Većina emisija konceptualno su slične, s tim što se u “Temi TV1 s Nikolinom Veljović” može čuti i stav gledalaca, što je bitna prednost u konceptualnom smislu. Ispad u emisiji posvećenoj Vojislavu Šešelju ipak je obilježio sedmicu
RTRS, “Indirektno”: Totalni poraz profesije
Deseti novembar 2014.
PRETPLATA KAO PLJAČKA GRAĐANA: Politički talk show “Indirektno” autora i voditelja Gvozdena Šarca još jednom potvrđuje tezu da je TV pretplata pljačka građana jer ne dobijamo uslugu koju javni servis treba da nam pruži, između ostalog, objektivno i nepristrano informisanje
KO JE KOGA POBIJEDIO: Emisija od desetog novembra bila je posvećena puštanju Vojislava Šešelja iz haškog pritvora. Sve vrijeme emisije na telopu smo mogli vidjeti napis: “Šešelj pobijedio tribunal!” Taj napis govori sve o emisiji. Naime, uzvičnik pokazuje pristran i ushićen odnos prema nečemu što nam u emisiji žele predstaviti kao činjenicu, a to je da je srpski radikal, četnički vojvoda, vođa paravojnih formacija u posljednjem ratu “pobijedio” jednu od najznačajnijih instanci međunarodnog prava u svijetu. Kao prvo, tu se nije radilo ni o kakvom ratu, igri ili bilo čemu gdje bi se moglo pobijediti, radilo se, prosto, o njegovom dokazivanju vlastite nevinosti koja, kao ni krivica, nije dokazana te se riječ pobjeda ni metaforički ne može upotrebljavati.
MAESTRALNI GVOZDEN ŠARAC: Šešelj je iz pritvora zbog bolesti pušten, i ako ćemo govoriti o bilo kakvoj pobjedi, lako je zaključiti da je pobjednik onaj ko ima moć da “zadržava” i da “pušta”. Međutim, ni taj napis nije bio dovoljan, već je i voditelj iznio ocjenu kako je Šešelj vodio proces “maestralno”. U studiju nije bilo nikog ko bi mogao iznijeti suprotno mišljenje, da ne govorimo o stavu žrtava Šešeljeve ideologije, a sam voditelj pokazivao je više nego ponizan i poslušnički stav prema pojedinim sagovornicima koji su pokazali želju da kreiraju uredničku politiku medija u RS-u. Evo njegove konstatacije u vezi s jednom digresijom Milomira Savčića, predsjednika Udruženja boraca RS-a i člana tima odbrane Radovana Karadžića, o novinarstvu: “Kako da tu istinu prenesemo, dobro ste primijetili, to je i na nama, medijima, o stradanju srpskog naroda, da taj teret ne ostane našim pokoljenjima, teret tog nekog genocidnog naroda…” A neke od “istina” koje bi Gvozden Šarac da prenosi, a koje su izrečene u emisiji su: međunarodna zajednica formirala je Tribunal da bi na nekog drugog svalila krivicu za rat u Jugoslaviji, kažnjavati treba jednakim omjerom sve zaraćene strane, svaki objekat u opkoljenom Sarajevu je bio legitimna vojna meta, itd. Fascinantno je i to kako se u emisiji vrlo brzo prestalo pričati o Šešelju kojem je emisija trebala biti posvećena i kako se s njega prešlo na sve Srbe kao žrtve međunarodne zavjere, ali i nedovoljne spremnosti za samoodbranu.
FTV, “Pošteno”: Kad nedostaje druga strana
Deseti novembar 2014.
GDJE SE ZAGUBILO TUŽITELJSTVO: U emisiji “Pošteno” na FTV-u urednice i voditeljice Duške Jurišić tema je bila odnos između Suda i Tužiteljstva BiH povodom nedavnih javnih uzajamnih optužbi te dvije institucije. Ta tema problematizovana je u više političkih emisija sedam dana prije emitovanja emisije “Pošteno”, a voditeljica je rekla da je trenutak za razgovor o toj temi odabrala baš tad jer su se strasti smirile i da se o toj temi može raspravljati hladne glave te da će otvoriti i neka druga pitanja u vezi s radom Suda i Tužiteljstva. To bi možda i uspjelo da je u studiju bio iko od predstavnika Tužiteljstva BiH. Ovako, emisija je poslužila kao poligon za napad na Tužiteljstvo koje svoju riječ nije dobilo ni u uvodnom prilogu. Nije čak niko iz Tužiteljstva upitan da prokomentariše dokument koji je navodno procurio iz Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH u kojem se Tužiteljstvo optužuje za nesavjesno finansijsko poslovanje. Iz samog Ureda specijalnog predstavnika rekli su da oni ne komentarišu dokumente koji su “navodno procurili”, tako da je čak problematična i tvrdnja o autentičnosti dokumenta.
DINAMIČNO I DOBRO SLOŽENO: Međutim, “Pošteno” je bila vrlo dinamična emisija, dobro složena, s uvodnim prilogom, dijaloškim dijelom, jednim saopštenjem te čak i gostom “iznenađenja”. To je bila Dragica Dragičević, predsjednica općinskog suda u Žepču, nad kojom je izvršena nacionalna diskriminacija kad je odbijena za poziciju sudije Ustavnog suda FBiH.
OBN, “Telering”: Kad gost spasi intervju
Deveti novembar 2014.
KOME JE VIŠE BITAN SDP: U emisiji “Telering” na OBN-u od devetog novembra, urednik i voditelj Mato Đaković razgovarao je s Nerzukom Ćurkom, profesorom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, o formiranju vlasti u BiH. Ta emisija tipičan je dokaz fraze da nema glupih pitanja, već samo glupih odgovora, koji se, na sreću, nisu desili. Đaković je Ćurka u par navrata tretirao kao kakvog vidovnjaka, a u tu zamku ovaj nije upao, već je govorio racionalno, bez puno predviđenja. Čak je i sam prekinuo temu o SDP-u koja je prijetila da potroši cijelu emisiju. Ćurak je objasnio da je SDP irelevantan za političku analizu jer je gubitnik i skrenuo s teme te emisiju spasio.
ELEMENTARNA NEPISMENOST: Zamjerki ovoj emisiji ima više, a navest ću još samo nedostatak elementarne pismenosti. Kao najavu emisije imali smo priliku vidjeti tekstualni predložak koji kaže: “Telering sa Matom Đaković”. Pošto se to ponavlja iz emisije u emisiju, ne radi se o nenamjernoj greški, već o nepoznavanju padeža. Instrumental jednine od Mato Đaković glasi Matom Đakovićem. Oblik riječi “gost” u istom padežu glasi “gostom”, a ne “gostem”, kako je to voditelj jednom rekao. Riječ “raznorazni” koju voditelj voli da izgovara jednostavno se ne upotrebljava u javnoj komunikaciji jer se radi o kolokvijalnom govoru, nepravilnoj upotrebi riječi “razni/e/o”.
VODITELJA OBUKAO: Sve to biva zapečaćeno na kraju kad vidimo da je “voditelja obukao Granoff”, umjesto da voditelj nosi modele firme Granoff, ili već kakvu drugu podesniju formulaciju. Na osnovu nedostatka elementarne pismenosti javlja se sumnja u kompetenciju voditelja da on uopšte ima kapacitet da razgovara s relevantnim sudionicima političke stvarnosti u BiH.
TV1, “Tema TV1 s Nikolinom Veljović”: Psovka u eteru
Treći novembar 2014.
I BLOKADA JE RASPLET: “Tema TV1 s Nikolinom Veljović” od 13. novembra glasila je: “Formiranje vlasti – blokada ili rasplet”. Umjesto “rasplet”, podesnija bi bila riječ “funkcionalnost”, jer kako je jedan od gostiju emisije primijetio, i blokada je rasplet. Međutim, emisija je urađena korektno osim nekoliko važnih organizacijskih stvari. Jedan od sagovornika u emisiji je bio Milimir Mučibabić, član Senata RS-a iz Beograda, s kojim je uspostavljen videolink. Zbog toga što je link bio obezbijeđen na 15 minuta, sve to vrijeme imali smo razgovor samo s njim. U takvim slučajevima potrebno je izabrati sagovornika koji može biti u studiju, osim ako Milimir Mučibabić nije jedini kompetentni sagovornik u vezi s temom, što nije slučaj. Osim toga, čovjek nije upućen u televizijsku tehniku, a i tehničari ga nisu uputili te se desilo da opsuje u eter misleći da ga niko ne čuje.
PLUS SEDMICE
Gost iznenađenja u emisiji “Pošteno”, žrtva nacionalne diskriminacije u bh. pravosuđu, s kojom je otvorena tema o nacionalnom paritetu u Sudu i Tužiteljstvu BiH. Uvođenjem je postignuta dinamizacija emisije te povećan interes za temu i kod gostiju u studiju, ali i kod gledalaca.
MINUS SEDMICE
Emisija “Indirektno” zbog služenja ideologiji mržnje.
KOMPARATIVNA ANALIZA
Većina emisija konceptualno je slična, s tim što se u “Temi TV1 s Nikolinom Veljović” može čuti i stav gledalaca, što toj emisiji daje prednost u konceptualnom smislu. Poređenje koncepta emisije “Telering” nemoguće je napraviti jer se radi o intervjuu s jednim sagovornikom. Nepristranost i objektivnost u najvećoj mjeri bile su prisutne u “Temi TV1” kao i u “Teleringu”, s tim što “Temu TV1” hendikepira slabija tehnička izvedba, a “Telering” nedostatak elementarne pismenosti.
OCJENE
“Indirektno” – 1
“Pošteno” – 3
“Telering” – 3
“Tema TV1 s Nikolinom Veljović” – 6
(U srijedu, 19. novembra, čitajte analizu Nidžare Ahmetašević: Hayat TV i BHT1)