Više od 40 zemalja traži nezavisnu istragu o smrti Alekseja Navaljnog

Pozvali su Rusiju da, odmah i bezuvjetno, oslobodi sve političke zatvorenike, branitelje ljudskih prava, novinare i antiratne aktiviste

Više od 40 zemalja traži nezavisnu istragu o smrti Alekseja Navaljnog

Više od 40 zemalja zatražilo je nezavisnu međunarodnu istragu o smrti ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, tvrdeći da predsjednik Rusije Vladimir Putin snosi konačnu odgovornost.

Članice Evropske unije, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Ukrajina, Australija, Kanada, Novi Zeland i Norveška nalaze se među zemljama koje su u Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih nacija izrazile ogorčenje zbog smrti Navaljnog.

Četrdesetsedmogodišnji Navaljni, koji je umro u arktičkom zatvoru pod misterioznim okolnostima, sahranjen je 1. marta na groblju u Moskvi. Najmanje 120 osoba je uhapšeno u Rusiji zbog učešća na skupovima u čast sjećanja na njega.

– Ogorčeni smo smrću ruskog opozicionog političara Alekseja Navaljnog, za koju konačnu odgovornost snose predsjednik Putin i ruske vlasti – rekla je u ime 43 zemlje ambasadorica EU Lotte Knudsen tijelu UN-a za ljudska prava.

– Rusija mora dozvoliti nezavisnu i transparentnu međunarodnu istragu o okolnostima njegove iznenadne smrti. Neočekivana i šokantna smrt Navaljnog još je jedan znak ubrzane i sistematske represije u Rusiji – dodala je.

Zemlje su rekle da su duboko zabrinuti zbog “sistematskog uništavanja civilnog društva” i represije političke opozicije u Rusiji i inostranstvu.

Pozvali su Rusiju da, odmah i bezuvjetno, oslobodi sve političke zatvorenike, branitelje ljudskih prava, novinare i antiratne aktiviste koji su pritvoreni zbog mirnog ostvarivanja svojih ljudskih prava i protivljenja ruskom ratu u Ukrajini.

– Pozivamo Rusku Federaciju da okonča ovu klimu nekažnjivosti i stvori sigurno okruženje za političku opoziciju i kritičke glasove – navodi se u saopćenju. Također su pozvali Rusiju da “ukine opresivno zakonodavstvo i okonča političku zloupotrebu pravosuđa”.

– Rusko političko rukovodstvo i vlasti moraju biti pozvani na odgovornost. Navaljnijeva hrabrost, požrtvovanost i nepokolebljiva posvećenost pravdi, slobodi i demokratiji nikada neće biti zaboravljeni – kazala je Knudsen.

Navaljni je preminuo 16. februara poslije godina zatočeništva tokom kojih je proveo više od 300 dana u samicama, uskraćivana mu je medicinska njega, žalio se da je bio podvrgnut lišavanju sna i još mnogo toga. Ruski sudovi odbili su više od 40 pritužbi koje je podnio zbog navodnog zlostavljanja.

Evropski parlament je dan prije sahrane usvojio rezoluciju u kojoj se za smrt Navaljnog krivi država Rusija i predsjednik Vladimir Putin.

U vrijeme smrti, ovaj istaknuti kritičar Kremlja, služio je 19-godišnju kaznu zbog optužbi za ekstremizam koji su on, njegove pristalice, zapadni zvaničnici i drugi nazvali politički motiviranim. Pristalice Navaljnog vjeruju da je ubijen, a njegova udovica Julija je obećala da će nastaviti posao svog supruga.

Izvor: AFP/RSE

About The Author