U posljednjem Indeksu medijskih sloboda organizacije Reporteri bez granica (RSF) se posebno naglašava opasnost “industrije lažnih sadržaja”, programa umjetne inteligencije i “propagandnih aktivnosti” Rusije.
Prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2023. godinu, koji procjenjuje okruženje za novinarstvo u 180 zemalja i teritorija i koji se objavljuje na Svjetski dan slobode medija, situacija je “veoma ozbiljna” u 31 zemlji, “teška” u 42, “problematična” u 55, a “dobra” ili “zadovoljavajuća” u 52 zemlje.
Drugim riječima, okruženje za novinarstvo je “loše” u sedam od deset zemalja, a zadovoljavajuće u samo tri od deset zemalja.
Prema ovogodišnjem indeksu je Norveška ponovo prva na listi, već sedmu godinu zaredom. Ali ono što je neobično je da je druga rangirana zemlja van te regije. Naime, Irska, koja se popela za četiri mjesta pa je sada na 2. mjestu, je sada ispred Danske, koja je pala za jedno mjesto na 3. poziciju.
Zatim slijede Holandija (6.), koja se popela za 22 mjesta, povrativši poziciju koju je imala 2021. godine prije nego što je ubijen kriminalistički reporter Peter R. de Vries.
Postoje promjene i na dnu Indeksa. Posljednja tri mjesta zauzimaju isključivo azijske zemlje: Vijetnam (178.), gdje RSF navodi da se odvija “lov” na nezavisne novinare i komentatore, te Kina, koja je pala za četiri mjesta na 179. mjesto, a i koju RSF opisuje kao najveći svjetski zatvor za novinare i jedan od najvećih izvoznika propagandnog sadržaja, dok je posljednja na listi Sjeverna Koreja (180.).
Generalni sekretar RSF-a Christophe Deloire izjavio je da indeks pokazuje “ogromnu volatilnost”, s velikim usponima i padovima, te promjenama bez presedana. Kao primjer toga se navodi Brazil, koji se popeo za 18 mjesta, te Senegal, koji je pao za 31 mjesto.
– Ova nestabilnost je rezultat povećane agresivnosti vlasti u mnogim zemljama i rastućeg animoziteta prema novinarima na društvenim mrežama i u fizičkom svijetu. Promjenljivost je također posljedica rasta industrije lažnih sadržaja, koja proizvodi i distribuira dezinformacije i osigurava alate za njihovu proizvodnju – dodao je.
Ovogodišnji indeks posebno naglašava efekte “industrije lažnih sadržaja digitalnog ekosistema” na slobodu medija. Naime, u 118 zemalja, dvije trećine od svih zemalja u indeksu, je većina ispitanika u anketi izjavila je da su politički akteri u njihovim zemljama često ili sistematski uključeni u masovne dezinformacijske ili propagandne kampanje.
– Zamagljuje se razlika između istinitog i lažnog, stvarnog i vještačkog, činjenica i izmišljotina, ugrožavajući pravo na informaciju. Do sada neviđena sposobnost petljanja u sadržaj koristi se da potkopaju oni koji utjelovljuju kvalitetno novinarstvo i oslabi samo novinarstvo – navodi se.
Dodatni “haos” u medijskom svijetu izaziva razvoj vještačke inteligencije. U međuvremenu, vlasnik Twittera Elon Musk zagovara samovoljan pristup informacijama zasnovan na plaćanju do krajnosti, pokazujući da su platforme živi pijesak za novinarstvo.
RSF upozorava da se industrija dezinformacija širi manipulativni sadržaj u ogromnim razmjerima, što je pokazalo istraživanje konzorcijuma Zabranjene priče (Forbidden Stories), projekta čiji je suosnivač RSF.
Također se upozorava na petu verzija programa Midjourney, koji generira vrlo detaljne slike na zahtjev, a pomoću kojeg se na društvene mreže postavljaju sve vjerodostojnije i lažne “fotografije” koje je teško otkriti. Navode se primjeri generiranih fotografija bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa kako zaustavlja policija osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea u ludačkoj košulji.
Navodi se kako je teren bio povoljan za povećanje propagandnih aktivnosti Rusije, koja je inače na 164. mjestu na Indeksu nakon pada za još devet mjesta od prošle godine.
Moskva je u rekordnom roku uspostavila novi medijski arsenal posvećen širenju poruke Kremlja na okupiranim teritorijama u južnoj Ukrajini, dok se jače nego ikada obrušila na posljednje preostale nezavisne ruske medije, koji su zabranjeni, blokirani i/ili proglašeni “stranim agentima”. Ruski ratni zločini u Ukrajini (79.) pomogli su ovoj zemlji da dobije jednu od najgorih ocjena za sigurnost na Indeksu.
Također se ističe da su SAD (45.) pale su za tri mjesta, te da su američki ispitanici u imali negativno mišljenje u pogledu okruženja za novinare, posebno o pitanju zakonskog okvira na lokalnom nivou i široko rasprostranjenog nasilja.
Ističu se ubistva dvojice novinara (Jeff German iz Las Vegas Review Journala u septembru 2022. godine i Dylan Lyons sa Spectrum News 13 u februaru 2023. godine) koja su imala negativan utjecaj na rangiranje zemlje.
Evropa, posebno Evropska unija, je regija svijeta u kojoj je novinarima najlakše raditi, ali je i tamo situacija mješovita. Njemačka (21.), u kojoj je zabilježen rekordan broj slučajeva nasilja nad novinarima i hapšenja, pala je za pet mjesta.
Poljska (57.), gdje je 2022. godina bila relativno mirna sa stanovišta slobode medija, popela se za devet mjesta, dok se Francuska (24.) popela za dva. Grčka (107.), gdje su novinare špijunirale obavještajne službe i moćni špijunski softver, i dalje ima najniži rang u EU.
Čak i ako je Afrika doživjela nekoliko značajnih uspona, kao što je Bocvana (65.), koja je napredovala za 35 mjesta, novinarstvo je općenito postalo teže na ovom kontinentu i situacija je sada klasificirana kao “loša” u gotovo 40 posto njegovih zemljama (u odnosu na 33 posto u 2022.).
Oni uključuju Burkinu Faso (58.), gdje je lokalno reemitiranje međunarodnih emitera zabranjeno, a novinari su deportirani, i Sahel općenito, koji je u procesu postajanja “zone bez vijesti”. Nekoliko novinara također je ubijeno u Africi, uključujući Martineza Zongoa u Kamerunu (138.). U Eritreji (174.), mediji ostaju u despotskom stisku predsjednika Issaiasa Afwerkija.
Azijsko-pacifički region i dalje ima neke od najgorih svjetskih režima za novinare. Mijanmar (173.), drugi najveći zatvorenik novinara u svijetu od vojnog udara u februaru 2021. godine, i Afganistan (152.), gdje se okruženje za novinare i dalje pogoršava, a novinarke su doslovno izbrisane iz javnog života, i dalje su na kraj Indeksa.
Regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike su i dalje su najopasnije regije svijeta za novinare, sa situacijom koja je klasificirana kao “veoma loša” u više od polovine zemalja. Vrlo niska ocjena nekih zemalja, uključujući Siriju (175.), Jemen (168.) i Irak (167.), su posljedice velikog broja novinara koji su nestali ili su taoci.
