Novo globalno istraživanje potreba, koje je proveo UNESCO, otkrilo je zabrinjavajuće trendove u pravnoj odbrani novinara. Rezultati pokazuju da jedan od tri medijska advokata nije u mogućnosti da efikasno brani novinare, navodeći prijetnje, ograničene resurse i nedostatak specijalizirane ekspertize.
Istraživanje, provedeno u okviru UNESCO-ve globalne inicijative za borbu protiv strateških tužbi protiv slobode izražavanja, obuhvatilo je 347 odgovora advokata, sudija i tužilaca iz 78 zemalja. Paralelno s tim, održan je i prateći niz webinara o pravnim prijetnjama slobodi izražavanja, koji je okupio više od 500 učesnika iz Afrike, Evrope, Centralne Azije i Latinske Amerike.
Zabrinjavajući trend je potvrđen: 68 posto pravosudnih aktera izvještava da su strateške tužbe protiv novinara i medija sve inovativnije i da se brzo razvijaju. Iako kleveta i dalje ostaje česta taktika, koriste se i druge optužbe za ušutkivanje novinara, uključujući širenje lažnih vijesti, optužbe za terorizam ili protiv države na osnovu zakona o nacionalnoj sigurnosti, kao i finansijske optužbe.
Ovi nalazi potvrđuju trend istaknut u nedavno objavljenom UNESCO-ovom izvještaju o zloupotrebi finansijskih zakona za pritisak, ušutkivanje i zastrašivanje novinara i medija, gdje je zabilježen značajan porast optužbi poput iznude, utaje poreza i pranja novca.
– U slučajevima poput mog, moćne organizacije su shvatile da su pravne taktike najbolji način da se novinari ušutkaju bez da nas ubiju. Trenutno i dalje riskiramo odlazak u zatvor zbog neutemeljenih optužbi. Više nas ne tuže za klevetu, zbog posla koji radimo kao novinari, već za pranje novca ili druge izmišljene finansijske prekršaje – kazao je istraživački novinar iz Latinske Amerike.
Četvrtina advokata koji brane novinare izjavila je da su lično bili meta ili da poznaju kolege protiv kojih su vođeni krivični postupci, druga četvrtina bila je izložena cyber napadima i nadzoru, dok je gotovo svaki peti bio žrtva fizičkog napada ili prijetnji smrću. Ovi rezultati potvrđuju prethodna istraživanja o napadima na advokate, koja su proveli Američko udruženje advokata, Media Defence i Fondacija Thomson Reuters.
Gotovo devet od deset ispitanika radi u zemljama bez zakona protiv SLAPP tužbi (strateške tužbe protiv javnog učešća), a 80 posto njih je navelo da ne postoje ni napori za izradu takvih zakona.
Jedan od tri advokata morao je odbiti slučaj odbrane novinara zbog nedostatka resursa, specijalizirane ekspertize ili straha od odmazde.
Značajan dio pravosudnih profesionalaca izvještava da nisu dovoljno osposobljeni za vođenje ovakvih slučajeva: 34 posto advokata i 42 posto sudija i tužilaca navelo je da im je potrebna dodatna ekspertiza i resursi. Četiri od pet ispitanika smatra da promjene moraju početi unutar pravosudnog sistema, kroz veću koordinaciju između advokata, istražitelja, tužilaca i sudova.
Pored jačanja digitalne sigurnosti, pravnih mreža i saradnje, učesnici su istakli i potrebu za pružanjem hitne pomoći advokatima pod prijetnjom, kao i za ulaganjem u specijalizirano znanje.
– Mora postojati dijalog između advokata, istražitelja, tužilaca i sudova kako bi novinari, kao ključni ‘čuvari društva’, mogli obavljati svoju funkciju bez straha i prijetnji. Ako ne bude novinara, ko će društvu donositi istinu i činjenice – upitao je jedan od pravnika učesnika istraživanja.
UNESCO je organizirao i seriju webinara o pravnim prijetnjama slobodi izražavanja u Africi, Evropi i Centralnoj Aziji, te Latinskoj Americi. Više od 500 učesnika – advokata, sudija, tužilaca i novinara – podijelilo je iskustva o pravnom uznemiravanju i učestvovalo u diskusijama sa stručnjacima.
Tokom jednog webinara, Nancy Hernàndez Lopez, predsjednica Inter-američkog suda za ljudska prava, naglasila je hitnu potrebu da se spriječi indirektna pravna cenzura.
– Kako bi se spriječilo da pravni mehanizmi postanu instrument zastrašivanja, države imaju obavezu da izgrade institucionalne kapacitete među pravosudnim akterima, kako bi mogli prepoznati kada se tužba koristi kao sredstvo prikrivene cenzure – kazala je.
Istraživanje je provedeno u saradnji sa organizacijama Media Defence, Centre for Law and Democracy, American Bar Association, Thomson Reuters Foundation, Tornavoz, Cyrus R. Vance Center for International Justice i International Senior Lawyers Project.
U webinarima su učestvovali i OHCHR, Afrički sud za ljudska i narodska prava, Specijalni izvjestilac za slobodu izražavanja i pristup informacijama za Afriku, Inter-američki sud za ljudska prava, Evropska komisija i Vijeće Evrope.
Globalna inicijativa o strateškim tužbama protiv slobode izražavanja finansira se kroz Multidonatorski program za slobodu izražavanja i sigurnost novinara te Global Media Defence Fund, s ciljem izgradnje pravnog sistema koji osigurava povoljno okruženje za slobodu izražavanja i jačanje pravne zaštite novinara širom svijeta.
Izvor: UNESCO
