Treći maj tradicionalno se obilježava kao Svjetski dan slobode medija. To je redovna prilika da se ukaže na složene uvjete u kojima novinari obavljaju svoje zadatke. Što je situacija u nekoj državi kompliciranija, to je njima i redakcijama teže raditi. Sa strepnjom ovdje bilježimo da je sloboda medija u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve ugroženija, a posljednjih mjeseci taj je proces eskalirao kao nikad do sada. U Republici Srpskoj politička garnitura sprema se da putem zakona radikalno ograniči medijske slobode, što je popraćeno i otvorenim napadom na istaknute novinarske predstavnike. Automobili Aleksandra Trifunovića i Nikole Morače su oštećeni, sve je popraćeno prijetnjama smrću njima i njihovim obiteljima, a stvar je dodatno eskalirala neobuzdanim insinuacijama entitetskog predsjednika Milorada Dodika da su oni sami oštetili sopstvenu imovinu. Morači je tokom prethodnog saslušanja oduzet i telefon, za šta nije bilo zakonskog uporišta.

S druge strane, u Sarajevu, krajem aprila, tokom protesta ispred Federalnog parlamenta učesnici prosvjeda uznemiravali su novinarske ekipe koje su izvještavale sa skupa. Paralelno s tim, desetine novinara u svim krajevima države izloženo je konstantnim prijetnjama i suptilnim šikaniranjima samo zato što svoj posao pokušavaju raditi onako kako treba, neovisno i hrabro. Novinarka Al Jazeere Dalija Hasanbegović Konaković mjesecima trpi brutalne prijetnje i uvrede, ne zbog nekog teksta ili ukupnog novinarskog angažmana, nego zato što je supruga aktuelnog ministra spoljnjih poslova i neformalnog vođe političke grupacije poznatije kao Trojka.

Situacija nije ništa bolja u odnosno na prethodnih 12 mjeseci. Tokom 2022. godine u bazi napada na novinare na stranici safejournalists.net registrovan je ukupno 31 slučaj napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije u BiH, među kojima i dva fizička napada. Zabilježena su 22 slučaja prijetnji smrću novinarima, verbalnih i drugih oblika prijetnji te političkih pritisaka na novinare/ke i medije. Registrovano je sedam napada i prijetnji upućenih medijskim kućama. Broj političkih pritisaka i verbalnih prijetnji novinarima povećan je za čak 40% u odnosu na 2021. godinu. Zabilježen je i znatan porast govora mržnje prema novinarima/kama, posebno u online prostoru.

Ni socijalna slika nije ništa bolja. Većina novinara radi u teškim uvjetima, za taj rad nisu adekvatno plaćeni, a često izostaju i elementarne garancije penzionog i zdravstvenog osiguranja. Nakon svega, utisak je da u Bosni i Hercegovini nikada nije bilo teže biti novinar, a ako se ostvare prijetnje iz Republike Srpske i u zakonske norme ugrade odredbe o drakonskim kaznama za uvrede, to bi mogao biti potpuni krah i faktički kraj slobodnog novinarstva, ne samo u manjem entitetu, nego u cijeloj državi.