Međuameričko udruženje za štampu (IAPA) objavilo je najnoviji indeks slobode medija, ocijenivši da je prošla godina bila najlošija za slobodu izražavanja otkako se ovaj izvještaj objavljuje, od 2020. godine.
Novi izvještaj izražava zabrinutost zbog, kako se navodi, nazadovanja slobode medija širom Amerika, pri čemu Sjedinjene Američke Države bilježe najstrmiji pad.
Istraživači su utvrdili da su Amerike doživjele “dramatično pogoršanje“ slobode izražavanja.
– Ovo je jedna od najgorih godina za novinarstvo u regionu, obilježena ubistvima, proizvoljnim hapšenjima, egzilom i raširenom nekažnjivošću u zemljama poput Meksika, Hondurasa, Ekvadora, Nikaragve, Salvadora, Gvatemale, Kolumbije, Kube i Venecuele – navodi se u izvještaju.
Dodaje se da su pojačana ograničenja slobode govora zabilježena u državama različitih političkih orijentacija, bilo da su desno ili lijevo orijentirane.
Sjedinjene Američke Države, međutim, izdvojene su kao područje „zabrinjavajućeg pada“. Na rang-listi od 23 zemlje na zapadnoj hemisferi, SAD su pale s četvrtog na 11. mjesto, što ukazuje da novinari rade uz veća ograničenja.
Kao jedan od glavnih faktora navode se promjene tokom mandata predsjednika Donalda Trumpa, koji se prošle godine vratio na vlast.
– Iako je novinarska praksa u Sjedinjenim Državama i dalje zaštićena Ustavom i zakonima, događaji iz prošle godine pokazali su slabljenje tih zaštitnih mehanizama – navodi se u izvještaju.
U izvještaju se također navodi da je Trump doprinio „stigmatizaciji kritičkog novinarstva“. Kao negativni faktori za slobodu medija spominju se i smanjenje finansiranja javnih medija te gašenje Voice of America, emitera koji finansira američka vlada.
Ukupno je prošle godine u SAD-u zabilježeno 170 napada na novinare, a kao područje zabrinutosti navedene su i interakcije s federalnim imigracijskim agentima.
Izvještaj također navodi da Nikaragva i Venecuela i dalje spadaju u zemlje „bez slobode izražavanja“.
U slučaju Venecuele, na primjer, navodi se zatvaranje više od 400 radio stanica i pritvaranje 25 novinara nakon kontroverznih predsjedničkih izbora 2024. godine.
Na skali od 100 bodova, sloboda medija u toj zemlji ocijenjena je sa 7,02, čime je i dalje na posljednjem mjestu na listi od 23 zemlje.
El Salvador je također pao u najnovijoj procjeni indeksa i sada se nalazi na 21. mjestu, odmah ispred Nikaragve i Venecuele.
U pratećem saopćenju Sergio Arauz, predsjednik Udruženja novinara El Salvadora (APES), osudio je ono što je nazvao „eskalirajućom represijom“ pod vlašću predsjednika Nayiba Bukelea.
Arauz je naveo da je 50 salvadorskih novinara tokom prošle godine bilo prisiljeno otići u egzil zbog kampanje uznemiravanja od strane vlade.
– Ne postoje stvarne mogućnosti da se novinarstvo obavlja u potpunosti bez posljedica kada izvršna vlast ima praktično neograničene ovlasti i kada ne postoji efikasan pravni nadzor – rekao je Arauz.
Od 2022. godine Bukele i njegova vlada uveli su vanredno stanje u zemlji, koje je suspendiralo ključne građanske slobode i dalo široke ovlasti državnim sigurnosnim snagama, uz obrazloženje borbe protiv kriminala.
U izvještaju objavljenom u utorak navodi se da je vanredno stanje jedan od faktora koji potkopavaju slobodu govora, a spominje se i novi Zakon o stranim agentima u Salvadoru, koji vladi daje ovlasti da raspušta organizacije koje primaju finansiranje iz inostranstva.
El Salvador je jedna od osam zemalja koje su u indeksu označene kao države s “visokim ograničenjima”, zajedno s Ekvadorom, Bolivijom, Hondurasom, Peruom, Meksikom, Haitijem i Kubom.
Među državama koje su dobile najviše ocjene za zaštitu slobode medija nalaze se Dominikanska Republika, Čile, Kanada i Brazil.
Izvor: Al Jazeera
