BHT1: Praznična monotonija
- decembar 2019. – 6. januar 2020.
NEZAVISNI ŠKORO: Praveći pregled najbitnijih zbivanja u regiji (petak, Dejan Petrović), Miroslav Škoro, koji je bio u utrci za hrvatskog predsjednika, ponovo je imenovan kao nezavisni kandidat. Zanimljivo, kada se političari slične orijentacije pojave u Francuskoj ili Austriji, onda se oni imenuju svojim glavnim ideološkim određenjem, tj. kao kandidati ekstremne desnice. Škoro je kod nas, uprkos svim svojim izjavama, uporno nezavisni kandidat bez ideologije.
ISJEČCI IZ DRUGIH EMISIJA: Dan prije, Edina Nurikić nam najavljuje emisiju iz koje daje isječak, a u kojoj su, kako se veli, kolege novinari (njih trojica) dali sebi svojstven pregled godine iza nas. U prilogu ništa ne saznajemo o barem jednom značajnijem zaključku ili karakteru tog pregleda, već samo vidimo koje su sve gradove posjetili. BHT1 često ima običaj umetnuti u Dnevnik 2 dio iz druge svoje emisije najavljujući nešto hvale vrijedno, ili izdvajajući sadržaj koji bi se mogao uklopiti u informativnu emisiju. No, problem je što redovno izdvoje dio koji se ne uklapa u dnevnički sadržaj, ili u kojem se ništa ne otkriva, pa sve zajedno izgleda dosadno i promašeno.
NOVI PDV, ZA I PROTIV: Ko je za, a ko je protiv diferencirane stope PDV-a? Da li će PDV porasti, i ako neće sada, hoće li uskoro? Koji su efekti drugačije politike PDV-a? Urednica Nurikić posvetila je pažnju pitanju od kojeg strepe građani u novoj godini, a u prilogu je dato više mišljenja. Od onih koje su dali političari, pa do stručnih stavova.
OCJENA: 6
FTV: Razglednice iz regiona
- decembar 2019. – 6. januar 2020.
GODIŠNJI PREGLED IZ SUSJEDSTVA: Dopisnik iz Beograda Dejan Kožul osvrnuo se na minulu godinu praveći presjek političkih i društvenih zbivanja. Kožul u kontinuitetu donosi sadržajne i dobre priloge, pa manje nismo očekivali ni u godišnjem sažetku. Kao vrsnom poznavaocu tamošnjih prilika, njemu polazi za rukom da u nekoliko rečenica i scena opiše političku scenu i sumira glavne tokove. Demokratija je u Srbiji i dalje u krizi, opozicija je između protesta i bojkota izbora, a u 2019. godini napustila nas je Borka Pavićević, poznata po oštroj riječi i avangardnoj poetici u svom kulturnom pregalaštvu. Eto, to je Kožul. Novinar koji u istom prilogu donese Aleksandra Vučića i Borku Pavićević, a da to opet sve ima smisla.
KAKO SE LAKO IZGUBI NEUTRALNOST: Uoči hrvatskih izbora, zagrebački dopisnik Božo Skoko predstavio je oba kandidata, a u jednom trenutku je skliznuo u pristrasnost opisujući dosadašnja dostignuća Kolinde Grabar Kitarović (KGK). Skoko je rekao da birači s njom znaju na čemu su, te da je radila dobru promociju Hrvatske. U redu je da se spomenu pozitivne karakteristike političara, ili njihova dostignuća, ali u tome treba biti obazriv. Posebice kada se radi o osporavanim političkim figurama, kao što je KGK. I to tik pred izbore. Spoljnopolitički nastupi, sada već bivše hrvatske predsjednice, redovno su se nalazili u rubrici „vjerovali ili ne“, a skoro svaka njena izjava o regionu ubrajala se u novi gaf kojim je nadvisila onaj prethodni. Izvjestilac iz Zagreba je zato morao biti oprezniji jer kandidatkinja HDZ-a je stalno polarizovala javnost, a njeni promotivni uspjesi su često viđeni kao najobičnije blamaže.
ODJECI I REAKCIJE: Dan nakon što je Zoran Milanović postao predsjednik Hrvatske, obje televizije su donijele prve odjeke, analize i reakcije. FTV se fokusirao na politička previranja u Hrvatskoj (za razliku od BHT1 koji se više bavio odnosom prema našoj zemlji), a reporter Aleksandar Marković potencirao je da su izbori i sve što slijedi ništa drugo do obračun struja unutar HDZ-a. Jedino što je bilo suvišno u prenosu odjeka jesu saopštenja domaćih zvaničnika, uključujući i ono šefice diplomatije Bisere Turković, koja poziva na zajedničku borbu protiv cyber-prijetnji.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA: Događaj sedmice su hrvatski predsjednički izbori koji su ispraćeni profesionalno i sa povećanom pažnjom u maniru specijala, tj. sa takvom pažnjom kakvu BiH nikada neće imati u zagrebačkim medijima. Naša TV publika, istina, prati zbivanja u regionu, pa je i razumljivo da su urednici i novinari posvećeni. Hrvatska je i prvi susjed od kojeg zavisi i pridruženje Evropskoj uniji, ali data medijska pažnja ravna je onoj kakvu su izborima dale samo još tamošnje nacionalne televizije. Na kraju, uz poneku grešku, hrvatski izbori su pokriveni više nego solidno. Doduše, Škoro je i dalje nezavisni, a ne kandidat ultradesnice (BHT1), a svjedočili smo i pristrasnosti ispoljenoj prema KGK u javljanju dopisnika FTV-a. Koliko su izbori praćeni revnosno, ilustruje i razgovor na BHT1 sa dobro upućenim političkim novinarom Tomislavom Klauškim, koji je iznio dosta zanimljive, ali i odvažne ocjene, poput one da se od Milanovića, uprkos svemu, može očekivati pomirljiv, afirmativan i konstruktivan odnos prema našoj zemlji. U istom Dnevniku 2 čuli smo da je nekadašnji lider SDP-a kao premijer rekao da BiH uopšte nije država. Dobro je da su gledatelji mogli vidjeti i čuti više lica novog hrvatskog predsjednika, odnosno onoliko koliko ih je do sada pokazao.
