Nekoliko organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini zatražilo je od Ministarstva prave BiH da povuče prednacrt Zakona o slobodi pristupa informacijama ocjenjujući da on nije u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama.
Kako su naveli u zajedničkom zahtjevu, prednacrt u pojedinim dijelovima ugrožava stečena prava i dostignuća iz postojećeg Zakona, a posebno zabrinjava veoma dugačka lista izuzetaka ili mogućih ograničenja kod pristupa informacijama u posjedu javnih vlasti, kao i mogućnost da se rok (15 dana) za postupanje po zahtjevima za pristup informacijama produži na još 15 dana.
Također, prednacrt predviđa da je drugostepeni organ u postupcima za ostvarivanje prava na pristup informacijama Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara koji se ne može smatrati nezavisnom institucijom s ljudsko-pravaškim mandatom.
Organizacije brine i to što je Institucija ombudsmana za ljudska prava gotovo potpuno izostavljena iz prednacrta, iako je to jedina nezavisna institucija koja je do sada pratila primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama.
Konvencija Vijeća Evrope o pristupu službenim dokumentima predviđa da bi države trebale educirati javne institucije o njihovim obavezama u vezi s pristupom informacijama, učeći ih kako da pravilno primjene zakon, ali ovaj prednacrt to ne predviđa.
Pozdravile su to što je Ministarstvo uputilo prednacrt u konsultacije pozivajući sve učesnike da u ranoj fazi izrade propisa daju svoj doprinos, kao i što se u prednacrtu predviđa takozvana proaktivna transparentnost ili obaveza javnih organa da veliki broj informacija objavljuju na svojim službenim web stranicama i centralnom portalu.
Organizacije civilnog društva zahtijevaju da pri doradi Prednacrta Ministarstvo uvaži njihove prijedloge, i da posebno obrati pažnju na to da proaktivna transparentnost ne smije biti prepreka ostvarivanju prava na pristup informacijama na zahtjev.
Također, traže da se zakonom osigura okvir za edukacije službenika za informiranje i svih institucija koje postupaju u postupcima za ostvarivanje prava na pristup informacijama te da izuzeci kod pristupa informacijama moraju biti precizno normirani i svedeni na zaštitu uskog kruga legitimnih vrijednosti (nacionalna sigurnost, zaštita privatnosti, sprečavanje kriminala i slično).
Zatraženo je i da se test javnog interesa kojim se utvrđuje da li je opravdana primjena izuzetka bude razrađen i jasno preciziran u Zakonu kako bi se zaštitio interes javnosti te da rokovi za postupanje kod zahtjeva za pristup informacijama moraju biti kratki i nikako se ne smije dopustiti dodatno produženje roka.
– Institucije koje osiguravaju primjenu zakona moraju biti nezavisne i specijalizirane za oblast pristupa informacijama – navodi se u zahtjevu organizacija civilnog društva koji je objavila Vanjskopolitička inicijativa BiH kao jedna od potpisnica pisma.
Naglašavaju da je Zakon o slobodi pristupa informacijama jedan od ključnih zakona za osiguranje medijskih i građanskih sloboda i omogućuje novinarima, građanima, aktivistima i organizacijama da prate rad javnih tijela te svaka izmjena ovog propisa mora biti pažljivo razmotrena i usklađena sa međunarodnim standardima.
Organizacije potpisnice: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH), Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH), Udruženje/udruga BH novinari, Fond otvoreno društvo BiH, Centar za zastupanje građanskih interesa, Sarajevski otvoreni centar (SOC), Udruženje građana „Zašto Ne“, Vanjskopolitička inicijativa BH (VPI), Centar za promociju civilnog društva (CPCD) i Civil Rights Defenders (CRD).
