Bosna i Hercegovina mora usvojiti Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva i zakon o oglašavanju koji će štititi medijsko tržište BiH, te donijeti procedure o finansiranju medija iz javnih budžeta na jasan i transparentan način, neki su od glavnih zaključaka fokus grupe s predstavnicima medija iz Hercegovine, koja je održana u organizaciji Udruženja BH novinari.

Novinari, urednici i vlasnici medija su tokom online debate diskutirali o nepovoljnom finansijskom položaju brojnih medija u BiH koji je dodatno pogoršan od početka pandemije koronavirusa. Posljedice pandemije posebno su osjetili mladi novinari i freelanceri, kaže Kristina Gadže.

– Oni ovise o onome što zarade, a nemaju neki zakon na koji se mogu osloniti i koji bi štitio njihova prava. Prioritet je da se novinari informiraju o svojim pravima. Lokalni mediji u Hercegovini su jako podložni političkim utjecajima ali to je i razumljivo, jer jednostavno moraju nekako opstati – smatra Gadže.

Govoreći o prijedlogu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da se poveća porez za freelancere, novinarka Gloria Lujanović s portala Dnevnik.ba ističe da je nedovoljno poznavanje ove oblasti veliki problem.

Predložila je da Udruženje BH novinari pripreme i objave vodič za novinare iz kojeg bi novinari mogli saznati kakva su njihova prava i obaveze, posebno kada je riječ o radnim pravima i plaćanju poreza državi.

– Otkazi koje su dobile brojne kolege već na početku pandemije su pokazali koliko smo mi zapravo nezaštićeni. Ta opća nesigurnost navodi mnoge novinare da se pitaju zašto se uopće bave ovim poslom – kaže Lujanović.

Novinarka Sabina Čukle iz Konjica smatra da je veoma važno da medijski profesionalci stvore bolje uvjete za život i rad. Ona je navela i da se mnogi freelanceri i saradnici medija suočavaju sa neizvjesnošću hoće li im biti uplaćeni dogovoreni honorari za angažman.

Mile Limov s Radiopostaje Čapljina ispričao je da se ovaj medij finansira dijelom iz budžeta Općine, a dijelom iz marketinga.

– Nema nas ovdje puno zaposlenih, pa zato možemo reći da imamo dobre uvjete rada. Nikada nismo imali problema s kašnjenjem plaća i imamo iste uvjete kao i kolege koje rade u Općini i drugim institucijama – kazao je Limov.

Prema riječima Milanke Kovačević sa Direkt portala iz Trebinja, najvažnije je držati se standarda profesije te dodaje da je u početku radila za portal besplatno, iz potrebe da djeluje javno i doprinese društvu.

– Većina novinara prije ili kasnije nađe se u situaciji da opći interes stavi ispred ličnog interesa i to je nekakav naš usud. Ni sredstva iz budžeta koja se dobijaju uglavnom nikad nisu dovoljna za plate, ali su dovoljna za opstanak – kaže Kovačević.

Berislav Jurič s portala Bljesak.info kaže da oni koji raspodjeljuju budžete misle da mogu kontrolirati medije, ocjenjujući da nezavisno novinarstvo ne postoji jer svi ovise od nekoga.

Novinar i urednik portala StarMo Faruk Kajtaz smatra da živimo jedno od najgorih vremena za novinarstvo, kada je to vrlo potplaćen posao s obzirom koliko se energije ulaže, a s druge strane, novinari su izgubili ekskluzivitet na objavljivanje i prenošenje vijesti.

– Danas vam je konkurencija praktično svako ko ima profil na društvenim mrežama i to stvara jedno zagušenje medijskog prostora, gdje se onda gube profesionalni standardi, a novinar može biti bilo ko – rekao je Kajtaz, uz konstataciju da niko osim samih novinara neće promijeniti stanje nabolje.

Učesnici fokus grupe zaključili su da se ubuduće mora puno više pažnje posvetiti regulaciji rada medija, posebno kada je riječ o poštivanju profesionalnih standarda.

Sve manje se govori o novinarstvu među samim novinarima i sve manje se propituju novinarske vrijednosti, što je neizbježno dovelo do drastičnog pada standarda u bh. novinarstvu, istaknuli su novinari medija s područja Hercegovine.

Izvor: Udruženja BH novinari