Ustavni sud Republike Srpske odbacio je zahtjev Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda na izmjene Krivičnog zakona kojim se kriminalizira kleveta u ovom bh. entitetu, odlučeno je to na sjednici Suda RS-a. Preostaje potpis predsjednika RS-a Milorada Dodika da bi izmjene Zakona stupile na snagu.
Sud je na sjednici razmatrao pitanje prihvatljivosti zahtjeva Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa u Zakonu o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona koji je Narodna skupština izglasala 20. jula 2023. godine.
Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda RS je utvrdilo da zahtjev nije prihvatljiv.
– Zahtjev ne sadrži pravnu argumentaciju u smislu relevantnih normi i garancija Ustava Republike Srpske o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, već podnosilac zahtjeva u konkretnom slučaju, prevashodno, ukazuje na povredu državnih atributa BiH, kao i moguću povredu Ustava BiH – saopćeno je iz Ustavnog suda RS-a.
Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba da svako pitanje proglase “štetnim” za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe usvajanje zakona.
Zakon je usvojen uprkos višemjesečnim upozorenjima novinara i aktivista da on predstavlja udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u RS.
Sporni član zakonskih izmjena usvojenih u entitetskoj skupštini 20. juna predviđa kazne od 1.000 do 6.000 KM za klevetu, iznošenje ličnih i porodičnih prilika, te javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri ili nacionalnosti.
Predstavnici medijske zajednice su ranije najavljivali podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti usvojenih zakonskih izmjena.
Protiv kriminalizacije klevete su bile i međunarodne organizacije iz oblasti ljudskih prava, Kancelarija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, kao i Ambasada Sjedinjenih Država u Sarajevu.
U zajedničkom saopćenju od 21. jula, međunarodne institucije su, između ostalog, poručile da je kriminaliziranje klevete protivno međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava, te nije u skladu s evropskim putem Bosne i Hercegovine niti sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Izvor: RSE
