U 2025. godini baza podataka MFRR (Media Freedom Rapid Response-Brzi odgovor za slobodu medija) zabilježila je 25 kršenja slobode medija u Bosni i Hercegovini, koja su pogodila 45 osoba ili subjekata povezanih s medijima, što je značajan porast u odnosu na 17 slučajeva evidentiranih 2024. godine. Verbalni napadi, sa 18 zabilježenih slučajeva, ostali su najčešći oblik kršenja, a slijede ometanje rada (5), pravni incidenti (4), fizički napadi (4) i napadi na imovinu (2).
Od ukupno 18 slučajeva verbalnog zlostavljanja, sedam su počinili javni zvaničnici, uglavnom kroz diskreditirajuće i ponižavajuće izjave. Tokom konferencija za medije i javnih događaja, tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nezavisne medije nazivao je „kriminalcima“, a one koji primaju sredstva USAID-a „politički pristrasnim“. Javni zvaničnici su, također, koristili svoje profile na društvenim mrežama s velikim brojem pratilaca za širenje diskreditirajućih objava.
Među ozbiljnijim slučajevima navodi se ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, koji je javno diskreditirao medije poput Avaza, Istrage i Hayata. Gradonačelnik Mostara optužio je suvlasnika portala Hercegovina.info da stvara „atmosferu linča“. Dodatnu zabrinutost izaziva usvajanje takozvanog „zakona o stranim agentima“, koji bi se mogao koristiti za zastrašivanje i dodatni pritisak na kritičare vlasti.
Verbalni napadi privatnih osoba uključivali su zastrašivanje i nasilne prijetnje, a dva slučaja eskalirala su u fizičke napade. Uredniku portala Defter hefte upućene su prijetnje fizičkim nasiljem, uključujući i njegovog sina. Prijetnjama mržnjom i mizoginim porukama bile su izložene i Rabija Arifović iz magazina Stav te generalna sekretarka udruženja BH novinari Borka Rudić, od strane iste osobe koja je kasnije privedena.
Zabilježene su i četiri prijetnje smrću, uključujući one upućene Dini Durmiću, Evelinu Traki (Dnevni avaz) i Nataši Miljanović Zubac. Miljanović Zubac suočava se s kontinuiranim prijetnjama još od 2022. godine, kada joj je zapaljen automobil.
Nakon istraživanja navodnih kriminalnih aktivnosti unutar policije, Miljanović Zubac bila je uključena u više sudskih postupaka. Među njima su nalog za hapšenje Tužilaštva BiH, pretres njenog doma te nezakonito korištenje njenog telefona tokom zadržavanja, što predstavlja kršenje zaštite novinarskih izvora. Dodatno, protiv portala Drina Media podnesena je krivična prijava za klevetu od strane načelnika Policijske uprave u Zvorniku.
Pet slučajeva ometanja novinarskog rada pogodilo je 11 medijskih radnika ili povezanih subjekata. U februaru je Branislav Okuka, savjetnik tadašnjeg predsjednika Dodika, nasilno spriječio novinare BNTV-a, RTL-a i Al Jazeera Balkans da izvještavaju iz Narodne skupštine Republike Srpske. U martu je Dodik, nezadovoljan kritičkim pitanjima, naložio pripadniku osiguranja da zabrani novinarki Oslobođenja ulazak u Palatu Republike Srpske te je javno ponizio dopisnicu RTV-a na konferenciji.
Javni zvaničnici koristili su i netransparentne, u posljednjem trenutku izmijenjene mjere akreditacije, čime su novinare isključili sa sjednice Skupštine Grada Doboja. Među opstrukcijama privatnih osoba zabilježen je i etnički motiviran napad na ekipu koja je radila za medij na hrvatskom jeziku RTVHB. Posebno težak incident dogodio se u Brčkom, gdje su novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) fizički napadnuti, a njihova oprema oštećena.
Broj medijskih radnika ili povezanih subjekata pogođenih ovim slučajevima više se nego udvostručio u 2025. godini, što predstavlja alarmantan signal o rastućem pritisku na kritičko izvještavanje i odražava zakonodavne napore usmjerene na kriminalizaciju kritičkih glasova.
Dodatni udarac medijskom pluralizmu predstavljalo je i iznenadno gašenje sarajevske Al Jazeera Balkans u julu, iz ekonomskih razloga, nakon 14 godina emitiranja programa.
Izvor: MFRR
