Lavrova. „Susret s Čovićem je bio najdirljiviji momenat koji je pokazao da se i takvom diplomati može dodijeliti zadatak koji je daleko ispod etike profesije“, kaže Janjić. Zato Džaferovićevo i Komšićevo odbijanje susreta s njim ocjenjuje „odličnim šamarom koji je delegitimirao Lavrovljevu posjetu“.
DODIKOVO SRAMOĆENJE: Zbog upozorenja o posljedicama ovakvog postupka po BiH, Jašarević je zanimalo kakve će one biti. Sagovornici su stava da ih neće biti. Janjić objašnjava kako bi uskraćivanje gasa BiH više pogodilo RS nego Federaciju zbog niskog nivoa gasifikacije, te da bi otvaranje puta za tečni gas koji dolazi preko SAD-a i Malezije bio „pucanj u nogu Rusiji“. Novinarka je opravdano skeptična kada propituje i to je li posjetu Lavrova najviše iskoristio Dodik za vlastite političke interese. Problematizovala je i skandal zbog sporne ikone podsjećajući na šutnju o njenom porijeklu. U prilogu izvještava o ozbiljnim optužbama iz Ukrajine, nagoviještenoj krivičnoj odgovornosti, ali i o sramoćenju srpskog naroda.
ZAKLJUČAK: U „Kontekstu“ AJB-a suočeni su stavovi pažljivo odabranih gostiju, specijalista za temu ruskog odnosa prema Balkanu. U profesionalnom i neutralnom intervjuisanju Mektića u „Danu uživo“ na N1, pitanje o nezakonitosti snimanja Tegeltije bilo je suvišno. To možda jeste prilika da gost objasni opravdanost takvog postupka, ali budući da je to učinjeno već nekoliko puta, ne treba se vraćati na pitanje kojim se skreće pažnja sa suštine – korupcije u bh. pravosuđu. Pogotovo nakon što je dokazana i autentičnost tog snimka. „Pečat“ RTRS-a, po reprezentativnosti izvora, selekciji činjenica, njihovoj interpretaciji, kao i novinarskoj terminologiji, mnogo je bliži tabloidnom nego novinarstvu po standardima javnog servisa. U „Crno na bijelo“ BNTV-a znatno potpuniji prilog o skandalima u vezi s Lavrovljevom posjetom.
