SIGURNOST NOVINARA U BIH: Strah, nepovjerenje i nedovoljna institucionalna zaštita

Na konferenciji Vijeća Evrope u Sarajevu upozoreno je da se novinari često suočavaju s prijetnjama, političkim pritiscima i institucionalnim ometanjem rada, dok mehanizmi zaštite ostaju nedovoljno razvijeni

SIGURNOST NOVINARA U BIH: Strah, nepovjerenje i nedovoljna institucionalna zaštita

Prema podacima Udruženja BH Novinari i Linije za pomoć novinarima (FMHL), tokom 2025. godine zabilježeno je 35 napada i ozbiljnih kršenja prava novinara i medija u Bosni i Hercegovini, uključujući političke pritiske, verbalne prijetnje, javno diskreditiranje novinara i institucionalno ometanje njihovog rada.

Ovi podaci su predstvljeni na konferenciji Vijeća Evrope u Sarajevu o temi „Sigurnost novinara i novinarki u Bosni i Hercegovini“. Konferencija je okupila predstavnike institucija, pravosuđa, policije, akademske zajednice i organizacija civilnog društva kako bi razgovarali o institucionalnom odgovoru na napade na novinare i zaštiti novinarki od rodno zasnovanog nasilja.

U okviru drugog panela, posvećenog zaštiti novinarki od rodno zasnovanog i online nasilja, Mirna Stanković Luković je govorila o radu Linije za pomoć novinarima, kao jednog od najvažnijih, često jedinog, mehanizama podrške novinarima u Bosni i Hercegovini koji su izloženi prijetnjama, napadima ili drugim oblicima pritiska.

Govoreći o iskustvima rada u FMHL, Stanković Luković je naglasila da je suočavanje s nasiljem kompleksna i teška situacija, a strah je najčešće prva reakcija napadnutih.

– Strah vas je zbog situacije u kojoj ste se našli, ne znate kome da se obratite, da li će vam vjerovati. Tu je i strah od relativizacije, jer nasilje vrlo često ima elemente rodne diskriminacije, potencira se činjenica da je neko žena. Postoji i nepovjerenje prema institucijama i hoće li nasilnik biti i kažnjen, postoji dilema da li prijaviti nasilje koje im se dešava i hoće li prijava prouzrokovati još više nasilja – istakla je Stanković Luković.

Posebno zabrinjavaju napadi usmjereni na novinarke, koji često imaju izraženu rodnu dimenziju. Podaci BH Novinara pokazuju da je u periodu od 2021. do kraja 2025. godine zabilježeno 39 direktnih napada na novinarke, dok je u 21 slučaju napad bio usmjeren na grupe novinara, pri čemu je značajan broj incidenata sadržavao elemente rodno zasnovanog nasilja.

– Bilo bi jako dobro kada bi i novinarke i redakcije imale protokole za postupanje u kriznim situacijama, set koraka koje treba poduzeti i kontakte bliskih ljudi, policije, tužilaštva i udruženja koji mogu pomoći u toj situaciji – rekla je Stanković Luković i dodala da BH Novinari i FMHL imaju mrežu advokata koji novinarima mogu pružiti pravnu podršku i zaštitu prilikom davanja izjava u policiji ili tužilaštvu, pravilnog dokumentiranja nasilja.

Tokom konferencije razgovaralo se i o radu mreže kontakt tačaka za sigurnost novinara u policijskim agencijama i tužilaštvima, kao i o potrebi jačanja saradnje između institucija i medijske zajednice u procesuiranju napada na novinare.

Učesnici konferencije saglasili su se da je za unapređenje sigurnosti novinara u Bosni i Hercegovini potrebno dodatno raditi na informisanju novinara o dostupnim mehanizmima zaštite, jačanju institucionalne odgovornosti i dosljednijem procesuiranju napada na novinare i novinarke.

 

Izvor: Udruženje BH Novinari

Link: https://bhnovinari.ba/bs/2026/03/11/fmhl-vazan-cesto-jedini-mehanizam-podrske-novinarkama-i-novinarima/

 

About The Author