Pad medijske slobode na Balkanu nagriza evropske vrijednosti demokratije i vladavine zakona, i stvara klimu zrelu za dezinformacije, koja gaji anti-EU i anti-zapadni osećaj širom regiona, ocijenio je bivši direktor svjetskog servisa BBC-a Peter Horrocks.
On je sada član Odbora za sadržaj N1 na Balkanu i Međunarodnog savjetodavnog odbora novoformirane Balkanske inicijative za slobodne medije, u tekstu za Euractive, web stranicu sa sjedištem u Briselu.
Horrocks smatra da čak i ako njihova svrha nije da vrijeđaju, posljednje procjene Evropske unije o medijskim slobodama u zemljama kandidatima na zapadnom Balkanu o slobodi medija djeluju tužno.
Dodaje da se izvještaj o Srbiji tješi usvajanjem nove medijske strategije u zemlji, ali primjećuje odsustvo bilo kakvog poboljšanja u ukupnom okruženju za slobodu izražavanja. Oprezno primjećuje da prijetnje, zastrašivanje i nasilje nad novinarima ‘ostaju izvor ozbiljne zabrinutosti’.
Problemi koje su autori izvještaja opisali proširili su se po regionu i na neke države članice Evropske unije, podsjeća Horrocks.
– Šokantno je da se Bugarska nalazi na 112. mjestu od 180 zemalja u 2021. godini na Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica. Mađarska je na 92. mjestu, dok je Srbija na 93. mjestu – kaže Horrocks.
Napominje da slučajevi ugnjetavanja medija u nekim državama zapadnog Balkana podstiču zemlje koje teže pristupanju EU da vjeruju da kršenje slobode izražavanja i pripitomljavanje medija nisu prepreka članstvu u evropskom klubu.
– Srbija je najbolji primjer. Vlada izjednačava kritičko novinarstvo sa antiustavnom aktivnošću i ne oklijeva da nezavisne medije prikaže kao dobavljače lažnih vijesti koje su umiješane u hibridni rat protiv nje – napisao je Horrocks.
Podsjetio je da su neki političari iz vladajuće stranke povezali nezavisne medije sa organiziranim kriminalom, dok su drugi sugerirali da su nezavisni mediji umiješani u terorističke aktivnosti.
Horrocks kaže i da policija u Srbiji ne istražuje pritužbe nezavisnih novinara na fizičke napade i druge oblike uznemiravanja, dok slučajevi koji i stignu do suda rijetko rezultiraju osudama, što je stvorilo klimu nekažnjivosti.
Navodi za primjer slučaj državnog Telekoma Srbija koji koristi antikonkurentsku praksu da ojača svoju poziciju u TV sektoru i proširi svoje pozicije u Hrvatskoj i Sloveniji.
– Kombinacija nedostatka transparentnosti na srbijanskom medijskom tržištu, upotrebe državne pomoći i vladinog regulatora daju Telekomu Srbije nepravedne prednosti i prijete da istisnu druge operatore koji nisu povezani s Vladom Srbije. Ovo je prijateljski kapitalizam u praksi – napisao je.
Također, kaže da stručnjaci za konkurenciju u EU dobro znaju šta se dešava. Šira publika donosilaca odluka sada treba da poveže tačke i razmotri geopolitičke posljedice izazvane iskrivljenim medijskim tržištem koje je zauzvrat oblikovala jednopartijska država kao što je Srbija.
– Lideri EU trenutno ne vide situaciju kao dovoljno ozbiljnu da bi mogli preduzeti mjere u Srbiji ili negdje drugdje – kaže Horrocks i dodaje da je ironično da EU povećava svoju podršku Srbiji kada se vladavina prava pogoršava, a rastu sponzorirane dezinformacije te je vrijeme da lideri EU preispitaju poruku koju šalju.
Izvor: N1
