Potvrdilo se da je politički diskurs u Bosni i Hercegovini u mizernom stanju. Nacionalizma je bilo na pretek, kao i ponavljanja ispraznih političkih floskula i neispunjenih ratnih fantazija. Više nego dovoljno za elektrisanje političke atmosfere strahovima, animozitetima, gorčinom i drugim negativnim emocijama koje recikliraju etničke podjele i omogućavaju nastavak loše vladavine. Ideja koje gledaju naprijed, kako unaprijediti život čovjeka, bilo je vrlo malo. One o kojima se govorilo uglavnom su bile ili nedovoljno konkretne ili izolovane od bilo kakve debate. Stranke su se sučeljavale o prošlim dešavanjima i na karakternoj osnovi, a kad je bilo riječ o planovima govorili su paralelno, ili jedna pored druge. Sučeljavanja o planovima i idejama UOPŠTE NIJE BILO! Sve ovo govori da bilo koji napredak ka boljem životu mora uključivati promjenu tema o kojima se priča, kao i načina kojim se vode političke rasprave.
Ipak, nisu svi bili isti, a u pojedinim primjerima razlike su bile radikalne. Zbog toga ovaj izvještaj ManipuNacije uključujuje sažetak diskrusa za 15 većih stranaka u BiH pojedinačno (za informacije o metodologiji, pogledajte metodološki sažetak ispod). Za svaku stranku je dostupan i grafički prikaz tema kojima su se bavile. Krenut ćemo od najvećih stranaka, sa najviše objava.
Da biste pogledali finalnu analizu za svaku stranku individualno pročitajte tekst ispod slike.
SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA (SNSD)– NACIONALIZAM I NIŠTA
VIŠE
SNSD nije prvak ove kampanje po procentu objava koje su se bavile etno-
nacionalnim temama. Iako preko 57%, taj procenat su premašili SDA, DF i HDZ-a. Ipak,
ukoliko uzmemo u obzir i intenzitet i radikalnost izjava, SNSD možemo proglasiti kao
prvaka ove kampanje u nacionalističkom senlučenju. Između ostalog, SNSD je pozivao na
izdavanje etničkih ličnih karti, uzrokovao krizu sa njemačkim ambasadorom, a u par
navrata su secesionističke izjave i zveckale po oružju, odnosno spominjale mogućnosti
novog rata. Sve ovo je ostavilo malo prostora drugim temama. O ekonomiji se govorilo
23% vremena, ali je to mahom bilo lokalnog karaktera s vrlo malo naznaka jasnog
programa za ekonomski razvoj. Zato je bilo više ideja koje spadaju u ekonomski
populizam, odnosno pozivaju na davanje jednokratne pomoći koje neće dovesti ni do
kakvog rješenja. Opozicija je ovo nazivala davanjem “sadake”. S pravom, rekli bismo. O
korupciji koja izjeda institucije Republike srpske gotovo da nije bilo ni riječi
STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE (SDA) – BUĐENJE STRAHOVA
Skoro tri četvrtine svih objava Stranke demokratske akcije bavile su se etničkim politikama. Ovaj podatak već pokazuje da se o svakodnevnom životu govorilo vrlo malo, a o idejama skoro nikako. Kad se govorilo o ekonomiji, to su mahom bile generalije. Kvalitet nacionalnog diskursa, je bio nešto drugačiji od SNSD-a, iako je također efikasno mobilizirao nacionalne osjećaje. SDA nije pokušao da izrežira krize poput SNSD-a, ali jeste ciljao na homogenizaciju kroz strahove i anksioznosti. To vidimo kroz izbornu pjesmu i izjave koje spominju mogućnost novih masovnih grobnica, gubitka najmilijih, i slično.
NAŠA STRANKA – O SVEMU PO MALO I KONKRETNO
U ovom pregledu imamo i jednu pohvalu. Naša stranka je trenutno najbliža zdravom političkom diskursu kakvog prizivamo. O temama vezanim za visoke etnonacionalne/identitetske politike, Naša stranka je govorila 12.3% vremena. Reklo bi se, tačno onoliko koliko se mora da se zauzme stav o tim pitanjima koja su zbilja neminovna, a da se ne upadne u zamku gdje te teme preuzmu primat i zamagle potrebe svakodnevnog života. U ovom zadnjem, Naša stranka je ponudila raznovrstan diskurs.
Govorilo se o svemu, od ekonomije, borbe protiv korupcije i socijalne pravde do ekologije. I govorilo se poprilično konkretno. O formiranju ministarstva za poljoprivredu i mlade, do smanjenja poreskih nameta i stvaranja fondova za startup kompanije. Koliko su ove ideje dobre to ne možemo u potpunosti znati, jer rodile su se u širem diskursu u kojem ih niko nije stavio pod izazov. Jer sučeljavanja ideja nema.
SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA (SDP) – BALANS EKONOMIJE I IDENTITETA
SDP se nešto više unio u raspravu o nacionalnim temama od Naše stranke. Približno isti broj objava se bavio s ove dvije teme. Kada je u pitanju viša državna politika SDP se očekivano stavio u odbranu države od secesionističkih sila. Identitetski, iako anti-nacionalistički. Kada je u pitanju ekonomija, mahom se govorilo u opštim mjestima. Par izuzetaka uključuju pozivi za diferenciranu stopu PDV-a, i uvezivanje sa EU fondovima. O drugim tematskim oblastima, poput obrazovanja, sporta, ekologije i kulture, SDP je govorio vrlo malo. Također, s obzirom da kandidat 11 stranaka za člana predsjedništva Denis Bećirović dolazi iz SDP-a, značajan dio diskursnog prostora je zauzela njegova promocija.
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA (SDS) – “BOLJIM ŽIVOTOM” PROTIV DODIKA
Predizborni diskurs SDS-a je bio strukturisan oko suprotstavljanja Miloradu Dodiku. Stoga, glavne teme su bile Dodikove slabe tačke – ekonomija i korupcija. To se ilustrovalo i kroz slogan “Živjećeš bolje” Na početku kampanje stranka je iznijela nekoliko mjera po pitanju ekonomskog stanja i borbe protiv korupcije, poput podizanja penzija i formiranja specijalnog tužiteljstva. Ipak, nakon ovih početnih najava, priča o planovima je pala u drugi plan iza opštih mjesta i maglovitih generalizacija. Značajan dio diskrusa SDS-a bavio se i identitetskim temama, ali većinom na način koji je zagovarao deeskalaciju i dogovor između predstavnika naroda.
NAROD I PRAVDA – PUNO U PAPIRIMA, MALO U GOVORU
Od svih stranaka Narod i pravda je najviše govorila o socijalnim temama. Pretpostavljamo da su se bavili socijalnom pravdom jer je taj koncept uklesan i u ime stranke. U samom stranačkom programu, može se naći značajan broj planova kako unaprijediti stanje u BiH. Neki su relativno siromašni i oslanjaju se na opšta mjesta poput EU integracija, dok su neki konkretni, poput razvoja srednjih škola. Ipak, jedno je u pdf-u i na internetu, a drugo u govoru sa građanima. U našoj analizi, NiP-ov diskurs se mahom osvrtao na prijašnje rezultate, a o idejama je govorio najčešće u opštim mjestima.
DEMOKRATSKA FRONTA (DF) – STRANKA JEDNE TEME (SINGLE ISSUE PARTY)
DF je najviše od svih govorio o identitetskim politikama. Čak 92.7% svih objava koje smo zbrojali spadaju pod tu temu. Ipak, DF nećemo proglasiti kao prvakom u ovoj kategoriji zbog sadržaja njegovih poruka. Ispostavit će se da slogan stranke “Građanska država” nije
samo slogan, već i fraza ponavljana u skoro svakom govoru ili objavi DF-a. Poruka nakon poruke je ista, do te mjere da u priči DF-a ništa drugo skoro da ne postoji. Iako su identitetske, to nisu šovinističke ili nacionalističke poruke. Ali jesu opšta mjesta. Ostaje potpuno nejasno kako stranka planira doći do tog cilja, jer jedino sto je ponuđeno kao ideja je skupljanje potpisa i odvajanje iz budžeta za lobiranje za BiH. Što se tiče drugih tema, dodat ćemo da partijski kandidat Dennis Gratz ima svoj program sa tačkama koje uključuju konkretno borbu protiv korupcije. Izgleda da je ta vrsta programa stvar kandidata. Dakle, DF nećemo nazvati nacionalnom strankom, ali hoćemo strankom jednog pitanja, jer drugim se i ne bavi. U Americi imaju naziv za ovakav tip organizacije – “single issue party”.
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA (HDZ BiH) – STRANKA ODGOVORA KOMŠIĆU
HDZ u ovoj kampanji ima dosta sličnog DF-u. Da nije predsjednik DF-a Željke Komšića, HDZ bi vjerovatno potpuno promijenio predizborni diskurs. Više od tri četvrtine objava HDZ-a se bavi identitetskim politikama, a u svakoj od njih se poziva na ravnopravnost Hrvata, odnosno na činjenicu da Željko Komšić zauzima mjesto člana predsjedništva iz reda Hrvata. Vrlo malo je ostalo da se kaže o bilo čemu drugom jer se i druge teme vezuju za identitetske politike. Tako HDZ tvrdi da će ravnopravnost Hrvata, tako sto će birati svog člana predsjedništva, omogućiti i ekonomski razvoj. Do tada, sudeći po diskursu HDZ-a, te ekonomske i druge teme stoje na čekanju. HDZ BiH, dakle, u ovoj kampanji stoji kao diskursna antiteza DF-u.
KOALICIJA „DRŽAVA“
Uz Našu stranku i koaliciju “Država” možemo smatrati političkom organizacijom koja je ponudila zdraviji politički diskurs od onog na koji smo navikli u BiH. Tek se 13,3% objava bavilo identitetskim pitanjima. Značajan dio izjava kandidata za člana predsjedništva BiH Mirsada Hadzikadića bavio se potrebom mijenjanja političke kulture, što je srodno onome što u zadnjih mjesec dana zagovara i ManipuNacija. Među ekonomskim i socijalnim temama našle su se i neke poprilično precizne ideje, poput onih koji se tiču Zakona o sportu i zaštiti domaće proizvodnje. Također se značajan dio diskursa koalicije bavio i
karakternim sučeljavanjem sa političikim suparnicima, što nije iznenađujuće obzirom da se Hadžikadić nastoji predstaviti kao treći put, ili alternativa i dosadašnjem političkom establishmentu.
SAVEZ ZA BOLJU BUDUĆNOST (SBB BiH)
SBB je ravnomjerno govorio o identitetskim pitanjima i ekonomiji. U identitetskom aspektu pozvao je na pro-Zapadnu politiku, dok je u ostalim segmentima mahom bilo riječi o opštim mjestima i lokalnim politikama. Izuzetak je bilo par konkretnih ideja, poput pomoći penzionerima, podizanju plata i smanjenju doprinosa.
Stranka Za Bosnu i Hercegovinu
Reformisana Stranka Za BiH je ponudila novi pristup identitetskim temama u BiH pod sloganom “Zajedno Za Jedno”. Slogan predstavlja težnju za transformisanjem BiH u nacionalnu državu. Analizirajući objave Stranke Za BiH, reklo bi se da je naš politički diskurs dobio još jednu floskulu. Sasvim je ostalo nejasno kako se boriti za taj princip u današnjoj bh. zbilji. Usput, priča o ovoj temi je smanjila prostor za one druge koje građani svakodnevno osjećaju na svojoj koži.
PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA (PDP)
Diskurs PDP-a naslanja se na onaj SDS-a, stranke s kojom su u koaliciji. PDP je nešto više govorio o identitetskim temama, nastojeći da naglasi svoju autentičnost kao dominantno Srpska partija. Ipak, poput SDS-a PDP je fokusirao priču na slabe tačke Dodikovog režima, govoreći više o korupciji i ekonomiji nego etničkim politikama. Kao po već ustaljenoj praksi, bilo je dosta generalizovanja a malo konkretnih ideja. Obzirom na sukob sa režimom ne iznenađuje da je značajan dio objava PDP-a predstavljao karakterni obračun sa Miloradom Dodikom.
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA 1990
Diskurs ove stranke je veoma sličan onom od HDZ-a, sa fokusom na temu o majorizaciji Hrvata. Ova sličnost samo ilustruje Hrvatsku nacionalnu homogenizaciju koja se proizvela oko izbora Željka Komšića u predsjedništvo.
DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ (DNS)
DNS je skoro pola objava posvetio ekonomiji. Ipak to su uglavnom bile već ustaljene fraze, i konkretne ideje nismo mogli izdvojiti.
HRVATSKA REPUBLIKANSKA STRANKA (HRS)
Najmanja stranka koja je u našem pregledu. Iz njenog diskursa čujemo eho o diskriminacijii Hrvata, s tim što se HRS predstavlja kao stranka koja je sposobnija od HDZ-a da se izbori za nacionalnu ravnopravnosti. Rekli bismo, struktura slična, leksičko punjenje nešto drugačije.
- METODOLOŠKI SAŽETAK
- IZVORI PODATAKA:
a. Objave stranaka na njihovim Facebook profilima za period od početka kampanje, 2. Septembra, pa do kraja dana 27. Septembra
b. Stranačke izjave objavljene od početka kampanje, 2. Septembra, pa do 25. Septembra, na 6 većih medijskih portala, odabranih po principu zastupljenosti tri različite političke afilijacije kao i javnih servisa (klix.ba, federalna TV, BHT 1, BL Portal, RTRS i Dnevnik.ba)
c. Objave stranaka na njihovim web stranicama, pregledane jednom sedmično u toku kampanje. - KONTEKSTUALIZIRANJE:
a. Podaci su pregledani kvalitativno u svrhu davanja konteksta kvantitativnom prikazu. Kvalitativna dimenzija izvještaja je poduprta pregledom stranačkih programa. Posebno izdvojene su teme koje nude ideje vezane ekonomiju, korupciju i socijalno stanje zbog njihovog kvalitativnog značaja. Također, zbog afektivnog intenziteta, izdvojene su eksplicitne ili implicitne prijetnje novim ratom. - KATEGORIZACIJA (kvantitativni prikaz uključuje tačke a do g)
a. Identitetske teme – obuhvata teme koje su direktno povezane sa nacionalnim politikama (e.g. nacionalizam, historijske naracije, debate o državnom ustrojstvu koje mobilišu etničke politike, i sl.)
b. Ekonomske teme – obuhvata članke i izjave koje se bave raznim aspektima ekonomije, ukljucujuci i infrastrukturni razvoj. Isključuje informacije bez političkih implikacija
c. Korupcija i kriminal – obuhvata rasprave vezane za borbu protiv korupcije i kriminalne radnje javnih zvaničnika.
d. Ekologija – sve objave koje se bave okolišom
e. Obrazovanje, sport, kultura – objave u kojima se stranački zvaničnici ili mediji dotiču obrazovanja, sporta i kulture, izuzev objava koje striktno informišu o događajima bez političkog komentara.
f. Socijalne teme – sve objave koje se bave ljudskim pravima, zaštiti određenih kategorija ljudi i stanjem u zdravstvu. Također, uključuje objave koje se istovremeno bave sa dvije ili više iznad spomenute temske oblasti c. d. i e.
g. Karakterne rasprave – teme u kojima stranke i/li kandidati napadaju suparnike po karakternoj osnovi. Ne uključuje objave koje kritikuju suparnike po osnovu političkih postignuća bez prelaska u karakterne kvalifikacije
h. Ostalo – sve teme koje jasno ne spadaju ni u jednu od gore spomenutih kategorija. Uključuje teme koje se bave najavama izbornih skupova, biografskim informacijama kandidata i sličnih objava nepolemičnog i striktno informativnog karaktera. Također uključuje objave koje nemaju jasnu dominantnu temu, odnosno koje se istovremeno bave i identitetskim pitanjima iz tačke a, kao i jednom ili više od ostalih temskih oblasti. Teme čije izostavljanje u konačnici ne utiče na prikaz kontrasta između identitetskih i ostalih tema.
