Sve zvuči kao u klasičnom distopijskom romanu Georgea Orwella „1984“, ali to je stvarnost ruskih novinara. Oni u ratnom izvještavanju više ne smiju upotrebljavati riječi kao što je rat, invazija, napad ruske na ukrajinsku stranu. To je saopćila ruska Federalna služba za nadzor u sferi veza, informacijskih tehnologija i masovnih komunikacija (Roskomnadzor).
Prema Kremlju je isto tako krivično djelo i „širenje pogrešnih informacija”, među kojima je i iskaz da ruska vojska u Ukrajini napada civilne ciljeve. Sve je to prema tumačenju Kremlja laž, a istinite informacije stižu isključivo iz – državnih izvora.
Pritom svjetska javnost svaki dan gleda snimke razorenih stambenih zgrada u ukrajinskim gradovima kao što je Harkiv, gdje mrtve izvlače ispod ruševina, ali izvještavanje o tome vlast želi spriječiti svim sredstvima.
– Putin i njegov aparat su u ratu, i njih bi trebali slijediti mediji – kaže Christopher Resch, glasnogovornik nevladine organizacije Reporteri bez granica.
Medijskim djelatnicima koji se protive strogoj cenzuri i nezavisno informiraju o činjenicama u ukrajinskom ratu prijete ozbiljne posljedice. To je iskusio dnevni list Novaja gazeta, koji spada među najpoznatije neovisne medije u Rusiji.
Glavni urednik ovog lista Dmitrij Muratov je 2021. godine dobio Nobelovu nagradu za mir. Prošlog petka list je štampan dvojezično – na ruskom i ukrajinskom: „Mi ne priznajemo da je Ukrajina neprijatelj i ukrajinski nije neprijateljski jezik. I to nećemo nikad učiniti”, objašnjava taj potez Muratov.
Kremlj je već reagirao. U subotu se oglasila Federalna služba za nadzor u sferi veza, informacijskih tehnologija i masovnih komunikacija, ističući da su Novaja gazeta, televizija Dožd i radio Eho Moskve, kao i sedam drugih medija, objavili vijesti o smrti ukrajinskih civila i ruskom granatiranju ukrajinskih gradova, te da te informacije ne odgovaraju istini.
Prijeti im se da će, ako te „lažne informacije” ne budu uklonjene iz izvještaja, ruske vlasti otežati pristup tim medijima, a prijeti im i kazna od pet miliona rubalja, što trenutno iznosi oko 41.000 eura. Pristup ovim medijima je već otežan.
TV Dožd i Eho Moskve su morali prekinuti emitiranje. U četvrtak je stigla još jedna izuzetno loša vest za nezavisne novinare. Vijeće direktora radija Eho Moskve je odlučilo kompletno zatvoriti tu radio-stanicu. Eho Moskve je doduše izvještavao liberalno, uz mnogo različitih stavova, ali je pripadao medijskom ogranku koncerna Gazprom koji je blizak s državom. Niko ne zna zašto su ih do sada trpjeli, ali sada je radiju došao kraj.
Tamina Kutscher, glavna urednica portala dekoder.org, koji je dobio najvažniju njemačku medijsku nagradu “Grimme” i na kojem se prevode izvještaji ruskih nezavisnih medija, kaže da je Eho Moskve od 1990. godine informirao milione ljudi u Rusiji, ali da čak i tako ugledan radio nije pošteđen. Ona kaže da je svaki dan sve manje nezavisnih medija u Rusiji.
Kutscher kaže da još od 2014. godine i početaka oružanog sukoba na istoku Ukrajine, nad Rusijom leži „debeli tepih dezinformacija i propagande”. Prema njoj to nije nova pojava.
No od početka ruske intervencije u Ukrajini sve je još teže za medije koji pokušavaju zadržati objektivnost.
– Ne smijem ni zamisliti s čim ćemo se još suočavati. S ovom sve većom eskalacijom rata koju vidimo, jer agresija postaje sve jača, krvavija i teža, raste i represija u Rusiji. To ide ruku pod ruku – dodala je.
Web-portali nezavisnih medija su doduše u Rusiji zabranjeni, ali oni još uvijek rade, i može im se pristupiti iz inostranstva. U samoj zemlji mogu se koristiti virtualne privatne mreže (VPN) koje štite identitet svakog korisnika.
Ako se server za mrežu nalazi u zemlji koja nije zabranila pristup određenoj adresi, onda i ruski korisnici mogu posjetiti stranicu na primjer TV Dožda, ali to nije tako lako kao uključiti televizor.
Reporteri bez granica tvrde da su televizijske vijesti u rukama države, a one su još uvijek najvažniji izvor informacija za Ruse. Anketa instituta za istraživanje javnog mnijenja Levada centra iz 2018. godine pokazuje da polovina Rusa vjeruje onome što vidi na televizijskim vijestima.
– Uzmimo za primjer starije ljude. Televizija je za njih glavni izvor informacija već 30 godina. Onda im je teško doći do nezavisnih informacija, pošto ih u takvom okruženju jednostavno nema – kaže Resch i dodaje da ao ljudi žele biti informirani onda moraju aktivno tražiti informacije.
I oni koji žele dobiti prave informacije na društvenim mrežama, nailaze na teškoće. Facebook i Twitter su djelomično ili potpuno blokirani. Telegram funkcionira, ali njega upotrebljavaju i proruska i proukrajinska strana za svoju propagandu.
Resch kaže da tu ima mnogo lažnih vijesti i ljudi dobivaju pogrešne ili tačne informacije ovisno od toga koga slušaju, potrebno je znati kome vjerovati, a oni koji to ne znaju, imaju u Rusiji iz dana u dan sve manje mogućnosti dobiti nezavisne informacije o ratu.
Izvor: DW
