(Jakarta) – Indonežanske vlasti pritvorile su više od 3.000 ljudi u sklopu nacionalne akcije tokom antivladinih protesta od kraja augusta 2025., saopćio je danas Human Rights Watch. Vlasti bi trebale nepristrasno istražiti navode o pretjeranoj upotrebi sile od strane sigurnosnih snaga, uključujući masovnu upotrebu suzavca, kako bi ugušile neslaganje i obeshrabrile buduće demonstracije.

Protesti su izbili 25. augusta u Jakarti zbog nedavno najavljenih beneficija za članove parlamenta te rastućih troškova života i nezaposlenosti, što je rezultiralo sukobima između sigurnosnih snaga i demonstranata. Nakon što se na društvenim mrežama proširio video u kojem policijsko oklopno vozilo usmrćuje vozača motocikla koji je radio za aplikacije, protesti su se proširili na gotovo 50 gradova širom zemlje, a neki su postali nasilni. Aktivisti navode da je najmanje 10 ljudi poginulo, stotine su povrijeđene, a 20 osoba se vodi kao nestalo.

„Indonežanske vlasti ne bi trebale odgovarati na proteste protiv vladinih politika pretjeranom silom i nezakonitim zatvaranjem demonstranata“, izjavila je Meenakshi Ganguly, zamjenica direktora za Aziju pri Human Rights Watchu. „Predsjednik Prabowo bi trebao shvatiti da će osuđivanje motiva demonstranata samo ohrabriti sigurnosne snage na zloupotrebe.“

Dana 15. augusta, vlada predsjednika Prabowa Subiantoa Djojohadikusuma objavila je odluku o stambenom dodatku za poslanike, što je izazvalo široke kritike, naročito zbog nedavnih mjera štednje koje su uključivale rezove u obrazovanju, zdravstvu i drugim uslugama. Hiljade studenata univerziteta i srednjih škola, zajedno s aktivistima, okupile su se 25. augusta na protestu ispred parlamentarnog kompleksa u Jakarti.

U večernjim satima oko 1.500 policajaca rastjeralo je demonstracije vodenim topovima i suzavcem, pozivajući se na policijsku praksu koja zabranjuje javne proteste nakon 18 sati. Došlo je do sukoba između demonstranata i policije, a nekoliko ljudi je povrijeđeno. Jedan bolničar rekao je Human Rights Watchu da je pomagao demonstrantima s posjekotinama i opekotinama od suzavca. „Vidio sam dvojicu mladića, vjerovatno srednjoškolaca, kako ih tuku u policijskom kamionu“, izjavio je.

Dana 28. augusta, brojni sindikati i studentske grupe organizovali su velike proteste u Jakarti i drugim gradovima, uglavnom ispred zgrada regionalnih parlamenata, tražeći veće plate. Novinar specijaliziran za ekonomiju posvjedočio je dolasku autobusa punih studenata ispred zgrade parlamenta u Jakarti. Protest je bio miran, studenti su držali govore, sve dok pojedinci nisu počeli gađati policiju kamenjem i koristiti bambusove štapove da probiju policijsku barikadu. Tada je mobilizovana Mobilna brigada – paravojna jedinica policije za kontrolu nereda i borbu protiv terorizma – kako bi rastjerala demonstrante.

Protesti su se proširili i na druga naselja, a policijska akcija izazvala je još više sukoba kamenicama. Policijsko oklopno vozilo usmrtilo je 21-godišnjeg vozača motocikla za aplikacije, Affana Kurniawana, nakon čega se vozilo udaljilo. „Bio sam na motoru, vozilo je projurilo s moje lijeve strane“, rekao je svjedok. „Mnogi vozači u zelenim jaknama pokušali su ga sustići i zaustaviti.“

Radnica na čišćenju snimila je incident telefonom i objavila ga na internetu, gdje se brzo proširio. To je izazvalo nove proteste, uključujući i hiljade dostavljača koji su organizovali demonstracije širom zemlje. Načelnik Nacionalne policije, general Listyo Sigit, izvinio se i uhapsio sedam policajaca zbog kršenja kodeksa etike.

Protesti su eskalirali širom zemlje, uključujući nerede i podmetanje požara. Dana 29. augusta, navodni demonstranti su, nakon sukoba s policijom, zapalili zgrade regionalne vlade u Makasaru (Južni Sulawesi) i Mataramu (otok Lombok). U Makasaru su tri državna službenika poginula u požaru, a demonstranti su pretukli do smrti vozača motocikla za kojeg su sumnjali da je policijski špijun. U Solo gradu (Centralna Java), vozač rikše navodno je preminuo zbog izloženosti suzavcu koji je koristila policija.

Dana 30. augusta, u Yogyakarti na Javi, student je pretučen na smrt. Dana 31. augusta, rulja je napala kuće više poslanika i ministra finansija Sri Mulyani. Na drugim mjestima demonstranti su bacali petarde, kamenje i Molotovljeve koktele na policiju, vladine zgrade, željezničke stanice i pješačke mostove.

Dana 1. septembra, interventna policija ispalila je suzavac na stotine studenata koji su kampovali noću na Univerzitetu Pasundan i Islamskom univerzitetu u Bandungu, Zapadna Java, nakon što su učestvovali u protestima. Dozvoljeno je da su deseci ljudi povrijeđeni. Jedan student je kasnije prikupio 47 ispaljenih suzavaca na kampusu Pasundan.

Predsjednik Prabowo reagovao je pozivom na smirenje i povlačenje privilegija za poslanike. No, istovremeno je bez osnova upozorio na „izdaju i terorizam“ te rasporedio vojsku na protestima. Neki studenti i organizacije civilnog društva obustavili su proteste kako bi „izbjegli eskalaciju nasilja od strane vlasti“, ali mirni protesti se i dalje održavaju u Jakarti i drugim gradovima. Mnogi demonstranti i organizatori sakrili su se iz straha od hapšenja pod optužbama za izdaju ili terorizam.

Policija je navodno proizvoljno uhapsila najmanje tri organizatora protesta. Khariq Anhar, student Univerziteta Riau na Sumatri, koristio je Instagram da informira demonstrante. Syahdan Husein objavljivao je na mreži X kako bi organizovao proteste u kvartu Gejayan u Yogyakarti, gdje se nalazi mnogo univerziteta. Delpredro Marhaen, izvršni direktor fondacije Lokataru sa sjedištem u Jakarti, koja je evidentirala 600 hapšenja i pružala pravnu pomoć srednjoškolcima, također je uhapšen.

Sigurnosne snage ne bi smjele koristiti nepotrebnu ili pretjeranu silu protiv demonstranata, poručio je Human Rights Watch. Iako pojedine radnje demonstranata mogu opravdati upotrebu sile, Osnovna načela UN-a o upotrebi sile i vatrenog oružja nalažu da sigurnosne snage, u najvećoj mogućoj mjeri, primjenjuju nenasilne metode prije pribjegavanja sili. Kad je zakonita upotreba sile neizbježna, vlasti moraju postupati uzdržano i proporcionalno težini prekršaja. Policija ne bi smjela koristiti vatreno oružje osim u situacijama neposredne prijetnje smrću ili teškim povredama.

Smjernice UN-a iz 2020. o upotrebi nesmrtonosnog oružja u provođenju zakona navode da se suzavac smije koristiti samo kada je potrebno spriječiti daljnje fizičke povrede i ne bi se trebao koristiti za rastjerivanje nenasilnih demonstracija.

Indonežanske vlasti trebale bi hitno i nepristrasno istražiti nepotrebnu ili pretjeranu upotrebu sile policije i drugih sigurnosnih snaga te adekvatno disciplinski ili krivično goniti odgovorne za zloupotrebe, saopćio je Human Rights Watch. Uhapšeni demonstranti trebali bi odmah biti optuženi za stvarni prekršaj ili pušteni na slobodu.

„Indonežanska vlada mora osigurati da sigurnosne snage poštuju prava na mirno okupljanje, slobodu izražavanja i pravično suđenje“, rekla je Ganguly. „Vojska se ne bi smjela koristiti u provođenju zakona u civilnom sektoru jer je još sklonija zloupotrebi sile.“

Izvor: https://www.hrw.org/news/2025/09/03/indonesia-end-crackdown-on-protesters-arbitrary-detention