Predstavnici novinarskih udruženja na saslušanju pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama kazali su da se medijski djelatnici u državi osjećaju nesigurno i nezaštićeno, da je sve više nekažnjenih napada na novinare, kao i da je stanje u pravosuđu vrlo loše.

Predsjednik Kluba novinara Banja Luka Siniša Vukelić upozorio je da se napadi na novinare ne kažnjavaju efikasno, a ako i dođu na sud kazne su oslobađajuće ili neprimjereno niske.

– Imam osjećaj da pravosuđe tretira novinare kao neprijatelje ove zemlje i nekoga koga treba isljeđivati, a ne da budemo partneri u zajedničkom dijelu puta ka cilju da budemo bolje društvo i da se stvari mijenjaju na bolje – ocijenio je Vukelić.

Istaknuo je i kako je ignorantski odnos prema novinarima postao drugi način izbjegavanja činjenica i zataškavanja, te primijetio kako se postavlja pitanje “ko mora biti kažnjen – novinar koji je to istražio ili medij koji je to objavio ili onaj o kome pišu”.

– Osjećate se kao da radite bezvrijedan posao koji nema nikakvih rezultata – priznao je Vukelić.

Neprimjerenom smatra praksu da se vrše pritisci na novinare kako bi otkrili izvore informacije, te je podsjetio kako je to kršenje brojnih međunarodnih dokumenata. Upozorio je i na podatak iz jedne ankete prema kojoj svaki četvrti ispitanik u Republici Srpskoj smatra da je nekad opravdano udariti novinara.

– Posljedica je to činjenice da se ne sankcioniraju napadi i zato što se institucije odnose tako prema nama, ne dajući nam informacije koje tražimo. Novinari su otkrili više nego što su to učinili istražni organi, a zauzvrat nas prozivaju da smo odgovorni za to, da smo krivi za takvo stanje i protiv nas pokreću istrage – za razliku od onih koji ne rade svoj posao – konstatirao je Vukelić.

Članovima Privremene istražne komisije ukazao je i na činjenicu da ga u 23 godine novinarske karijere nijednom nije nazvao tužilac da pita o onome o čemu su pisali, iako su imali materijalne dokaze, papire, dokaze….

Priznao je i da među novinarima u Bosni i Hercegovini nisu svi novinari, jer ima i onih koji uzimaju mito i reketiraju ljude, te ukazao kako “to nisu novinari nego kriminalci”.

– Takva sorta šteti ugledu novinarstva, to su krivična djela koje treba sankcionirati i to trebaju raditi istražni organi, tužilaštvo i sudovi – zaključio je Vukelić.

Glavna tajnica Udruženja “BH novinari” Borka Rudić ukazala je na nekoliko problema s kojima se suočavaju novinari u praćenju rada pravosuđa, ističući na prvom mjestu kako imaju problem s pristupom informacijama u pravosudnim institucijama.

Upozorila je i na privođenje novinara mimo odredaba Zakona o krivičnom postupku i traženje da otkriju izvore informacija što nije ni u skladu ni s tim zakonom, niti sa međunarodnim dokumentima, ali i primijetila kako su učestale reakcije predstavnika pravosuđa na novinarske tekstove.

– Pojedini predstavnici pravosuđa koriste svoju poziciju u pravosudnim institucijama, dakle poziciju moći, za napade na novinare, a ne koriste mehanizme kao što je pisanje demantija ili obraćanje Vijeću za štampu – napomenula je Rudić.

Prema njezinim riječima, pojedinci ne mogu prihvatiti legitimnu kritiku, nego koriste poziciju moći, iako su to osobe koje mogu kroz javni dijalog i javne nastupe negirati to što su pisali mediji.

– Oni to ne koriste nego podižu tužbu, pa se otvorio neuobičajen proces, rekla bih moda podizanja tužbi protiv novinara od strane nosilaca pravosudnih funkcija – rekla je Rudić.

Pred Privremenom istražnom komisijom svjedočio je i odvjetnik Marko Dragić, koji je, prije svega, ukazao na nekompetentnost i nesposobnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

Prema njegovom mišljenju, „sunovrat pravosuđa počeo je imenovanjem sadašnjeg predsjednika i nekoliko članova VSTV-a” za koje smatra da nisu bili u stanju u najmanju ruku zadržati zatečeni pravni red.

– Sve su glasniji zahtjevi za ostavkom i smjenom predsjednika i članova VSTV-a, ali ne treba očekivati ostavke jer to neće dozvoliti njihovi politički mentori kojima vjerno služe. Zato treba promijeniti član zakona kojima se mogu smijeniti – predložio je Dragić.

Smatra i da, usprkos stajalištu VSTV-a na koje se referirao u većem dijelu izlaganja, “parlamentarno istraživanje stanja u pravosuđu ne ugrožava pravosuđe, nego afirmira njegovu nezavisnost uvažavajući činjenicu da ona nije neograničena. Dakle, rad ove Komisije je afirmacija samostalnosti i nezavisnosti pravosuđa, a ne njegova negacija”, naveo je Dragić.

Na upit članova Komisije treba li zakonskim izmjenama odlučivati o tome trebaju li odvjetnici biti članovi VSTV-a, odnosno treba li ga razdvojiti na sudsko i tužilačko vijeće, odgovorio je “ako je sposobno da svoje djelovanje i uticaj na pravosuđe svede u zakonske okvire i postane efikasno, nema potrebe za razdvajanjem”.

– Kad su advokati u pitanju, zavisi od toga kako se biraju, jer je velika razlika između prijedloga i imenovanja. Ako će sve to dovesti u sukob interesa advokata s obavezama VSTV-a, onda sam protiv – rekao je Dragić.

Privremenu istražnu komisiju osnovao je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH s ciljem da istraži stanje u pravosudnim institucijama u državi, s posebnim osvrtom, kako je najavljeno, na sposobnost VSTV-a da učestvuje u procesima neophodnim na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Izvor: Detektor.ba