Bjeloruski sud započeo je suđenje zatvorenom aktivisti za ljudska prava Alesu Bialiatskom, jednom od dobitnika Nobelove nagrade za mir 2022. godine.

Bialiatski i još dvije vodeće osobe centra za ljudska prava Viasna koji je on osnovao suočavaju se s kaznom do 12 godina zatvora ako budu osuđeni za finansiranje protuvladinih protesta.

Uhapšeni su nakon masovnih protesta zbog izbora 2020. godine koji su autoritarnom predsjedniku Aleksandru Lukašenku osigurali novi mandat. Lukašenko, koji je na vlasti od 1994. godine, potisnuo je opoziciju i obračunao se s nezavisnim medijima.

Protesti iz 2020. godine trajali su nekoliko mjeseci, što je najveći val protesta koji je pogodio Bjelorusiju, a vlasti su poduzele oštre mjere. Više od 35.000 ljudi je uhapšeno, a hiljade njih pretukla je policija.

Optužbe na suđenju povezane su s Viasninim davanjem novca političkim zatvorenicima i pomaganjem u plaćanju njihovih pravnih troškova.

– Ovo je političko suđenje nobelovcu, koje nema nikakve veze s pravom – kazao je advokat Viasne Pavel Sapelko za Associated Press.

Glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric, upitan za reakciju generalnog sekretara Antonia Guterresa o suđenju, rekao je da je to vrlo zabrinjavajući razvoj događaja i još jedan primjer sve manjeg prostora za djelovanje aktivista i branitelja ljudskih prava.

Bialiatski nije mogao prisustvovati dodjeli Nobelovih nagrada u decembru te se njegova žena obratila u njegovo ime. On je podijelio nagradu za mir s ruskom organizacijom za ljudska prava Memorial i ukrajinskim Centrom za građanske slobode.

Lukašenko je dodatno zakomplicirao situaciju nakon što je ove sedmice potpisao zakon koji vlastima dopušta oduzimanje državljanstva političkim protivnicima.

Izvor: Associated Press