Pedeset i jedan odvojeni izbori proces – po jedan u svakoj saveznoj državi i jedan u distriktu Washington. Svako sa odvojenim pravilima bez izborne komisije na nacionalnom nivou da proglasi pobjednika. Kako, onda, brzo i precizno odrediti ko je pobijedio poziciju u najvišem uredu u Sjedinjenim Američkim Državama?

Tu na scenu stupaju mediji – tako je bilo od 1848. godine kada je Associated Press (AP) proglasio pobjednika na izborima, Zacharyja Taylora kao izabranog predsjednika.

Izborni ili Elektorski koledž zapravo bira predsjednika kako je propisano Ustavom SAD – proces počinje općim glasanjem po saveznim državama, ali za ovaj posao su potrebne sedmice.

U tom čudnom vakuumu koji je stvorio federalistički sistem i pogoršan tokom 1800-ih sporim prebrojavanjem i komunikacijom oko prijavljivanja povratnih informacija, novinske agencije pojavile su se kao glavni igrači u prvo, sakupljanju i sabiranju glasova pristiglih iz svake države od izbornih zvaničnika, i onda proglašavanju pobjednika na osnovu prebrojanih glasova.

Mnogo ljudi je ovih dana iznenađeno ovim načinom rada, uključujući i predsjednika Donalda Trumpa. AP i glavne televizijske mreže u SAD proglasile predsjedničku trku u korist demokrate Joe Bidena, Trump je napisao na Twitteru: “Od kada mediji ‘proglašavaju ko je sljedeći predsjednik’?”.

Očekivanja da se rezultati imaju odmah u izbornom danu novijeg su datuma, kao i ideja o samo jednom izbornom danu.

Osnivači SAD, očevi nacije, kreirali su instituciju Elektorskog koledža – elektore po saveznim državama koji odabiru predsjednika – jednim dijelom zato što bi zadržavanje moći na nivou država bio jedini način da savezne države podržavaju Ustav, kaže Alex Keyssar, stručnjak za prava birača na Univerzitetu Harvard.

Od američkog građanskog rata (1861-1865.), ruralni a naročito južnjački političari su imali primjedbe na davanje moći u vezi izbora federalnoj vladi, kaže on.

Tokom rane historije SAD-a izbori su trajali danima, i nisu sve države glasale istog dana. Pojava telegrafa – i briga da bi jedna država mogla uticati na drugu – dovela je do jedinstvenog dana predsjedničkih izbora, prema riječima Davida Greenberga, profesora historije i novinarstva sa Univerziteta Rutgers.

Kako su prolazili sati 4. novembra nakon zatvaranja birališta, još uvijek nije bilo jasno ko je pobijedio: sadašnji predsjednik Donald Trump ili njegov demokratski rival Joe Biden.

Kada se završe predsjednički izbori svaka savezna država bira predstavnika za Elektorski koledž – broj se bazira na veličini svake države, odnosno broju stanovnika i tome koliko predstavnika i senatora država ima u Kongresu. Ti predstavnici, koji su položili zakletvu da će glasati za kandidata koji je osvojio više glasova u toj državi, ne glasaju do 14. decembra.

Predsjednik Senata i arhivar moraju dobiti potvrde o rezultatima izbornih glasova najkasnije do četvrte srijede u decembru – ove godine, 23. decembra. Rezultati izbornih glasova svake države potom se šalju novoizabranom Kongresu, koji će se sastati 6. januara i objaviti rezultate.

Evolucija uloge medija od instinkta da se izvještava do onoga ko objavljuje pobjednika desila se najviše zbog toga što Amerikanci nisu željeli da čekaju sredinu decembra kako bi saznali rezultate.

Nasuprot stvarnosti decentralizirane vlade, niko osim medija nije bio voljan da preuzme troškove prebrojavanja glasova, kaže Rick Edmonds, analitičar medijskog poslovanja s Instituta za medijske studije Poynter. Savezna izborna komisija regulira neke aspekte izbora, ali ne zbraja glasove. Tako je ostao vakuum između rezultata pojedinih država i kolektivne odluke zemlje.

Uloga AP-a u prikupljanju prebrojanih glasova i analiziranju podataka prethodila je američkom građanskom ratu. Američke televizijske mreže počele su da rade vlastite analize u trci između Richarda Nixona i Johna F. Kennedyja 1960. godine, proučavajući podatke i objavljujući pobjednika po državama.

Ove godine ovaj napor je bio dodatno zakompliciran zbog pandemije izazvane koronavirusom. Ljudi su odlučili glasati prijevremeno ili poštom, što je u nekim državama rezultiralo sporijim brojanjem glasova.

Trka je također bila tijesna u mnogim državama, što usporava utvrđivanje pobjednika. Glavne medijske mreže i AP proglasili su pobjednika u predsjedničkoj trci u subotu, 7. novembar, četiri dana nakon izbornog dana.

AP koristi mrežu freelance novinara raspoređenu po 50 saveznih država koji sakupljaju glasove od službenika na nivou okruga i drugih lokalnih zvaničnika. Drugi novinari AP-a sakupljaju rezultate sa internetskih stranica saveznih država i okruga, kao i putem elektronskih izvora podataka iz država.

Novinske organizacije širom svijeta koje preuzimaju podatke AP-a koriste ovo prebrojavanje za izvještavanje o rezultatima. U međuvremenu, analitičari po saveznim državama i urednici AP-a prate prebrojavanje glasova – u kombinaciji sa istraživanjima koja uključuju demografske podatke, historiju glasanja i statistike o prijevremenom glasanju – kako bi proglasili pobjednika.

U subotu ujutro AP je proglasio demokratu Joea Bidena za pobjednika nakon što je utvrdio da je pobijedio u Pennsylvaniji, što mu je pridodalo preko 270 glasova elektora. Glavne američke televizijske mreže slijede sličan postupak, koristeći prebrojavanje glasova AP-a ili drugo prebrojavanje glasova za proglašenje rezultata trke.

– Prednost toga što slobodni mediji to rade je ta što su slobodni mediji slobodan i nezavisni, barem u teoriji – kaže Keyssar, ali ovo proglašenje nema službeni status, tako da njegovi zaključci ni za koga nisu obavezujući. To stvara zabunu.

U prespektivi nema većih napora da neko drugi preuzme taj posao.

Poznat je slučaj kada je Chicago Daily Tribune 1948. godine preštampao naslov “Dewey pobijedio Trumana” sa naslovne stranice svog prvog izdanja kada su rani rezultati davali utisak da je Thomas Dewey u prednosti, ali situacija se preokrenula, a predsjednik Harry S. Truman je uprkos anketarima pobijedio.

Godine 2000. glavne TV mreže i AP proglasili su rezultate na Floridi u korist demokrate Ala Gorea, najviše se oslanjajući na rezultate anketa o izborima. Dok su glasovi prebrojavani, svi su promijenili pravac izvještavanja.

TV mreže proglasile su da je republikanac George W. Bush dobio prednost u toj državi, kasnije su povukle i tu izjavu. AP je zadržao objavu drugog proglašenja, smatrajući da je trka preblizu. Više od mjesec dana kasnije, američki Vrhovni sud zaustavio je ponovno brojanje glasova i zaključio u korist Bushove pobjede.

Trumpov izborni štab obećao je da će osporiti Bidenovu pobjedu na sudovima. U ponedjeljak, 9. novembra, je američki ministar pravosuđa William Barr ovlastio savezne tužioce širom SAD-a da slijede “značajne optužbe”, ako postoje, o nepravilnostima u glasanju prije nego što Izborni koledž potvrdi izbore. U njegovom memorandumu nisu utvrđeni konkretni slučajevi navodne prevare.

AP-ov urednički kolegij koji donosi odluke uzima u obzir pravne izazove i sporove kada utvrđuje da li je trka sigurna za proglašenje rezultata, kaže Sally Buzbee, izvršna urednica AP-a.

Trumpov advokat Rudy Giuliani u subotu je održao konferenciju za novinare u Philadelphiji kako bi razgovarao o tvrdnjama o prevari kada je saznao da su AP i druge medijske mreže proglasile pobjedu Bidena. Istaknuo je da mediji nemaju službenu ulogu u odlučivanju o tome ko će postati američki predsjednik.

To je tačno, ali Edmonds je rekao da očekuje da će se praksa objavljivanja nastaviti. Kako kaže, to je već utemeljeno i iako vjeruje da medijske organizacije mogu poboljšati metode, navodi  da ne vidi razloge u prilog tome da sistem nije funkcionirao.

Izvor: Radio Slobodna Evropa