Godinu dana nakon što je Evropska komisija izradila zakon o slobodi medija (EMFA) 2022. godine, kao odgovor na sve veća kršenja slobode, zastupnici Evropskog parlamenta sa 448 glasova za, 102 protiv i 75 suzdržanih izglasali su verziju zakona koja je mnogo bolja od one koju je odobrilo Vijeće EU.
Dva tijela, Parlament i Vijeće, sada se moraju dogovoriti o zajedničkoj verziji zakona. No jedna će odredba biti predmet žestoke rasprave. Riječ je o nadzoru novinara i povjerljivosti njihovih izvora. Naime, Parlament je odobrio zaštitne mjere koje ne postoje u zakonodavstvu mnogih evropskih zemalja.
– Odbrana nacionalne sigurnosti ne smije se koristiti kao bjanko ček za dopuštanje nadzora novinara i otvaranje puta svim vrstama zloupotreba, kao što se pokazalo u nedavnim slučajevima nadzora u Grčkoj i Mađarskoj uz pomoć špijunskih programa Pegasus i Predator – kazala je predstavnica Reportera bez granica (RSF) u EU Julie Majerczak.
Na zahtjev Francuske, Vijeće EU-a je usvojilo verziju EMFA-e koja kaže da odredbe EU-a koje štite novinare “ne dovode u pitanje odgovornost država članica da čuvaju nacionalnu sigurnost”. Budući da se neke vlade očito pokušavaju zaštititi od uplitanja u područje nacionalne sigurnosti, izazov je stoga održati nivo zaštite u verziji Parlamenta.
Verzija koju je danas odobrio Evropski parlament garantira povjerljivost izvora novinara. Njime se zabranjuje državama članicama EU-a, institucijama EU-a i subjektima iz privatnog sektora da prisiljavaju medije da otkriju informacije o svojim izvorima.
Ova se zaštita odnosi na medijske zaposlenike, članove njihovih porodica i sve koji su dio njihove profesionalne mreže. Ne mogu biti privedeni, sankcionirani ili pretreseni, a oprema im se ne može oduzeti. Također zabranjuje se pristup šifriranom sadržaju novinara i stavljanje novinara pod bilo kakvu vrstu nadzora.
Bilo koja od ovih radnji moguća je samo ako je izričito odobrena od neovisnog pravosudnog tijela i samo ako te radnje ne dopuštaju povredu povjerljivosti novinarskih izvora.
Oni također podliježu drugim strogim uvjetima: oni moraju biti jedini način da vlasti pronađu potrebne informacije, a te informacije ni na koji način ne smiju biti povezane s “profesionalnim djelovanjem pružatelja medijskih usluga i njegovih zaposlenika”.
Tu je još jedna odredba koja će biti u središtu pregovora između Parlamenta i Vijeća i odnosi se na moderiranje medijskih sadržaja od strane online platformi. Parlament je osigurao zaštitne mjere kako bi se spriječilo da platforme proizvoljno brišu ili ograničavaju članke.
Ako platforma smatra da sadržaj medijske kuće krši njezine uvjete korištenja, mora obavijestiti zainteresirane strane 24 sata prije nametanja bilo kakvog ograničenja, kako bi im dali vremena da odbrane sadržaj.
Ipak, metode EMFA-e za borbu protiv nedopuštenog sadržaja i dezinformacija nisu u potpunosti zadovoljavajuće. Njegove restriktivne mjere stupaju na snagu tek kada je sadržaj već online.
Tokom završne faze pregovora, RSF stoga poziva Evropski parlament i Vijeće EU da obavežu online platforme da pojačaju pouzdane novinarske izvore vijesti i to ne samo da bi se pomoglo u borbi protiv dezinformacija, već bi i osigurala održivost medija.
Izvor: RSF
