FTV: ŠTA NAM ZNAČE EVROPSKA PRAVILA I STANDARDI?
4. mart 2026. – 10. mart 2026.
(NE)BITNOST VENECIJANSKE KOMISIJE: U Dnevniku FTV tokom protekle sedmice emitirano je nekoliko priloga i vijesti o blokadi procesa evropskih integracija BiH. Nije se teško složiti da je to izuzetno bitna tema koja zaslužuje kontinuiranu medijsku pažnju. Problem nastaje kad novinari i urednici umjesto kreiranja i emitiranja sadržaja koji će pomoći da javnost bolje razumije cijeli proces eurointegracija i njegovu važnost objavljuju priče koje unose dodatnu konfuziju. Evo kako su to napravili protekle sedmice. U prilogu o kašnjenju usvajanja zakona o sudovima u BiH i izmjena zakona o Visokom i sudskom tužilačkom vijeću BiH navedeno je “Umjesto toga i potrebne efikasnosti da ne ostanemo najgori među zemljama kandidatima, vlast uporno probija rokove, usvaja različite verzije zakona, čeka mišljenje administrativnog tijela Venecijanske komisije i nema uslove za dobijanje prve smanjene tranše iz Plana rasta.” Dakle, novinari i urednici, a to je ton koji se provlači kroz cijeli prilog, smatraju da je mišljenje Venecijanske komisije, ekspertskog tijela Vijeća Evrope koje okuplja najuglednije pravne stručnjake, o zakonima koji uspostavljaju okvir za djelovanje pravosuđa u BiH suvišan administrativni korak. U najkraćem, Venecijanska komisija, čiji puni naziv je Evropska komisija za demokraciju putem prava, jeste savjetodavno tijelo Vijeća Evrope za ustavna pitanja. BiH je, kao što znamo, u procesu pridruživanja EU i NATO-u, a Vijeće Evrope je jedina institucija čija smo punopravna članica. Logikom ovog priloga stavovi pravnih eksperata koje okuplja jedina evropska institucija čija smo članica su nepotreban administrativni korak koji usporava proceduru usvajanja ovih zakona. I ovdje dolazimo do suštine. Sadržaj predloženih zakona po ocjeni niza stručnjaka ne ispunjava standarde koji se očekuju od budućih članica EU i mišljenje Venecijanske komisije u ranijim sličnim slučajevima bilo je negativno pa je nužno preduhitriti taj stav i navesti da je to svakako nebitna institucija. Činjenice poput one da EU uporno traži zakon o sudovima, a domaće vlasti pišu zakon o sudu kojim se postojeće Apelaciono odjeljenje Suda BiH seli s jedne na drugu adresu i ostaje s istim nadležnostima se uopće ne spominju.
KRNJIĆ KRIV I ZA PROTESTE PREVOZNIKA?: Prevoznici iz BiH najavili su nove proteste na graničnim prelazima BiH koji vode ka EU jer unatoč ranijim obećanjima dio evropskih država sprečava ulazak i boravak vozačima iz BiH ukoliko su prekoračili rok od 90 dana boravka u EU u periodu od šest mjeseci. Nakon priloga u kojem se govori o ovim zahtjevima prevoznika FTV je emitirao priču o kašnjenju otvaranja graničnog prelaza Bosanska Gradiška. Novi granični prelaz u ovom mjestu trebao je biti otvoren prije tri mjeseca, ali nije jer je jedan od članova UO UIO Zijad Krnjić tražio da se u paketu s odlukom kojom se omogućava raspoređivanje carinika na ovaj prelaz usvoji i odluka o poravnanju sredstava od indirektnih poreza između entiteta. U prilogu emitiranom u Dnevniku FTV čuli smo stav predstavnika jedne grupe prevoznika koji se žali na duga čekanja na trenutnom prelazu u Bosanskoj Gradišci, čuli smo ekonomistu i ministra finansija, ali nismo čuli Krnjića ili bilo koga drugog ko bi imao drugačiji stav od stavova nabrojanih sagovornika. Krnjić se navodno nije javljao na pozive novinara. To je moguće, ali ne amnestira novinare odgovornosti da javnosti ponude jasnu, potpunu i tačnu informaciju. U prilogu je, u pola rečenice, rečeno da je Krnjić tražio usvajanje odluke o poravnanju. Važniji dio cijele priče je preskočen. Dio članova UO UIO iz entiteta RS duže od dvije godine blokira usvajanje ove odluke kao i novih koeficijenata o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza. Zbog toga entitet RS dobija mnogo više sredstava nego što mu pripada. Posljednje informacije govorile su o više od 100 miliona KM. Ako u prilogu emitirate izjavu državnog ministra finansija koji se poziva na potrebu poštivanja zakona, onda je potrebno reći i da upravo taj ministar ne poštuje zakon i blokira odluke koje mu ne odgovaraju. Sve ostalo je jednostrano izvještavanje, a ovaj prilog je školski primjer jednostranog izvještavanja.
PROBLEMI U GRADNJI AUTOPUTA NISU VIJEST!?: Građevinske kompanije koje grade autoput na koridoru Vc prošle sedmice objavile su da im Autoceste F BiH nisu platile dio radova te da im duguju skoro 100 miliona eura. Novac im nije uplaćen jer evropske finansijske institucije nisu isplaćivale sredstva iz ranije odobrenih kredita za gradnju ovog puta, a zbog sumnji na nezakonitosti koje istražuje i Ured evropskog tužitelja. Ovo je tema o kojoj se u domaćoj javnosti govori mjesecima, a da postoje problemi potvrdili su i predstavnici evropskih finansijskih institucija. U konačnici, potvrdio je to u utorak i premijer bh. entiteta Federacija BiH Nermin Nikšić koji tvrdi da je postignut dogovor s finansijerima te da bi novac trebao biti uplaćen do kraja sedmice. Nikšić je indirektno potvrdio i ranije obavljene medijske navode da su finansijeri tražili smjenu rukovodstva Autocesta FBiH kazavši da te organizacije nemaju pravo da to traže. Sve ovo je javnost mogla saznati iz drugih medija, ali ne i u centralnoj informativnoj emisiji entitetskog emitera. Za ovu TV kuću vijest o mogućem prekidu gradnje autoputa kroz BiH jednostavno nije vrijedna pažnje. Zanimljivo je da su u utorak, u Dnevniku, emitirali dvije izjave federalnog premijera snimljene na događaju na kojem je govorio i o problemima s gradnjom autoputa. Njegovi stavovi o blokadama na evropskom putu na državnom nivou i smjeni predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta F BiH bili su im mnogo važniji od problema u finansiranju i gradnji autoputa.
Ocjena: 5
BHT1: ZBUNJUJUĆE VIJESTI O EVROPSKOM PUTU BIH
4. mart 2026. – 10. mart 2026.
NEDOREČENO O PLANU RASTA: Vijeće ministara BiH prošle sedmice ponovo je bezuspješno pokušalo napraviti bar mali korak ka ispunjenju uslova za isplatu prve tranše od približno 70 miliona eura iz Plana rasta. Uslov kojeg domaće vlasti ne uspijevaju mjesecima ispuniti jeste usvajanje dva tehnička sporazuma s EU i imenovanje koordinatora. Jednako kao i proteklih mjeseci, tako i prošle sedmice, podrške ovim sporazumima nije bilo pa je BiH ostala jedina zemlja regije koja od planiranih skoro milijardu eura nije dobila niti jedan euro iz Plana rasta. U prilogu BHT1 ovaj dio je sasvim korektno prenesen, ali je cijela priča upakovana u izvještaj o sjednici Vijeća ministara BiH koje, kao što je to praksa tokom cijelog tekućeg mandata, nije uradilo ništa. Čuli smo stavove predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, nekolicine ministara koji su ponavljali niz uobičajenih fraza. Ovo je komotno mogla biti kratka vijest, a kad je već odlučeno da to ipak bude prilog duži od dvije minute onda mu je nedostajalo nekoliko elemenata. Primjerice, niko od sagovornika nije rekao da BiH nema vremena da, kako je to kazala Krišto, pokazuje ambiciju da provede reforme. Sredstva iz Plana rasta moraju se iskoristiti do naredne godine kad završava važeći fiskalni okvir EU. To je izričito navedeno u svim dokumentima koji se odnose na ovaj plan. BiH, dakle, značajno kasni. Treba naglasiti i da je usvajanje spomenutih sporazuma ubjedljivo najlakši posao za domaće vlasti jer ostatak sredstava od preko 900 miliona eura uslovljen je ozbiljnim reformama. Zato je ovom prilogu nedostajao fokus na jednu temu, a ne nabrajanje šta Vijeće ministara BiH ponovo nije uradilo. U tom kontekstu, nedostajao je sagovornik ili sagovornici koji bi objasnili sve aspekte ove priče jer iz izjava članova državne vlade koje smo čuli moglo bi se zaključiti da imamo sve vrijeme svijeta da usvojimo reforme. Istina je da imamo manje od godinu dana.
NAPLATA RTV TAKSE U HERCEGOVINI: Zakon kaže da svi građani BiH koji posjeduju RTV prijemnik imaju obavezu plaćanja posebne takse. Taj se novac koristi za finansiranje javnih RTV emitera. Trenutno se ova taksa naplaćuje uz račun za električnu energiju. Tačnije, trebala bi se naplaćivati, ali podaci pokazuju ogroman nesrazmjer u iznosu naplaćene takse uz račune Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ HB. U entitetu RS naplata ove takse skoro je 100-procentna. Stručnjaci rješenje vide u izmjenama Zakona o izvršnom postupku FBiH kako bi se i ova taksa uvrstila među obaveze za čije neizvršavanje je moguće pokrenuti prinudnu naplatu. Otprilike kao što je to slučaj s računima za vodu. Dakle, oni koji ne plaćaju RTV taksu suočili bi se s mogućnošću prinudne naplate. Izmjene ovog zakona već su u proceduri i nalaze se u federalnom parlamentu. U vrlo dobro urađenom prilogu BHT1 je analizirao problem, kontaktirao sve uključene strane i stručnjake koji su govorili o ponuđenim rješenjima. Usvajanjem ovih izmjena uveo bi se red u ovu oblast, ali i pomoglo opstanku BHRT-a. Za takvo što potrebna je samo volja većine u federalnom parlamentu.
POSLJEDICE GAŠENJA VELIKIH PROIZVODNIH KOMPANIJA: Proizvodnja u Koksari Lukavac je obustavljena, a za svoju budućnost zabrinuti su i u Željezari Zenica. U Lukavcu je bez posla ostalo stotine radnika koji su bili uposleni u Koksari, a stotine bi mogle ostati bez posla i u Zenici. Radi se o osobama koje su uposlene u ovim kompanijama. Ali, to nisu jedine posljedice gašenja velikih proizvodnih kompanija. U odlično urađenom prilogu BHT1 je objasnio da su ove kompanije uvijek dio dužeg proizvodnog lanca pa njihovo gašenje neminovno utiče i na ostale u lancu. Lijepo je to ilustrirano primjerom rudnika iz Prijedora. Sindikati ovog rudnika upozorili su da gašenje proizvodnje u Željezari Zenica znači zatvaranje ovog rudnika jer je željezara njihov jedini kupac. Zato je jedini ispravan put za rješavanje problema jedne od ovih kompanija sistemsko rješenje za cijeli lanac ili cijeli sektor. A to je, vidjeli smo u ovom prilogu, upravo ono što nedostaje. Različiti nivoi vlasti međusobno prebacuju odgovornost, a rješenja ni na pomolu. Ovaj prilog ili ovakvi prilozi su dobri primjeri kako se i u trajanjem limitiranom medijskom sadržaju može uraditi sveobuhvatna priča koja gledaocima nudi sasvim dovoljno informacija, ali i potpunu sliku i kontekst problema.
Ocjena: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA
BHT1 i FTV, napisali smo to više puta, uglavnom pokrivaju iste događaje i obrađuju iste teme. To je, moglo bi se slobodno reći, očekivano i nešto na što su gledaoci oba servisa navikli. Kažemo da je to postalo uobičajeno, a ne bi trebalo biti jer entitetski i javni servis trebali bi biti nadopuna jedan drugom kako bi se postigla širina u pokrivanju događaja i tema. Godinama je praksa da informativne emisije ova dva emitera, po izboru događaja koje pokrivaju i tema koje obrađuju, izgledaju skoro identično. Tačka u kojoj se pristupi ova dva emitera razilaze je način na koji se rade priče. Primjerice, gledaoci će primijetiti malu razliku u pokrivanju događaja poput napada SAD i Izraela na Iran. Oba emitera trude se prikupiti najpouzdanije informacije o napadima, žrtvama, posljedicama… Obogate to i nekim gostom, živim javljanjem svog ili reportera nekog drugog medija. U svakom slučaju, prilozi ili blokovi informacija o ovom događaju su dosta kvalitetno urađeni i gledaoci dobiju sasvim dovoljno informacija.
Razlika nastaje kod pokrivanja domaćih događaja. U ovoj sedmici ilustrirat ćemo to s dva primjera. Protekle sedmice Skupština Kantona Sarajevo razmatrala je ostavku kantonalne vlade. Sjednica je trajala satima i u konačnici ostavka je prihvaćena. BHT1 je cijeli tok sjednice sažeo u vrlo pristojno urađen prilog u kojem su prezentirali sve elemente ove priče, izbalansirano emitirali stavove pozicije i opozicije te prepustili gledaocima da sami donose zaključke. FTV je odlučio da je ovo događaj vrijedan živog javljanja reportera. A taj reporter prepričao je dio rasprave fokusirajući se na navodne međusobne uvrede dijela zastupnika. Potom je emitiran prilog u kojem smo čuli stavove odlazećeg premijera i predsjedavajućeg kantonalne skupštine te izjavu jednog opozicionog zastupnika koji govori o procedurama. U prilogu BHT1 čuli smo ozbiljne optužbe opozicije o sumnjivim tajnim milionskim ugovorima i slično. FTV to uopće nije spomenuo, a tek kao fusnota spomenuto je da Vlada Kantona Sarajevo ostavku podnosi tek nakon višednevnih protesta mladih, a nakon tramvajske nesreće u kojoj je poginuo mladi student.
Drugi primjer je posjeta Predsjedništva BiH Vatikanu i razgovori s Papom Lavom XIV. U prilogu FTV čuli smo da su članovi državnog predsjedništva tražili pojedinačne susrete što je papa odbio te ih je primio u zajedničku posjetu. U prilogu je citiran dio saopštenja Predsjedništva BiH, a potom samo izjava jednog člana kolektivnog šefa države, Denisa Bećirovića. BHT1 je prenio vijest da je susret održan, naveo teme i naglasio da je to bila zajednička posjeta. Vijest je urađena upravo onako kako se vijesti rade. Sadržavala je sve potrebne informacije, uz dovoljno podataka koji daju jasan kontekst. Ovakav pristup je potpuno profesionalan i izbalansiran. U slučaju da je odlučeno više pažnje posvetiti ovoj posjeti onda gledaoci imaju pravo da čuju stavove svih članova Predsjedništva BiH. S obzirom da je odabran drugi pristup, onda je ovako urađena vijest sasvim dovoljna. FTV je izabrao pristup u kojem je dao prostor jednom od članova da govori o posjeti, dok su drugo dvoje zanemareni što se može okarakterisati kao neizbalansiran pristup.
Plus sedmice
FTV
Vijesti o napadu SAD i Izraela na Iran danima zauzimaju prostor u udarnim terminima svih domaćih, regionalnih i svjetskih medija. Zato je hvale vrijedna odluka FTV da i u takvim okolnostima zadrži pažnju na situaciji u Gazi te informacije o stanju u tom pojasu prezentira kroz javljanje dopisnika.
BHT1
U sedmici u kojoj je značajna pažnja posvećena napadima SAD i Izraela na Iran, evakuaciji građana BiH iz zaljevskih zemalja, blokadama u radu državnih institucija u BiH, BHT1 je u skoro svakom dnevniku pronašao prostora za teme i priče koje govore o problemima “običnih” ljudi. To je posebna vrijednost u radu državnog javnog emitera.
Minus sedmice
FTV
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, predstavio je plan Srbija 2030 u kojem su navedeni ciljevi vlasti ove zemlje u naredne četiri godine. Obećao je veće plaće, penzije, razvoj. FTV je vijest o tome emitirala potpuno izvan bilo kakvog konteksta, a nužno je bilo bar spomenuti da predsjednik Srbije nema apsolutno nikakve ovlasti da realizira niti jednu od ovih mjera te da se u toj zemlji skoro godinu i pol dana održavaju protesti kojima se traži smjena Vučićeve vlasti. Također, podaci koje objavljuje predsjednik Srbije često su potpuno netačni, frizirani i nepouzdani pa je potreban poseban oprez kod objavljivanja ovakvih vijesti.
BHT1
U informativnim emisijama BHT1 često se emitiraju vijesti, prilozi ali i cijeli blokovi o sjednicama državnog ili entitetskih parlamenata. Tako je bilo i prošle sedmice kad su gledaoci po ko zna koji put slušali skoro iste izjave političara koji su potrošili cijeli mandat, a da nisu uradili skoro ništa. Sjednice vlada ili parlamenata same po sebi nisu vijest, vijest je nešto što su uradili ili su trebali uraditi, a nisu. Ako toga nema, onda nema potrebe ni za iscrpnim izvještavanjem. Bolje je vrijeme posvetiti da se urade kvalitetne priče u kojima će jedan od segmenata biti i nešto rečeno ili (ne)urađeno na nekoj od sjednica.
