Odredbe koje reguliraju nadležnost Vijeća za štampu u postupku dodjele budžetskih sredstava medijima i ko može biti izdavač medija, dvije su osnovne tačke sporenja medijskih organizacija i predstavnika Vlade Srbije o Nacrtu zakona o javnom informiranju i medijima.
Ukoliko se odredbe koje reguliraju ko može biti izdavač medija usvoje onako kako je predviđeno u nacrtu, to bi mogao značiti posredan povratak države u vlasništvo medija, poručeno je s panela ‘Šta nam donose novi medijski zakoni’ kojeg je organizirala Koalicija za slobodu medija.
Kako je na panelu objasnio advokat Veljko Milić, prijedlog Ministarstva je da država može osnivati pravna lica (koja mogu biti izdavači medija), samo ta pravna lica ne smiju biti korisnici državne pomoći i ne mogu se baviti djelatnostima od javnog interesa.
– Drugim riječima to znači da izdavači medija ne mogu biti javna preduzeća, a sva druga pravna lica koja država osniva mogu biti izdavači medija – rekao je Milić koji je bio i član radne grupe za izradu nacrta zakona.
On navodi da slična situacija postoji i sada kada su u pitanju mediji čiji su izdavači ustanove čiji su osnivači nacionalni savjeti nacionalnih manjina. Kaže da su to mediji koji trpe najveći pritisak svojih osnivača, zbog toga što osnivač ustanove imenuje organe upravljanja izdavača medija.
– Ista situacija će biti ukoliko ovakva odredba prođe, država će imenovati organe upravljanja izdavača medija i preko njih imati apsolutnu kontrolu nad medijima – smatra Milić.
On podsjeća da je država, prije desetak godina, odlučila da se povuče iz medija, da je provedena privatizacija medija, te da je ostalo još nekoliko medija za privatizaciju. Sada se taj pravac napušta, država ponovo želi da se vrati u medije, a to nije propisano ni medijskom strategijom.
Da li država treba ili ne treba biti vlasnik medija, osnovno je pitanje predloženog zakonskog rješenja, ocijenio je direktor vijesti TV Nova S Slobodan Georgiev.
– Država je rekla prije deset godina ‘mi nećemo biti vlasnici medija’ i to su svi podržali, svi su tome aplaudirali. Onda je država nastavila biti vlasnik medija, osnovala je nove medije, pravila nove televizije, portale, novine i kupuje televizije -, rekao je Georgiev.
Nacrt zakona o javnom informiranju u medijima, između ostalog, sadrži i poglavlje koje regulira sufinansiranje projekata u oblasti javnog informiranja radi ostvarivanja javnog interesa. Tu se predlaže da jedan od kriterija za ocjenu pojekata bude i to u kojoj mjeri se medij putem koga će biti realiziran projekat pridržava profesionalnih i etičkih standarda.
Taj kriterij bi se dokazivao pribavljanjem podataka od nadležnih tijela da u godini koja prethodi konkursu nije izrečena mjera regulatornog tijela u slučaju elektronskih medija, ili da nije donijet akt samoregulacijskog tijela Vijeća za štampu, a kojima je utvrđeno da medij nije prekršio standard profesionalne etike.
Predsjednica Evropske federacije novinara (EFJ) Maja Sever je navela da Evropa igra na ulogu vijeća za štampu i medijskih veća, jer smatraju da bi to moglo relaksirati pritisak od SLAPP tužbi. Ona navodi da su ta vijeća važna u svakom medijskom okruženju , a slabiti njegovu nezavisnost nije evropski put.
Izvor: N1
