Mnogi su invaziju na Ukrajinu nazvali prvim “TikTok ratom” na svijetu, a stručnjaci kažu da je krajnje vrijeme da se platforma za kratke video – nekada poznata prvenstveno po sinhronizacijama usana i plesnom izazovu – shvati ozbiljno.

Neki političari upravo to rade. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy apelirao je na “TikTokere” kao grupu koja bi mogla pomoći u okončanju rata. Prošle sedmice predsjednik SAD-a Joe Biden razgovarao je s desecima vrhunskih korisnika aplikacije na prvom sastanku te vrste kako bi informirao utjecajne osobe o sukobu u Ukrajini i kako ga SAD rješavaju.

Ali čak i dok svjetski čelnici sve više legitimiraju platformu, drugi je i dalje odbacuju kao neozbiljnu. Sastanak u Bijeloj kući ismijavan je u emisiji Saturday Night Live u skeču i nemilosrdno ismijavan na Twitteru, dok je republikanski senator Josh Hawley korio Bidena jer traži od “tinejdžera da rade njegov posao”. Stručnjaci kažu da je ovakav stav pogrešan.

– Ljudi koji ne odvajaju vremena da ga razumiju stalno zanemaruju i odbacuju TikTok. Mnogi problemi koje danas viđamo proizlaze iz ove lažne ideje da je to samo aplikacija za ples – rekla je Abbie Richards, nezavisna istraživačica koja proučava aplikaciju.

Sadržaj vezan za Ukrajinu na TikToku eksplodirao je otkako je zemlja napadnuta 24. februara, a videozapisi s oznakom #Ukrajina premašili su 30,5 milijardi pregleda od 17. marta. Jedan izvještaj New York Timesa pokazuje da, proporcionalno, ukrajinski sadržaj na TikToku nadmašuje onaj na platformama više nego dvostruko većim.

S tim dramatičnim usponom došlo se i do brojnih dezinformacija. Videozapisi nepovezanih eksplozija ponovno su objavljeni kao da su iz Ukrajine. Mediji su iz videoigara predstavljali snimke kao da su događaji iz stvarnog života. Ruska propaganda postala je viralna prije nego što je mogla biti uklonjena.

– Odmah smo od početka sukoba vidjeli da je TikTok strukturno nespojiv s potrebama aktuelnog trenutka u vezi s dezinformacijama – kaže Richards.

TikTok ima niz značajki koje ga čine jedinstveno osjetljivim na takve probleme, navodi se u članku koji je objavio Harvard’s Shorenstein Center za medije pod naslovom TikTok, rat u Ukrajini i 10 značajki koje aplikaciju čine ranjivom na dezinformacije.

Njegove značajke služe za remiksiranje medija, omogućujući korisnicima učitavanje videa i zvučnih isječaka bez pripisivanja njihovog porijekla, što otežava kontekstualizaciju i provjeru video zapisa.

To je stvorilo digitalnu atmosferu u kojoj je “teško – čak i iskusnim novinarima i istraživačima – razlikovati istinu od glasina, parodija i izmišljotina”, dodali su istraživači.

Značajke dizajna unutar aplikacije također stvaraju jednostavan put za dezinformacije, kažu istraživači. Korisnici objavljuju uglavnom pod pseudonimima; datum prijenosa za videozapise nije vidljivo prikazan, što komplicira pokušaje kontekstualiziranja sadržaja; a struktura newsfeeda – sa svakim videozapisom koji zauzima cijeli zaslon korisnika – otežava traženje dodatnih izvora.

Za razliku od Facebooka, gdje je korisnikov feed ispunjen prvenstveno sadržajem prijatelja i ljudi koje poznaju, TikTokova stranica uglavnom je sadržaj stranaca koji je određen algoritmom kompanije.

I što se platforma više oslanja na algoritme, a ne na hronološki newsfeed, to može biti podložnija dezinformacijama, kažu stručnjaci. To je zato što algoritmi favoriziraju sadržaj koji je više angažiran.

– Jedna stvar koja je zajednička na svim platformama je da su algoritmi optimizirani za otkrivanje i iskorištavanje kognitivnih predrasuda za polarizirajući sadržaj. Dezinformacije su vrlo privlačne za korisnike, pa je vjerojatnije da će se pojaviti na feedovima – kaže Marc Faddoul, istraživač u TikTok Opservatory gdje se proučava platforma i pravila sadržaja.

Ove probleme pogoršava starost i veličina TikToka. Aplikacija je relativno mlada, pokrenuta je 2016. godine i brzo je narasla na 130 miliona korisnika u Sjedinjenim Američkim Državama i više od milijardu u svijetu. Iako je manja od Facebooka, koji ima 230 miliona korisnika u SAD-u i 2,9 milijardi globalno, platforma se suočava s istim problemima s manje resursa i manje iskustva.

TikTok se nastavlja razvijati nakon što je povećao broj korisnika tokom karantina uzrokovanih pandemijom koronavirusa 2020. godine, rekla je Emily Dreyfuss, istraživačica u Harvardskom Shorenstein centru za medije.

– Tada smo stvarno počeli vidjeti pomak od onoga što su ljudi mislili da je samo aplikacija za tinejdžere za izvođenje viralnih plesnih trikova – dodala je.

TikTok se, kao i mnoge druge kompanije društvenih mreža, trudio držati korak s navalom dezinformacija o ratu u Ukrajini.

Oni koriste kombinaciju algoritama i ljudskih moderatora za upravljanje platformom, rekla je glasnogovornica Jamie Favazza za Guardian, s timovima koji govore više od 60 jezika i dijalekata, uključujući ruski i ukrajinski.

– Nastavljamo s odgovorom na rat u Ukrajini povećanim sigurnosnim resursima kako bismo otkrili nove prijetnje i uklonili štetne dezinformacije – kazala je Favazza.

U međuvremenu je TikTok dodao savjete za digitalnu pismenost na svojoj stranici Discover “kako bi pomogao zajednici da procijeni i donese odluke o sadržaju koji gledaju online”. Godinama je dobrovoljno objavljivao izvještaje o transparentnosti o tome koji je sadržaj uklonio.

No istraživači kažu da se još treba učiniti. Unatoč tim potezima, neki medijski računi pod kontrolom države, poput RT-a, ostaju u aplikaciji, iako im je pristup zabranjen u Evropskoj uniji.

Richards, istraživačica TikToka, napomenula je da je kampanja dezinformacija koju je proučavala za nedavni izvještaj i dalje na platformi, s desecima videozapisa s natpisom “Ruski životi su važni” koji nastavljaju prikupljati hiljade pregleda.

TikTok je na mnogo načina bio daleko osjetljiviji na kritike od svojih prethodnika, uključujući divove društvenih medija kao što je Facebook. No, dok kompanija označava dezinformacije i razbija ruske državne sadržaje, obuzdavanje dezinformacija u masovnim razmjerima postaje kompliciranije nego ikad kako moć influensera raste.

Dobro praćeni računi imaju ogroman uticaj na to koje medije konzumiraju njihovi pratioci, bez obzira na to koliko stvarno imaju stručnost o određenoj temi. Studije pokazuju da će potrošači vjerojatnije vjerovati preporuci nekoga koga prate na društvenim mrežama nego tradicionalnoj reklami, a isto vrijedi i za informacije koje se dijele na internetu.

TikTok je “pokrenut kulturom koja cijeni pojedinačne kreatore i mikroslavne osobe specifične za platformu”, tvrdi se u dokumentu Shorenstein Centra, čineći uticajne osobe i ljude s velikim brojem pratitelja posebno osjetljivima na nenamjerno dijeljenje netačnog ili manipuliranog sadržaja.

– Influenseri imaju veliki poticaj da uđu u diskurs o događaju ili krizi koja je u toku, budući da te objave mogu povećati profile korisnika, čak i jedan viralni video može popularizirati cijeli račun – navodi list.

U međuvremenu, postoji vrlo malo provjera i ravnoteža u pogledu načina na koji djeluju u online medijskom prostoru, rekao je Dreyfuss, napominjući da djeluju u sličnim medijskim prostorima kao novinari s daleko manje obuke ili medijske pismenosti, kao što je kako provjeriti lažne tvrdnje.

– Ne postoji formalna odgovornost za influensere i oni se često služe samo hirovima svojih obožavatelja – rekao je Dreyfuss.

Stručnjaci kažu da zakonodavci i šira javnost pod hitno trebaju ozbiljno shvatiti sukob velikog uticaja s malo odgovornosti. Pozivajući vrhunske uticajne osobe u Bijelu kuću, Bidenova administracija poduzela je značajan korak u tom smjeru.

Sa svoje strane, influenseri također prepoznaju moć koju posjeduju. Jedna 18-godišnja TikTok zvijezda s više od 10,5 miliona pratitelja rekla je za Washington Post da sebe vidi kao “dopisnicu Bijele kuće za generaciju Z” koja je tu da “prenosi informacije na probavljiviji način”.

Izvor: The Guardian