ATV i FACE TV: Sutorina je život, ostalo su sitnice

ATV je rijetko i ukratko informisala javnost o ambicijama određenih krugova da pripoje Sutorinu BiH, dok je sarajevska televizija zbog svog neodmjerenog i neprofesionalnog odnosa kriva što je Sutorina danas prvorazredno političko pitanje   ATV: KRATKO, PRECIZNO I BEZ KOMENTARA 19. – 25. februara VIJESTI BEZ ZAMJERKE: U utorak, 24. februara, urednik Vlatko Vukotić priredio […]

ATV i FACE TV: Sutorina je život, ostalo su sitnice

ATV je rijetko i ukratko informisala javnost o ambicijama određenih krugova da pripoje Sutorinu BiH, dok je sarajevska televizija zbog svog neodmjerenog i neprofesionalnog odnosa kriva što je Sutorina danas prvorazredno političko pitanje

 

ATV: KRATKO, PRECIZNO I BEZ KOMENTARA

19. – 25. februara

VIJESTI BEZ ZAMJERKE: U utorak, 24. februara, urednik Vlatko Vukotić priredio nam je vijesti kojima je teško naći zamjerku jer od prve do posljednje minute u središtu pažnje bili su informacija i nastojanje da se vijesti što jednostavnije predstave gledaocima. Bez suvišnih komentara i kitnjastih dodataka u prezentaciji. Opisani pristup stvara kod publike utisak da su sve bitne informacije pretresene i da medij poslovično neutralno pristupa različitim temama.

GLAS JAVNOSTI: Isti dan Slaviša Bajić je razgovarao sa građanima Banjaluke o navodnoj novoj evropskoj opredjeljenosti domaćih političara u svjetlu posjete Federice Mogherini. Prilog je vrijedan pomena jer su mišljenja prolaznika pažljivo saslušana, pripremljena i u konačnici prezentovana, čime se TV anketa pretvorila u reprezentativan, ili barem pažnje vrijedan, primjerak mišljenja javnosti o novim obećanjima o evropskoj budućnosti. Nerijetko se tzv. glas javnosti svodi na letimično bilježenje nedovršenih rečenica prolaznika, ali ovog puta novinar je pažljivo birao sagovornike, vodeći računa o smislu kazanog.  U početku ih je ukratko predstavio, naglašavajući za priču bitan detalj iz njihovog života (naprimjer, da je anketirano nezaposleno lice ili penzioner), što je doprinijelo tome da su nam u konačnici sa smislom predstavljena odabrana mišljenja.

KAKO IZVJEŠTAVATI IZ SUDNICE? U srijedu je u ATV Vijestima urednice Rajne Radosavljević isti novinar prikazao najnovija dešavanja sa suđenja banjalučkim inspektorima, koji su optuženi da su preprodavali drogu. Slučaj je od samog početka privukao pažnju javnosti, a ATV ga je istrajno pratila i nakon što je izgubio prvotnu medijsku atraktivnost. Ono što još više raduje jeste da su događaji iz sudnice sažeto prepričani kroz interpretaciju novinara ili sučeljavanjem datih izjava odbrane i Tužilaštva, a da nisu previše pojednostavljeni.  Izvještavanje iz sudnice zahtijeva od novinara upoznatost sa pravnim ustanovama, ali ponajviše umijeće sažimanja i laiciziranja suvoparnog pravničkog jezika. Bajiću je to uspjelo jer je govorio jezikom razumljivim široj publici, ne ispuštajući poentu.

PLUS SEDMICE:

Vijesti Vlatka Vukotića u utorak, i Rajne Radosavljević dan poslije, jer su kao cjelina djelovali ozbiljno i informativno. Nisu zabilježeni gafovi i veći propusti, a naglasak je bio na informaciji, bez učitavanja uredničkog mišljenja.

MINUS SEDMICE:

Kvalitetnija izdanja Vijesti u posljednjih nekoliko sedmica još više otkrivaju hroničnu slabost ATV-a, a to je potpuno odsustvo kulture govora. Vijesti se čitaju nerazgovjetno, naglašava se svaka riječ, gutaju se slova. Nedostojno medija koji bi da se smatra uticajnim.

OCJENA: 9

 

FACE TV: KAKO SMO PRIPAJALI SUTORINU I PRISTUPALI U NATO?

19. – 25. februara

RASPUSNA SLOBODA KOMENTIRANJA: U ponedjeljak, 23. februara, na samom otvaranju dnevnika, Rašid Halilović i Slobodan Ćodo ne donose nam informacije o posjeti Federice Mogherini, već tu priliku koriste za nešto što bismo mogli nazvati raspusno slobodan komentar. Tema su, naravno, domaći političari i bijes prema istima. Mogherini je tek povod. Jednom za svagda novinari bi trebali prestati s praksom udvaranja TV-publici na svakom mogućem mjestu, populističkim komentarima i uopštenim formulacijama na račun nerada domaćih političara. Takvi komentari ničemu ne služe, osim što prikrivaju informaciju i ono što možda stvarno jeste vijest. Kritikom se ne mogu nazvati jer umjesto oštrice tupi se dosadno i neutemeljeno zamjeranje svemu i svačemu.

CIRKUS SUTORINA: Isti dan, urednica i voditeljica Erna Saljević ugostila je Suada Kurtćehajića, koji je deset minuta besjedio o borbi za pripajanje Sutorine BiH. Rijetko prekidan, gost potpisan kao “profesor na FPN”, valjda je podrazumijevaći stručnjak za razgraničenja, pa smo bili prinuđeni slušati njegove vizije o promjenama državnih granica. Saljevićka ga je samo na kraju sa smiješkom priupitala: “Hoće li Sutorina biti Bosna i Hercegovina?” Borba za parče komšijske teritorije i njeno uzdizanje u najbitnije javno pitanje, ili pitanje od državotvornog značaja, kako veli “profesor na FPN”, ne bi bilo moguće bez svesrdne medijske podrške. Svoj udio u medijskom ovjeravanju ove budalaštine dobrim dijelom pripada i televiziji Face, koja je sve vrijeme pratila vatrene pristaše dajući im na važnosti. Između ostalog, intervjuom bez pitanja ili desetominutnim ustupanjem prostora njihovim vlažnim snovima na temu prekrajanja granica. Bez prikazivanja drugačijih pogleda, poput onog da je priča o Sutorini farsa ili državotvorni pokrov po nezaposlenosti, ekonomskoj krizi, višku ambicija i manjku znanja.

PRO NATO, BEZ CONTRA: Dan poslije, u dnevniku Naide Pekmezović citiran je blog britanskog ambasadora koji najotvorenije pledira za pristupanje BiH NATO-u. Citati su izdvajani na ekranu i u isti mah su čitani, a prilog je završen zaključkom: “Dakle, vojna imovina mora biti državna i korak smo bliže napretku.” Mišljenju britanskog ambasadora nije suprotstavljeno drugačije gledište, niti je ono problematizirano u izlaganju novinara. Naprotiv. Pristupanje NATO-u je u dosta zemalja polarizovalo javnost, a sve su prilike da je i u našoj zemlji javno mnijenje debelo podijeljeno po ovom pitanju. Zbog toga mi se čini neuputnim otvoreno stajanje Face TV-a uz jedno mišljenje, bez ikakvog spominjanja druge strane, koliko god to bio i stav samog uredništva. Medij koji želi biti uticajan i referentan u informativnom programu morao bi prikazivati i nepodržavana, pa i mrska mu stajališta. U suprotnom, rizikuje da bude obezvrijeđen kao propagandno glasilo.

PLUS SEDMICE:

Nijedan prilog ne zaslužuje ovaj epitet.

MINUS SEDMICE:

Uzdizanje Sutorine u važno političko pitanje. Intervju sa zagovornikom pripajanja Sutorine ličio je na veseli ispraćaj dragog sportiste na veliko takmičenje na kojem mu valja izvojevati pobjedu.

OCJENA: 3

UPOREDNA ANALIZA:

Dok je ATV u protekloj sedmici saopštavala informacije, suzdržavajući se od komentarisanja i gradeći imidž neutralnog medija, televizija Face skliznula je u jednostranost i komentarisanje u slobodnom stilu. I to ono najgore. Dosadno. Bez povoda i utemeljenja. Zanimljivo je i kako su se ove dvije televizije odnosile prema crnogorskom mjestašcu zvanom Sutorina. ATV je pokatkad i ukratko informisala javnost o ambicijama određenih krugova da pripoje Sutorinu BiH, dok je sarajevska televizija svojim neodmjerenim i posvećeničkim odnosom zaslužna  što je Sutorina danas prvorazredno političko pitanje. Često se prigovara medijima da koriste svoju moć da pogrešne i budalaste stvari stave u središte pažnje. Borba tzv. državotvornih lobista za prekrajanje granica primjer je kako neodmjereno i jednostrano medijsko praćenje pretvaraju igrariju političkih avanturista u nešto o čemu se sad već diskutuje na skoro svakom mjestu. Koliko juče, da li ste uopšte znali gdje se nalazi Sutorina? A sada već znate da profesor Kurtćehajić & ekipa predlažu novi bosanskohercegovački distrikt na teritoriji Crne Gore.

(U ponedjeljak, drugog marta čitajte analizu Dragana Markovine: TV1 i Hayat TV)

About The Author