MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

Što je nama 1. mart?

Referendum je bio jedan od ključnih događaja novije bh. povijesti. Karadžić je prijetio nestankom Bošnjaka, što se nije desilo. Ali Bosna i Hercegovina ne može se braniti dodatnim bošnjačkim nacionalizmom

DVADESET SEDAM GODINA OD OTVORENOG PISMA FRANJI TUĐMANU

Poruka poslana hrvatskom predsjedniku već je dio povijesti. Danas bi slično pismo valjalo poslati Kolindi Grabar Kitarović, Andreju Plenkoviću, Aleksandru Vučiću i Ani Brnabić

SVE PREDSJEDNIČINE LAŽI: Ko je rekao jogurt?

IZDVAJAMO O Jugoslaviji se priča samo kao o mraku punom zločina i nestašica, ali se šuti da je imala barem četiri puta bolje riješen sustav socijalne brige od države koju vodi KGK. I da je izgradila više škola i bolnica nego što je Hrvatska kadra isplanirati. Uostalom, sve i da nije bilo jogurta i kruha, to je eventualno moglo poslužiti kao motiv za promjenu društvenog uređenja, a ne za razaranje države.

SBB PROTIV SDA: Rat iznad kukavičjeg gnijezda

IZDVAJAMO SDA je od 1990. ključni politički agens među Bošnjacima, ma kakav oni odnos imali prema toj stranci-pokretu u izbornim ciklusima. Njeno gnijezdo su sadjeli pripadnici Mladih muslimana predvođeni utemeljivačem stranke Alijom Izetbegovićem. Rast velikosrpskog hegemonizma i velehrvatskih pretenzija motivirali su tadašnje Muslimane da se većma priklone SDA predvođenu ljudima s oreolom muslimanskih pravednika i mučenika, za koje su vjerovali da mogu braniti njihovu egzistenciju. Apsurda li, SDA se u prvim izborima udružila s eksponentima agresivnih nastojanja iz Srbije i Hrvatske – Srpskom demokratskom strankom i  Hrvatskom demokratskom zajednicom, kako bi zajedno pobijedili Savez komunista BiH (tada sa dodatkom Socijaldemokratska partija), koji je bio za, a ne protiv Muslimana i Bosne i Hercegovine.

HAJRUDIN ŠIBA KRVAVAC: Veliki majstor partizanskog vesterna

IZDVAJAMO “Kada umrem, ostavit ću dosta novca, dosta da se može napraviti skroman američki pogreb. Prvo, ne želim nikakav oficijelan, službeni, saveza boraca pogreb, ni komunistički pogreb, nek oni idu svi u pi… materinu. Hoću da me sahrane po pravom muslimanskom običaju. Sva ta regulativa muslimanska da se obavi. I kada zadnji oni sjednu i čučnu i kažu: ‘Hoćemo li mu halaliti?’ i ostali kažu ‘halalosum’ i svi odu, ostanu hodže da mole se Bogu, da tada grmne Internacionala.”

KAKO JE EMERIK BLUM STVORIO EKONOMSKO ČUDO

IZDVAJAMO Energoinvest danas nije niti sjena nekadašnjeg, što je razumljivo nakon rata u BiH i izgubljenog tržišta. Sudeći prema novinskim izvještajima, još uvijek sklapa vrijedne poslovne ugovore. U digitalnom arhivu INFOBIRO pronalazimo podatke da je od 2013. pa do 2016. godine sklopljeno više ugovora vrijednih 86,5 miliona EUR-a. U intervjuu sedmičniku Stav, u oktobru 2015. godine, generalni direktor Enes Čengić navodi da Energoinvest u Alžiru realizira projekte vrijedne više od 100 miliona eura. Bisera Hadžialjević, aktuelna direktorica Energoinvesta, u septembru 2016. godine potvrdila je za Dnevni avaz da je ova kompanija tokom 2016. sklopila ugovor vrijedan 40 miliona dolara sa kompanijom u Tanzaniji.

KAKO JE BIJELO DUGME ZAPOČELO RAT U JUGOSLAVIJI?

IZDVAJAMO Prosto je nevjerovatno kako nešto što je muzički spot od prije trideset i kusur godina može biti uvertira komentatorima za nacionalističko sijanje mržnje. Tako (po pravilu) priča o manje ili više vrijednoj pjesmi u momentu sklizne u nacionalističko pljuvanje.

KRATKA POVIJEST YU STRIPA: MIKA MIŠ, ANDRIJA MAUROVIĆ, BRANKO ĆOPIĆ, MIRKO I SLAVKO…

IZDVAJAMO Drugi značajan fenomen ovog vremena jeste list Nikad robom, kojeg pokreću “Dečje novine” iz Gornjeg Milanovca, u kojem će se profilirati brojni bitni domaći autori, poput Ivice Bednjanca, Desimira Žižovića Buina i Nikole Mitrovića Kokana. Najbitniji partizanski strip koji se objavljivao u Nikad robom sigurno je Mirko i Slavko. “Mirko, pazi metak!”, kao opšte mjesto, potiče upravo sa stranica Nikad robom. Iako je patio od ponekad klimavog scenarija koji se zasnivao na tamanjenju ogromnog broja priglupih i nesposobnih Nijemaca od strane dvojice glavnih likova, Mirko i Slavko su tih šezdesetih bili najčitaniji stripovski likovi. Interesantno je da je, suprotno od prethodno navedenih primjera partizanskih stripova, koji su adaptirani na osnovu filmskih predložaka, Mirko i Slavko je pretočen u film iz svoje originalne stripovske forme. Istoimeni film iz 1973. godine, u režiji Torija Jankovića, ostat će jedini regionalni film nastao po stripu. Partizanski stripovi će, postepenim raspadom Jugoslavije, nakon Titove smrti, polako početi da gube na popularnosti. Još jedna filmska adaptacija, ovog puta Balkan Express u izvedbi Gordana Mihića, Branislava Kerca i Branka Plavšića (još jednog od crtača Mirka i Slavka), bit će zabilježena kao zadnji primjer ovog podžanra.

MAGIČNA PRIVLAČNOST JUGOSLAVIJE: FENOMEN KOJI NE PROLAZI

IZDVAJAMO No, neovisno o ovim očekivanim razmimoilaženjima, pojava koja upada u oči, jednako kao i u slučaju medijske javnosti BiH, odnosi se na to da je Jugoslavija kao fenomen, čak više današnjice nego historije, u tolikoj mjeri prisutna na postjugoslavenskom prostoru da bi neupućeni čitatelj teško mogao povjerovati kako je riječ o državi koja se raspala prije 25 godina i koju političke elite grubo i unisono odbacuju kao bilo kakav oblik alternative.

JUGOSLAVIJA, MITSKA ZEMLJA: SVE SMO MOGLI MI…

IZDVAJAMO U zaključku ove kratke analize medijskog praćenja Jugoslavije kao teme, a slijedeći sve navedeno, možemo zaključiti kako se ona, koliko god je vodeći političari otklanjali, kao bauk vraća ovdašnjim društvima i medijima, i to u prvom redu zbog činjenice da je u komparaciji tog iskustva i aktualne situacije jasan značajan raskorak, kojeg mnogi teško imenuju, ali mu ne mogu pobjeći.