FTV: SELEKTIVNO O PROTESTIMA U SARAJEVU

11. februar 2026. – 17. februar 2026.

KAKO (NE)IZVJEŠTAVATI O PROTESTIMA: Tramvaj koji je, iz još potpuno neutvrđenih razloga, iskočio iz šina u centru Sarajeva usmrtio je mladića iz Brčkog, a djevojčica iz Sarajeva teško je povrijeđena te su se ljekari danima borili za njen život. Bio je to povod za protestna okupljanja građana koja su počela spontano, ubrzo nakon nesreće i nastavljena su svaki dan do pisanja ovog teksta. Građani, uglavnom mladi, okupljali su se na mjestu nesreće, polagali cvijeće za stradalog mladića, a potom protestnom šetnjom odlazili do sjedišta tužilaštva, Vlade Kantona Sarajevo te ostalih nadležnih institucija. Od predstavnika ovih institucija tražili su brzu i temeljitu istragu, ali i ostavke. U dnevnicima FTV zahtjevi mladih bili su u potpuno drugom planu. Gledaoci su, primjerice, jedan od zahtjeva, a to je ostavka kantonalne vlade, čuli tek kad je kantonalni premijer Nihad Uk odstupio. I tad se u izvještavanju tek stidljivo provukla informacija da su njegovu ostavku tražili demonstranti. U istom dnevniku prilog je trajao tri i po minute, u kojem su nabrajani proceduralni koraci, zahvalnost predsjednice Naše stranke Sabine Čudić svom stranačkom kolegi Nihadu Uku jer je podnio ostavku te detalji unutar koalicionih prepucavanja ko je kad najavio, odnosno podnio ostavku. Dan kasnije emitiran je prilog o protestima, ali neupućenom bi bilo potpuno nejasno šta žele mladi koji se okupljaju u centru Sarajeva. Ali, zato je u fokusu bilo saopštenje jedne od grupa koja se ogradila od narednih protesta jer, kako navodi autor priloga, ne žele da bude zloupotrebe. Potom slijedi novinarski zaključak da to znači da organizatori protesta ne žele da ih se iskorištava za dalje prikupljanje političkih poena, iako se to nigdje u saopćenju ove grupe ne pominje. Nakon ove opaske protesti se povezuju s nemirima iz 2014. godine, iako sam autor kaže da su sva okupljanja protekla mirno. Izvještavanje o ovim protestima obiluje primjerima kako se ne bi trebalo raditi, ali vrijedi istaći još dva slučaja. U jednom od javljanja reporter kaže da je došlo do verbalnih sukoba vozača i okupljenih građana, ne nudeći nikakve informacije o tim sukobima, ali zaključuje da na sreću situacija nije eskalirala. Također, u jednom od dnevnika značajna pažnja posvećena je održavanju ročišta za određivanje pritvora vozaču tramvaja koji je sudjelovao u nesreći. Vijest je to koja se, bar prema tonu najava i reporterskog javljanja, isčekivala kao važna. Dan kasnije, a nakon što sud nije odredio pritvor, to je tek usput spomenuto.

„DIPLOMATSKA OFANZIVA“ BEZ DETALJA O DIPLOMATSKIM SUSRETIMA: Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković sudjelovali su na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. FTV je u svojoj centralnoj informativnoj emisiji to nazvala diplomatskom ofanzivom koja je, kako je rekao jedan od sagovornika, razbila lobističku igru Milorada Dodika. U najavi ovog priloga, između ostalog, navedeno je da su dužnosnici iz BiH u svojim obraćanjima istakli glavne izazove, ali u prilogu se uopće ne navodi na kojem panelu su sudjelovali bh. dužnosnici. Iz izjave Borjane Krišto, predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, saznajemo da je bila sudionica okruglog stola koji je organizovala Vlada Hrvatske, ali ne i da li je ovaj događaj bio dio Minhenske sigurnosne konferencije, ko su ostali sudionici i slično. U više navrata se pominju sastanci s dužnosnicima drugih država, ali gledaoci nisu vidjeli nijedan snimak ili fotografiju tih sastanaka. Emitirane su fotografije rukovanja dužnosnika BiH i njihovih kolega ili fotografije na kojima su u sali ili holu s nekim od predstavnika drugih država. Minhenska sigurnosna konferencija je značajan svjetski događaj i pokrivanje ovakvih događaja zahtijeva ozbiljan pristup koji podrazumijeva novinarsku ekipu na terenu koja bi snimila sastanke, razgovore i obraćanja dužnosnika BiH. Ovako su gledaoci vidjeli par fotografija, neke od njih skinute i s društvenih mreža, te čuli impresije domaćih dužnosnika. Izvještavanje o sudjelovanju dužnosnika BiH na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji podsjeća na izvještavanje s prošle jeseni održanog samita u okviru Berlinskog procesa tokom kojeg također nismo mogli vidjeti nijedan kadar onog o čemu se izvještavalo.

PREDSJEDNICA FBIH ODUSTALA OD APELACIJE USTAVNOM SUDU FBIH: Predsjednica bh. entiteta Federacija BiH Lidija Bradara saopštila je da je povukla svoj zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji. Osim ove vijesti, u Dnevniku FTV emitiran je i dio njenog saopćenja u kojem navodi da su se promijenile okolnosti u vezi s ovim zakonom i da vjeruje da se cilj zbog kojeg je podnijela apelaciju sad može ostvariti u redovnom zakonodavnom postupku. Ovako sročena i emitirana vijest gledaocima ništa ne znači jer joj nedostaje kontekst. Bradara je apelaciju podnijela nakon što je ovaj zakon usvojen unatoč protivljenju stranaka s hrvatskim predznakom, koje su željele da projekt gradnje ovog plinovoda ne vodi BH-Gas kao firma u vlasništvu FBiH, nego kompanija formirana u jednom od mjesta u zapadnoj Hercegovini. Ili kako je to slikovito opisao Dragan Čović, predsjednik stranke iz koje dolazi Lidija Bradara: ako postoje tri elektroprivrede, tri telekoma, zašto ne bi postojala tri plinska preduzeća. Nakon toga, a prije odluke predsjednice FBiH da odustane od apelacije, aktuelna administracija SAD odlučila je da je ovo izuzetno važan projekt pa će ga graditi američka firma. Ništa od ovog nije rečeno u ovoj vijesti pa gledaoci teško da mogu zaključiti zašto je Bradara prvo podnijela, a zatim povukla apelaciju. Ovo je jedan od primjera koji pokazuju da je kontekst izuzetno važan kod pripreme medijskog sadržaja jer je besmisleno očekivati da svi gledaoci i čitaoci kontinuirano prate određeni proces. Polazna tačka svih priča mora biti da su jasne nekom ko ih prvi put gleda, sluša ili čita.

Ocjena: 6

BHT1: THOMPSONOVA ŠIROKOBRIJEŠKA PRIČA

4. februar 2026. – 10. februar 2026.

ZNAČAJ PARLAMENTARNIH ZAKLJUČAKA: Ustavno-pravna komisija Predstavničkog doma Parlamenta BiH, većinom glasova, usvojila je zaključak u kojem se, pojednostavljeno rečeno, navodi da visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH nema pravo da donosi odluke o nametanju zakona. BHT1 je izvijestio o tome te kroz izjave tri sagovornika pokušao objasniti o čemu se radi. To baš i nije bio uspješan pokušaj jer sama informacija nije bila potpuna, a izjave sagovornika nisu baš pomogle da slika bude jasnija. O čemu se zapravo radi? Zaključci bilo kojeg tijela izvršne i zakonodavne vlasti nemaju nikakvu pravnu snagu; oni predstavljaju stav o određenom pitanju ili pojavi. To u ovoj vijesti nije jasno rečeno pa bi gledaoci mogli steći dojam da je Parlament odlučio da visoki predstavnik ne može nametati zakone. To se, naravno, nije desilo niti se može desiti jer, kako smo rekli, zaključak nema nikakvu pravnu snagu, a u konkretnom slučaju ovlasti visokog predstavnika su definirane međunarodnim aktima na koje domaće vlasti nemaju utjecaj. S obzirom na to da se radi o veoma osjetljivom pitanju, ovo je bila odlična prilika da se u razgovoru s gostom koji je stručnjak u ovoj oblasti ili bar kroz izjavu stručnjaka sve ovo precizno formulira i objasni gledaocima.

THOMPSONOVI KONCERTI U ŠIROKOM BRIJEGU: Marko Perković Thompson, pjevač iz susjedne Hrvatske na čijim nastupima se uzvikuju ustaški pozdravi i veličaju nacističke ideologije, nastupio je u Širokom Brijegu, u zapadnoj Hercegovini. Njegova dva nastupa u ovom gradu izgledala su kako se i moglo očekivati, uz veličanje fašističkih ideologija i širenje mržnje. BHT1 je ovaj događaj pratio vrlo intenzivno, ali u skladu s profesionalnim standardima i pravilima. Sredinom sedmice emitiran je prilog o pripremama za koncert u kojem je jasno navedeno da je, između ostalog, ovom pjevaču Grad Zagreb nedavno zabranio nastup zbog isticanja proustaških poruka i parola. U prilogu su sagovornici bili građani, analitičarka i predstavnici policije. U danima kad su održani koncerti objavljene su vijesti, a onda je u ponedjeljak emitiran prilog u kojem je navedeno da je na nastupima zabilježeno veličanje ustaškog režima, uzvikivan pozdrav “Za dom spremni” te govor mržnje. Reagovali su brojni političari; dio je tražio zabranu ulaska Thompsonu u državu, a dio tvrdio da na koncertu ništa nije bilo sporno. Sve ovo uredno je zabilježeno i preneseno gledaocima BHT1 na način koji odgovara standardima profesije. Jedini nedostatak je da dovoljno pažnje nije posvećeno činjenici da je koncertu prisustvovao sudija Ustavnog suda BiH Marin Vukoja, zbog čega su uslijedili zahtjevi za njegovom smjenom.

POSLOVANJE ŽELJEZNICA RS: Željeznice RS, entitetska željeznička kompanija, većinu vremena od svog osnivanja posluju s gubitkom. Problem je to s kojim se suočavaju sve vlasti u tom dijelu BiH i koji niko ne uspijeva riješiti. BHT1 je prošle sedmice emitirao jedan u nizu priloga o problemima ovog preduzeća koji se, kako se moglo čuti, samo gomilaju. U ovom prilogu sagovornici su ukazali i na problem s brojem uposlenih te na ideju o smanjenju broja radnika. To je očekivano naišlo na otpor i negodovanje. Prošlosedmična priča samo je jedna crtica koja ilustrira sistemski problem u ovom sektoru, a kojim se sistemski niko ne bavi. Priče poput ove ponekad nije jednostavno napraviti jer je lako upasti u zamku velikih brojeva i kompliciranih procedura, ali ovaj put autorima je uspjelo da jasno ukažu na problem te su gledaoci dobili kompletnu sliku o uzroku, odgovornima i posljedicama.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Proteklu sedmicu obilježila je nesreća u kojoj je tramvaj iskočio iz šina te usmrtio mladića iz Brčkog. Oba emitera, FTV i BHT1, posvetila su značajnu i očekivanu pažnju ovom događaju, ali su se pristupi značajno razlikovali. O pristupu FTV već smo pisali, ali, generalno gledajući, izgledalo je kao da je fokus samo na segmentima, a ne cijeloj slici pa je, primjerice, u jednom prilogu emitirana samo kratka izjava jednog od građana koji je sudjelovao na protestima, ali i izjave četiri dužnosnika. U drugom slučaju izjave građana su izrezane na način da je jako teško zaključiti šta je poruka, a jedan od sagovornika izgovara riječ odgovornost izvan konteksta. S druge strane, BHT1 je imao izbalansiran pristup u kojem su gledaocima ponudili informacije, a zaključke prepustili njima. Primjerice, u jednom od dnevnika reporter je razgovarao s jednim od učesnika protesta kojem je dao dovoljno prostora da objasni zahtjeve i očekivanja.

FTV i BHT1 različito su pokrivali i Minhensku sigurnosnu konferenciju. FTV je fokus stavio na sudionike iz BiH, dok je BHT1 uopćeno izvještavao o ovom događaju s fokusom na poruke međunarodnih zvaničnika. Primjetna razlika bila je i kod izbora tema. Sedmicu u Dnevniku FTV obilježile su uglavnom političke priče u kojima su novinari nerijetko iznosili zaključke i uopćene konstatacije. Primjerice, u prilogu o saslušanju predstavnika državne direkcije za nadzor neba emitiran je segment u kojem jedan zastupnik podiže laptop i nešto pokazuje predstavniku ove institucije. Ostalo je potpuno nejasno o čemu se radi. Drugi primjer je jedan od dnevnika u kojem su emitovani prilozi o isključivo političkim temama u kojima su sagovornici političari. Izuzetak je bila priča o problemima Koksare iz Lukavca.

Nasuprot ovom principu, BHT1 je u skoro svakoj informativnoj emisiji, iako je dio njih skraćen ili pomjeren zbog prenosa takmičenja sa Zimskih olimpijskih igara, pronašao prostora za priče koje nisu isključivo političke nego se odnose na probleme “običnih” građana. Pristup u kojem se dio političkih priča radi kroz prizmu građana je dobar model koji bi javni emiteri trebali češće primjenjivati.

Plus sedmice

FTV
FTV kontinuirano prati događaje u regionu i jedan od onih o kojima dosta kvalitetno izvještava su protesti u susjednoj Srbiji koji traju skoro više od godinu dana. I protekle sedmice gledaoci ovog javnog emitera mogli su saznati sasvim dovoljno informacija o posljednjim dešavanjima na ovim protestima.

BHT1
Uposleni u pravosudnim institucijama Zapadnohercegovačkog kantona krajem prošle godine stupili su u štrajk koji je potom prekinut pa nastavljen. Njihovi zahtjevi slični su zahtjevima pravosudnih djelatnika u Tuzlanskom kantonu. BHT1 redovito prati ovakve i slične priče iz mjesta koja su udaljena od glavnih centara u zemlji, što i jeste zadatak javnog servisa koji, u ovom slučaju, BHT1 uspješno ispunjava.

Minus sedmice

FTV
Grupa državnih parlamentaraca iz vladajuće koalicije podnijela je prijavu protiv bivšeg predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika i još nekoliko osoba zbog, kako su naveli, priprema za proglašenje nezavisnosti tog entiteta, a što je navedeno u ugovoru s jednom lobističkom kućom koju su angažirale entitetske vlasti. U ovoj vijesti pročitana su imena svih potpisnika ove prijave, što se teško može opravdati javnim interesom. Prijavu tužilaštvu može podnijeti bilo koji građanin, pa tako i parlamentarac. Da li će je tužilac prihvatiti i postupiti po njoj ovisi, ili bi trebalo ovisiti, samo o kvalitetu priloženih dokaza, a ne o broju potpisnika, pa je potpuno nejasno čemu nabrajanje svih potpisnika.

BHT1
Ono što je za FTV plus sedmice, za BHT1 je minus. Nedovoljno pažnje posvećeno je regionalnim događajima. U ovoj sedmici ponovo je izostalo kvalitetno izvještavanje o protestima u Srbiji koji traju više od godinu dana.