Administratorica Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samantha Power, koja je kao američka reporterka izvještavala o ratnim stradanjima u Bosni i Hercegovini, boravi sada u posjeti BiH kako bi podsjetila da se rat više nikada ne smije ponoviti i da BiH ne smije ići natrag.
Kao dvadesettrogodišnja diplomantica Yalea, Samantha Power je 1993. godine stigla u BiH. U neobično iskrenim memoarima pod nazivom “Obrazovanje idealista”, Power prikazuje svoj dugi put od Dublina do Bijele kuće. Powerino iskustvo u ratnim zonama nehotice će je godinama kasnije dovesti do uloge u kabinetu.
Nakon što je Power diplomirala s Univerziteta Yale 1992. godine postala je strana dopisnica i izvještavala o ratu u BiH prvo za US News & World Report, a zatim za razne druge medije, uključujući The Boston Globe, The Economist i The New Republika.
Pišući iz bh. prijestolnice, Power je iskusila najdužu opsadu u modernoj historiji. Njena česta putovanja u Sarajevo omogućila su uvid u dušu grada i otpornost njegovih građana. Vrijeme provedeno u BiH “produbilo je (njeno) razumijevanje američke moći”.
Na Pravnom fakultetu Harvarda Power je pokušala genocid koji je počinjen nad Bošnjacima smjestiti u historijski kontekst. Ono što je počelo kao rad o tome kako su američki kreatori politike reagirali na prethodne genocide pretvorilo se u petogodišnji projekt koji je kulminirao objavljivanjem “Problema iz pakla: Amerika i doba genocida”.
U početku odbijena od velikih američkih izdavača, knjiga je 2003. godine dobila Pulitzerovu nagradu za opću publicistiku. Knjiga joj je utrla put do mjesta u uredu mlađeg senatora iz Illinoisa. Njezin rad na predsjedničkoj kampanji senatora Baracka Obame doveo je do visoke pozicije u Vijeću za nacionalnu sigurnost, a potom i do pozicije američke ambasadorice u Ujedinjenih nacija. U “Problemu iz pakla” gdje opisuje ono što se dogodilo u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine daje snažan prikaz zločina u Evropi s kraja 20. stoljeća.
U svojstvu dužnosnice Obamine administracije, Power je posjetila Srebrenicu na 15. godišnjicu genocida 2010. godine, a 2015. godine, kao američka ambasadorica pri UN-u tražila je usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se obilježava 20. godišnjica Srebrenice. Na rezoluciju je Rusija uložila veto nakon molbe tadašnjeg predsjednika Srbije Tomislava Nikolića.
Uoči ovosedmičnog dolaska u BiH u svojstvu administratorice USAID-a, Memorijalni centar Srebrenica podsjetio na njenu čuvenu fotografiju iz vremena kada je kao reporterka izvještavala iz Bosne i Hercegovine.
Memorijalni centar Srebrenica joj se zahvalio na podršci, upućujući očekivanja da će ova američka dužnosnica posjetiti i Srebrenicu.
-Nikada nećemo zaboraviti vaš rad i vašu podršku u posljednje tri decenije – poručili su. Ovaj tweet su podijelili brojni članovi lokalne zajednice, ali i aktivisti i novinari iz zemlje i svijeta.
Ovosedmičnu posjetu BiH Power je počela sastankom sa istraživačkim novinarima iz više lokalnih medija u prostorijama Oslobođenja, najstarijeg printanog medija u zemlji, kada se razgovaralo o ključnoj ulozi nezavisnih medija i istraživačkog novinarstva u otkrivanju korupcije u BiH i informiranju građana u vrijeme sve veće polarizacije i dezinformacija.
Naglasila je da je podrška nezavisnim medijima temeljni stup napora Sjedinjenih Američkih Država za jačanje demokratije i borbu protiv endemske korupcije u BiH, saopćeno je iz USAID-a.
Također, odala je počast novinaru Kurtu Schorku, jednom od najhrabrijih novinara koje je, kaže, kada poznavala. Na Balkanu je postao legenda zbog svog hrabrog izvještavanja o ljudskoj patnji u sukobima. Sada počiva pored mladog para, muslimanke i Srbina, koji su ovjekovječeni u njegovom izvještavanju, navela je Power.
Kurt Schork, američki ratni reporter, poginuo je 24. maja 2000. godine, na zadatku u Sijera Leoneu. Izvještavao je s brojnih svjetskih ratišta, između ostalih i iz BiH, s kojom je imao posebnu vezu.
Prvi je donio priču o Bošku Brkiću i Admiri Ismić, poznatim kao sarajevski Romeo i Julija.
Izvor: Jerusalem Post/Klix
